Evangelio según
SAN MARCOS
1
Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ ĩ gotimasiore queti
(Mt 3.1-12; Lc 3.1-9, 15-17; Jn 1.19-28)
1-3 “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, Jesús ĩ bajirere mʉare gotigʉ yaja yʉ. Ĩne ñaami Dios macʉ. To bajiri, ado bajiro ñasʉoaja: Jesúre goti rĩjoro cʉtigʉ ñañuju Juan vãme cʉtigʉ, tirʉ̃mʉjʉ ĩre ĩ goti rĩjoro cʉtirotire yigʉ, Diore gotirẽtobosarimasʉ, Isa'ias vãme cʉtigʉ ado bajiro ĩ yiucamasire ñajare:
“ ‘ “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, mʉre yʉ cõaroto rĩjoro, mʉre gotiyurocʉre cõasʉorʉcʉja yʉ maji’ yami Dios.
Yucʉ́ manojʉ ado bajiro gotimasiorʉcʉmi: ‘Mani ʉjʉ ejarʉcʉmi. To bajiri, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya mʉa, ĩre yurã’ yirʉcʉmi”, yiucamasiñumi Isa'ias, Juan ĩ bajirotire goti rĩjoro yigʉ.
To bajiri, yucʉ́ manojʉ ñacõari, ado bajiro ĩre ajirã ejariarãre gotimasiocudirũgũñuju ĩ:
—Rojose mʉa yisere tʉoĩasʉtiritiya mʉa. To yicõari, “Rojose yirʉabeaja yʉa. Diorãca quẽnaro ñarʉarãja yʉa” yirã, oco rãca yʉre bautizarotiya mʉa. To bajiro mʉa yijama, rojose mʉa yisere mʉare masiriorʉcʉmi Dios —ĩnare yigoticudirũgũñuju ĩ.
5-6 Camello joane suariaro sãñagʉ̃ ñañuju ĩ. To yicõari, vecʉ gaserone vẽñaricũñuju, ĩ sãñasere. Ñimia ba, to yicõari, beroa ocore idi, yirũgũñuju. Ĩre ajirã, jãjarã masa ejayujarã. Jerusalén macana, Judea sitana quẽne ejayujarã. To bajiro ĩ gotisere ajirã ñari, “Rojose mani yisere Dios manire masirioato” yirã, “Rojose yirã ñaja yʉa” Diore ĩna yigotiro bero, Jordán vãme cʉtirisajʉ oco rãca ĩnare bautizayuju Juan. a Elías ñamasirí, camello joane suariaro sãñagʉ̃ ñamasiñuju ĩ quẽne. To yicõari, vecʉ gaserone vẽñaricũmasiñuju, ĩ sãñasere. 7-8 Gaje vãme ado bajiro masare gotimasiorũgũñuju ĩ:
—Yʉ bero yʉ rẽtoro masigʉ̃ ejarʉcʉmi. Ñamasurã rĩne ĩre yibosamasiama, ñamasugʉ̃ masu ĩ ñajare. Rojose ĩna yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirãre oco rãca bautizarũgũaja yʉ. To bajiro yʉ yirũgũse ti quẽnaboajaquẽne, yʉ bero ejagʉ ĩ moasejʉa quẽnamasucõarʉaroja. Ĩma, Esp'iritu Santore cõamasirʉcʉmi, masare. Ĩ sʉorine, “Dios ĩ bojabetire yaja yʉa” yimasicõari, tʉoĩavasoarʉarãma —ĩnare yigotimasiorũgũñuju Juan.
