Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yec'o pa tinamit Roma
1
Ri Pablo nutz'om tzij
Yin Pablo jun rusamajel ri Jesucristo. Ja ri Dios c'a ri xinoyon richin que xinoc apóstol. Rija' xinrucha' c'a richin que nintzijoj ri utzilüj rutzij ri nc'amon-pe colonic.
Ri Dios xusuj cheque ri rusamajela' ojer can que nuya-pe ri utzilüj rutzij ri' ri nc'amon-pe colonic. Y ri rusamajela' ri' xquitz'ibaj-vi can ri xbij ri Dios. Xquitz'ibaj can chupan ri lok'olüj ruvuj ri Dios. Y ri xbij ri Dios cheque ri rusamajela' ojer can, pari' vi c'a ri Ruc'ajol, y ri' ja ri Kajaf Jesucristo. Y tok ri Jesucristo xpu'u chere' chuvüch ri ruch'ulef, xoc vinük cachi'el roj, y rija' ruxquin-rumam c'a can ri rey ojer can ri David. Y tok xc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki', xk'alajin-vi que rija' Ruc'ajol ri Dios y lok'olüj vi cachi'el ri Dios. Y xk'alajin chuka' que c'o ruchuk'a'. Y rija' xuya' ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija' pa kavi' quiq'uin ri ch'aka chic apóstoles y xbün cheke que xojoc apóstoles. Quiri' xbün cheke roma xrajo' que pa rubi' rija' nkatzijoj ri rutzij pa ronojel ruch'ulef. Rija' nrajo' c'a que conojel vinük nquitakej ta rija' y nquinimaj ta chuka' rutzij. Y ri Jesucristo xixroyoj rix chuka' richin xixoc richin rija'.
Y ri carta re' chive rix hermanos ninbün-vi-e, ri rixc'o chiri' pa tinamit Roma. Ri Dios juis nyixrujo' y romari' xixroyoj richin xixoc ri nyixtzeklebej-vi rija'. Y ja ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri uxlanen ri petenük riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo nc'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel.
Ri Pablo nrajo' c'a nbe chiquitz'etic ri hermanos yec'o pa tinamit Roma
Nabey ninmatioxij chin ri Dios ivoma rix. Ninmatioxij chin roma ronojel ape' chin ri ruch'ulef ntzijos-vi que rix itaken-vi. Y xaxe c'a roma ri Jesucristo tok nquitiquer nquimatioxin chin ri Dios. Y ri ka-Dios retaman-vi que chi jumul ninbün orar ivoma rix ri rixc'o chiri' pa tinamit Roma. Ri Dios, ri riq'uin ronojel vánima ninsamajij. Ri nintzijoj-vi yin ri utzilüj rutzij ri nch'o pari' ri Ruc'ajol. 10 Y ninc'utuj chuka' chin ri Dios que nbün ta chuve que nquitiquer ta nquinapon iviq'uin, si quiri' nrajo' rija'. Q'uiy yan chic c'a tiempo njo'on que nquinapon ta iviq'uin. 11 Roma juis ninrayij nquibe chi'itz'etic, y ninjo' nyixinto' richin que rix c'o ta más ri nivetamaj riq'uin ri Lok'olüj Espíritu, richin que más niya' ivánima riq'uin ri Dios. 12 O más utz ninbij yin que nkato-ki', richin ncuker más kánima chikavüch roj. Rix nquinito' yin richin más ncuker vánima, y yin nyixinto' rix, richin que más ncuker ivánima rix chuka'. Quiri' nkabün roma kataken ri Jesucristo.
13 Hermanos, yin ninjo' que rix nivetamaj, que q'uiy mul c'a yin nunucun que nquibe ta chila' iviq'uin, pero man yin ninbanun tüj yin benük. Ri ninrayij yin c'a que rix nivetamaj ta más riq'uin ri rutzij ri Dios, cachi'el nubanun yin quiq'uin ye q'uiy vinük ri xa man ye israelitas tüj chuka'. Y riq'uin ri' nic'uan ta utzilüj tak ic'aslen y nyixq'uiy chupan ri rutzij ri Dios y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios ivoma rix chuka'. 14 Nc'atzin-vi que yin nintzijoj ri rutzij ri Dios cheque ri vinük griegos y cheque ri man ye griegos tüj. Nc'atzin que nintzijoj cheque ri etamanela' y cheque chuka' ri man ye etamanela' tüj. 15 Romari' yin ninjo' c'a nintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic, chila' pa Roma ri itinamit rix.
Ri ruchuk'a' ri tzij richin colonic
16 Yin man nquiq'uix tüj c'a nintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic, roma ja utzilüj tzij re' ri uchuk'a' ri nucusaj ri Dios richin nyerucol ri nyetaken richin. Ri tzij c'a ri' nabey xtzijos chuka' cheque ri man ye israelitas tüj. 17 Ri tzij richin colonic nuk'alajrisaj chikavüch achique rubanun ri Dios richin que man jun kamac nk'alajin chuvüch. Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: Ri vinük ri choj chic quic'aslen, nc'uje-vi quic'aslen riq'uin ri Dios roma quiyo'on cánima riq'uin. Quiri' nbij ri tz'iban can.