Oco rãca Juanre Jesús ĩ bautizarotire queti
(Mt 3.13-17; Lc 3.21-22)
Tirʉ̃mʉrine Galilea sitajʉre ñarimaca Nazaret vãme cʉti maca ñar'i, Jordán vãme cʉtirisajʉ vasuju Jesús. Juan tʉjʉ ejacõari, oco rãca ĩre bautizarotiyuju. 10 Juan ĩre ĩ bautizaro bero, majarʉ̃gʉ̃gʉ̃ne, õ vecajʉ ʉ̃mʉagasero soje, ti jãnasere ĩañuju Jesús. Ti jãnarone, Esp'iritu Santo, bujare bajigʉ rujiadicõari, ĩ joere ĩ rocajeosere ĩañuju. 11 Jesús joere ĩ rocajeorone, ado bajiro yi ocaruyuyuju õ vecajʉ:
—Yʉ macʉ, yʉ maigʉ̃ masu ñaja mʉ. Mʉ rãca bʉto variquẽnaja yʉ —yi ocaruyuyuju.
Dios ĩ bojabetire vãtia ʉjʉ, Satanás, Jesúre ĩ yirotiĩare queti
(Mt 4.1-11; Lc 4.1-13)
12 Jesús, oco rãca Juanre ĩ bautizarotiro bero, yucʉ́ mano, vaibʉcʉrã ĩna ñarojʉ, ĩre ũmato vasuju Esp'iritu Santo. 13 Tojʉre cuarenta ñarirʉ̃mʉri ñañuju Jesús. Tojʉ ĩ bajiñarone, vãtia ʉjʉ Satanás, ĩre ejacõari, “Yʉ rotisere yicõari, Dios ĩ bojabetire yato” yigʉ, ĩre rotirũgũboayuju. Ĩre cʉdibesuju. To bajicõari, Diore moabosarã ángel mesa ĩre ejarẽmoñujarã ĩna.
Galilea sitajʉ Jesús ĩ gotimasiosʉore queti
(Mt 4.12-17; Lc 4.14-15)
14 Tirʉ̃mʉri, tubiberiavijʉ Juan ĩ tubibe ecoro bero, Galilea sitajʉ vacoasuju Jesús. Dios oca quẽnasere gotimasiocudigʉ vasuju. 15 Ado bajiro masare gotimasiocudiyuju:
—“To cõrone bajirʉaroja yʉre rotibosarocʉ, ĩ rotisʉoroti” Dios ĩ yitʉoĩariajʉ ejaja yuja. Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, ĩ oca quẽnasere mʉare yʉ gotisere ajitirʉ̃nʉña —masare yigotimasiocudiyuju ĩ.
Vai sĩarimasa babaricãrãcʉ ñarãre Jesús ĩ jire queti
(Mt 4.18-22; Lc 5.1-11)
16 Cojorʉ̃mʉ, ʉtabʉcʉra Galilea vãme cʉtira tʉjʉ vacudigʉ vasuju Jesús. To vacʉjʉ, ĩañuju, Simón vãme cʉtigʉre, bero Pedro vãme cʉtirocʉre, ĩ bedi Andrére quẽne. Vai sĩarimasa ñañujarã ĩna. Bajiyucʉrire rearoderuu yiñañujarã ĩna. 17 Ĩna tʉ ejacõari, ado bajiro yiyuju Jesús:
—Yʉ rãca vayá. Yucʉrema mʉa vai vejese ũnirene masa yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉrotire gotimasiobosarimasa ñarʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
18 To ĩ yirirĩmarone, ĩna bajiyucʉrire cũ, ĩre sʉyacoasujarã.
19-20 To yi varũtu vacʉne, gãjerã jʉarã ñarãre ĩnare jiyuju Jesús. Ĩna ñañujarã Santiago, ĩ bedi Juan rãca. Ĩna jacʉ Zebedeo rãca cũmuajʉ ĩna bajiyucʉrire siaquẽno sãñañujarã. To ĩ yisere ajicõari, ĩna jacʉre, ĩre moabosarãre quẽne vaveocoasujarã, Jesúre sʉyana.
Masʉ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire Jesús ĩ burocare queti
(Lc 4.31-37)
21 Capernaum macajʉ ejayujarã ĩna. Ti macajʉ ĩna ejaro bero, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro, Dios ocare ĩna buerivijʉ sãjañuju Jesús. Sãjacõari, masare gotimasioñuju. 22 Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare bajiro me, ʉjʉre bajiro bojonebecʉne quẽnaro ĩ gotimasiojare, ajiĩañamani ĩ gotise ti ñajare, no yimasibesujarã ĩna. 23 Ti vire sĩgʉ̃ ʉ̃mʉ ñañuju, ĩ ʉsʉjʉ vãti sãñagʉ̃. Jesús, masare ĩ gotimasiorone, ĩ ʉsʉjʉre sãñacõari ado bajiro Jesúre ĩre yiavasãñuju vãti:
24 —Jesús, Nazaret vãme cʉti macagʉ, ¿no yigʉ yʉa tʉ vadiati mʉ? ¡Yʉare gõjanabiobesa! ¿Rojose yʉa yise vaja, rojose yʉare yigʉagʉ vadiati mʉ? Mʉre ĩamasiaja yʉa. Rojose yigʉ me, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ —Jesúre yiavasãñuju vãti.
25 To ĩ yirone, oca tutuase rãca ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:
—¡Ñagõbesa mʉ! ¡To yicõari, ĩ ʉsʉjʉre budigoya! —vãtire ĩre yiyuju Jesús.
26 To ĩ yirone, rijaquedirotiyuju vãti, masʉre. To yi, bʉto avasãcõari, masʉ ʉsʉjʉre budigocoasuju yuja. To ĩ bajijare, masʉjʉama quẽnaejacoasuju. 27 To bajisere ĩacõari, ti vi ñarã jediro no yimasibesujarã ĩna, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. To bajicõari, ĩna masune ado bajiro gãmerã sẽniĩañujarã:
—¿No bajiati? Ajiĩañamani oca manire gotimasiogʉ̃ yami. Bʉto masigʉ̃ ñaami. Vãtia bʉto masirã ĩna ñaboajaquẽne, masa ʉsʉrijʉre sãñarãre ĩnare bureamasiami —gãmerã yiyujarã ĩna.
28 To bajiro Jesús ĩ yiñasere masa ĩna gotibatojare, yoaro mene Galilea sitana tire ajijediyujarã ĩna.
Simón ũmañicore Jesús ĩ catiore queti
(Mt 8.14-15; Lc 4.38-39)
29 To bajiro Jesús ĩ yiro berone, Dios ocare ĩna buerivijʉ budiasuju. Santiago, ĩ bedi Juan quẽne, gãjerã Jesús ĩ buerimasa quẽne ĩ rãca vasujarã, Simón ĩ bedi Andrés rãca ĩna ñarũgũriavijʉre vana. 30 To ĩna ejarone, Jesúre gotiyujarã ĩna:
—Simón ũmañico bʉto asicõari, bʉbʉribʉjaamo —ĩre yiyujarã ĩna.
31 To bajiro ĩna yijare, Jesús, so tʉ ejarʉ̃gʉ̃cõari, sore tʉ̃avʉ̃mʉoñuju. To ĩ yirirĩmarone, sore rujʉ asiboase sore tʉjacoasuju. To bajiro ĩ yicatiocõario, bare ĩnare ecayuju so.
Jãjarã, rijaye cʉtirãre Jesús ĩ catiore queti
(Mt 8.16-17; Lc 4.40-41)
32 Tirʉ̃mʉ, rãiorijʉne, rijaye cʉtirãre juaejayujarã masa, “Jesús ĩnare catiato” yirã. Ĩna ʉsʉrijʉ vãtia sãñarãre quẽne juaejayujarã, “Vãtiare bureato Jesús” yirã. 33 Gãjerã quẽne, ti macana jediro soje tʉ rẽjañujarã. 34 Jãjarã ñañujarã rijaye cʉtirã, to yicõari, ĩna ʉsʉrijʉ vãtia sãñarã, masa ĩna juaejoriarã. Rijaye cʉtirãre catioyuju. To yicõari, ĩna ʉsʉrijʉre sãñarãre vãtiare bureayuju. Vãtia, ĩre ĩna ĩamasisere ĩacõari, ĩnare ñagõrotibesuju Jesús.b “Masare ĩ rijabosarotirʉ̃mʉ ti ejabetijare, vãtiare ñagõrotibesuju Jesús”, yiyujarã sĩgʉ̃ri, Dios oca masa ĩna ucamasire buerẽtoburimasa.