C'ayuf ri quic'aslen ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios
18 Ri Dios catanük royoval chiquij ri vinük ri man utz tüj quic'aslen chuvüch rija'. Roma riq'uin ri itzel quic'aslen ri vinük ri' quik'aton ri ketzij tijonic. Romari' ri Dios nuya-vi pe c'a ri castigo pa quivi'. 19 Roma c'o ta ri xetiquer xquetamaj pari' ri Dios, roma ri Dios xuk'alajrisaj chiquivüch. 20 Ri Dios man tz'etetül tüj. Jac'a ri ruch'ulef y ri ch'aka chic ri xerubün, ye tz'etetül, y jari' ri nyek'alajrisan ri Dios chiquivüch. C'a pa rutz'uquic ri ruch'ulef quik'alajrisan-pe ri Dios. Nquik'alajrisaj chiquivüch que c'o Dios y que ri ruchuk'a' man nq'uis tüj. K'alüj vi que c'o Dios, romari' ri vinük ri' man nyetiquer tüj c'a nquibij: Roj man jun kamac roma man jun xbin cheke que c'o Dios. 21 Roma chiquivüch c'a yec'o-vi ri nyek'alajrisan que c'o Dios, xa jac'a rije' man quiyo'on tüj ruk'ij cachi'el c'uluman que nban, nixta man quimatioxin tüj chin, xa ja ri man jun cakalen ri nyequinucla' ye nacanük y c'unük pa k'eku'n ri cánima. 22 Nquibij que ye etamanela', y xa nk'alajin que man jun quetaman. 23 Roma man nquiya' tüj ruk'ij ri Dios ri man ncom tüj. Xa ja ri nyecom ri nquiyala' quik'ij. Roma hasta ye quibanun quivachbül vinük, quivachbül ch'ipa', quivachbül cumütz y quivachbül ri chico caji' cakün. Y jari' ri nquiyala' quik'ij.
24 Romari' ri Dios xeruya' can. Tiquic'uaj na c'a ri itzel c'aslen, roma ja vi ri' ri rurayibül ri cánima. Xc'o ruvi' ri itzel xquibanala'. Juis q'uixaj ri xquibanala' chicachibil qui'. 25 Xa xquiyoj rubanic ri ketzij, roma man xquitzeklebej tüj ri ketzij Dios y xequitzeklebej ri man ye ketzij tüj. Man xquiya' tüj ruk'ij nixta man xquisamajij tüj ri Dios. Xa ja ri cosas ri ye rubanun rija', xa jari' ri xquiyala' quik'ij y xequisamajij. Y ja ri Dios ri nc'atzin que nnimirsüs rubi' chi jumul. Quiri' vi.
26 Y roma quiri' nquibün, ri Dios xeruya' can. Que que'uc'u'üx na c'a roma ri itzel tak rayibül ri c'o pa tak cánima, ri juis q'uixaj q'uin. Roma yec'o ixoki' man ja tüj chic achi'a' ri xequijo', xa ixoki' yan chic ri xequijo' y xquic'uaj-qui' quiq'uin. 27 Y quiri' chuka' ri achi'a', yec'o ri man ja tüj chic ixoki' ri xequijo', xa achi'a' yan chic ri xequijo' y xquic'uaj-qui' quiq'uin. Juis itzel ri xquibanala', y xa man xeq'uix tüj, xquitorij-qui' chupan ri itzel ri nquirayij. Y ja yan c'a ri quich'acul xlo-e chin ri rutojic ri itzel bey ri xquic'uaj.
28 Rije' xquinuc que man jun nc'atzin-vi nquetamaj ruvüch ri Dios. Romari' ri Dios xeruya' can. Tiyojtüj na ri quinojibül y tiquibanala' na ri man c'uluman tüj. 29 Ruyon ri man choj tak nojibül tüj ri ye nojnük pa tak cánima. Roma ri achi'a' y ri ixoki' nquirayila-qui' richin nquibün quimac. Nquibanala' itzel cheque ri ch'aka. Chi jumul c'a nquirayij ri ruchajin ri jun chic. Q'uiy itzel nquirayij nquibün cheque ri ch'aka chic, juis itzel nquitz'et jun chic roma utz c'o. Nyecamsan. Nquibün oyoval. Nyebojoyin. Y xa nquimolala' tzij. Y nquitz'ucula' ruvi' ri nquitz'et y nquijül rubixic. 30 Xe tzij nquibün chiquij ch'aka chic y nyeyok'on. Nquetzelaj ri Dios. Nc'o ruvi' nquibanala' roma c'o nic' quik'ij. Juis nim cakün nquina'. Chi jumul nquinuc achique rubanic ri itzel ri ncajo' nquibün. Man nquitakej tüj quitzij ri quite-quitata'. 31 Ye nacanük. Nquik'üj ri quitzij. Man nyequijo' tüj ri calc'ual nixta ri quite-quitata'. Man nquijoyovaj tüj quivüch ri ch'aka chic y man nyequicuy tüj mac. 32 Rije' quetaman que ri Dios rubin, que ri nyebanun itzel cachi'el ri' nc'atzinej que nka-ka ri camic pa quivi'. Pero stape' (aunque) quetaman, nquibün-vi ronojel ri cachi'el ri itzel ri', y chuka' nyequicot tok ch'aka chic ri quiri' nquibün.