Dios ocare ĩna buerivirijʉre Jesús ĩnare ĩ gotimasiocudire queti
(Lc 4.42-44)
35 Gajerʉ̃mʉ busujedibetibʉsarojʉne, masa manojʉ vacoasuju Jesús, Diore sẽnigʉacʉ. 36 To ĩ bajiboajaquẽne, Simón ĩ babarã rãca ĩre macasʉya, ejacoasujarã ĩna. 37 Ĩre ĩabʉjacõari,
—Masa jediro mʉre macaama —ĩre yiyujarã ĩna.
38 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:
—Ita. Gaje macarianare quẽne quẽnase quetire gotimasiocudirocʉ ñaja yʉ. Tire yigʉ vadicajʉ yʉ —ĩnare yicʉdiyuju Jesús.
39 To bajiri Galilea sitajʉ gotimasiocudiyuju Jesús. Tocãrãca macarirene Dios ocare ĩna buerivirijʉ sãjaejacõari, oca quẽnasere masare ĩnare gotimasioñuju. To yicõari, ĩna ʉsʉrijʉre sãñarãre vãtiare bureayuju.
Gase boagʉre Jesús ĩ catiore queti
(Mt 8.1-4; Lc 5.12-16)
40 To bajiri sĩgʉ̃ gase boagʉ, Jesús rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuejayuju, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ. To yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju:
—Yʉ ʉjʉ, yʉ cãmire mʉ yarʉajama, yaya —ĩre yisẽniñuju ĩ.
41-42 To bajiro ĩre ĩ yisere ajicõari,
—Mʉ cãmire yarʉcʉja yʉ —ĩre yigʉne, ĩre moaĩañuju Jesús.
To bajiro ĩ yirirĩmarone, ĩ cãmi ĩre yaticoasuju yuja. 43-44 To ĩre yigajanocõari,
—Gãjerãre gotibetimasucõama —ĩre yiyuju Jesús. To yicõari, ado bajiro ĩre rotiyuju:
—Yucʉacane paire mʉ rujʉre ĩoaya. Mʉ rujʉre ĩre ĩogʉ̃ne, Moisére Dios ĩ roticũmasiriarore bajiro vaibʉcʉrã ecariarãre sĩacõari, paire ĩre ĩsima, Diore rʉ̃cʉbʉogʉ. To mʉ yisere ĩacõari, “Caticoasumi”, yirʉarãma masa —ĩre yiyuju Jesús, gase boaboar'ire.
45 Ĩre ĩ gotirotibetiboajaquẽne, masa jedirore gotibatoyuju, “Yʉ gase boasere yacõami Jesús” yigʉ. To bajiro ĩ gotibatojare, macari Jesús ĩ vacudijama, yayioro vacudirũgũñuju ĩ. To bajiri, masa manojʉ ñacudirũgũñuju. To ĩ bajiñaboajaquẽne, macariana ñajediro ĩre ĩarã ejarũgũñujarã ĩna.

a1:5-6 Elías ñamasirí, camello joane suariaro sãñagʉ̃ ñamasiñuju ĩ quẽne. To yicõari, vecʉ gaserone vẽñaricũmasiñuju, ĩ sãñasere.

b1:34 “Masare ĩ rijabosarotirʉ̃mʉ ti ejabetijare, vãtiare ñagõrotibesuju Jesús”, yiyujarã sĩgʉ̃ri, Dios oca masa ĩna ucamasire buerẽtoburimasa.