EL SANTO EVANGELIO SEGUN
SAN JUAN
1
Ñee uyeyapo cuimbaerã
Ndei mbae uyeyapo mbove, ico Ñee. Jare Ñee ico Tumpa ndive. Jae co Tumpa etei. Ñee ico Tumpa ndive ndei mbae uyeyapo mbove. Jae uyapo opaete. Opaete uyeyapo vae jae etei uyapo. Jae umee tecove opaete pe, jare cua tecove rupi jae uyecuaa ɨvɨ pegua reta pe mbaembae uyecuaa tembipe rupi rami. Jae co tembipe rami. Tembipe jecuaeño jembipe pɨ̃tumimbi pe, jare pɨ̃tumimbi ipuere'ã etei ombove. 6-7 Ico penti cuimbae Juan jee vae. Tumpa ombou cua cuimbae umɨmbeu vaerã tembipe regua, ĩru vae reta upurugüɨrovia vaerã uyandu yave. Jae jae'ã co jocua tembipe. Jaeño ou umɨmbeu vaerã jocua tembipe re.
Tembipe etei ou ma cua ɨvɨ pe. Jae uyecuaa opaete vae pe. 10 Jae ico cua ɨvɨ pe, jare jae uyapo cua ɨvɨ. Ẽrei ɨvɨ pegua reta uicuaa'ã. 11 Ou ɨvɨ pe, ẽrei ɨvɨ pegua reta umbɨresive'ã. 12 Ẽrei amocue vae umbɨresive. Güɨrovia jese. Jáeramo jae umee cua reta pe Tumpa taɨ retarã jare tayɨ retarã yugüɨreco vaerã. 13 Tumpa etei umee cua reta pe tecove. Cua tecove ou'ã co ichɨ rupi. Güɨnoi'ã cua tecove tu jei vae rupi.
14 Jocua Ñee uyeyapo cuimbaerã. Ou cua ɨvɨ pe ico vaerã yande ndive. Jare ore nduecha yembutuicha ara pegua co jae. Jaeño Tumpa Taɨ jae vaeño cua yembutuicha güɨnoi vae. Jae ipɨacavi ete jare opaete jei vae añete co. 15 Echa'ã Juan umɨmbeu ĩru vae reta pe:
—Cua co jae chemiari jese vae —jei chupe reta—. Che jae ma peve: ‘Cheraɨcue rupi outa vae ipuere ete chegüi. Echa'ã jae ico ndei aico mbove’ —jei.
16 Jocua Ñee ipɨacavi ete. Jáeramo jecuaeño uyapo icavi vae yandeve. 17 Tumpa umɨmbeu mboroyocui Moisés rupi. Ẽrei Jesucristo rupi Tumpa umɨmbeu ipɨacavi co jare yanemboe añete vae re. 18 Mbaetɨ etei quía uecha Tumpa. Ẽrei Tumpa Taɨ jae vaeño uicuaaca yandeve. Tumpa uau Taɨ.
Juan upurumbɨbautiza vae umɨmbeu vae
(Mt 3.1-12; Mr 1.1-8; Lc 3.1-20)
19 Penti ara yugüɨraa uvãe Juan oĩ vae pe sacerdote reta jare levita reta. Judío reta Jerusalén pegua omondo cua reta chupe. Jae reta jei Juan pe:
—¿Quía pa co nde?
20 Juan umɨmbeu cavi. Iyapu'ã chupe reta.
—Che jae'ã co Cristo jee vae —jei chupe reta.
21 Jayave upɨrandu reta ye chupe:
—Nde jae'ã yave, ¿nde pa co jae Elías jee vae?
Juan jei:
—Che'ã co jae.
Jei reta chupe:
—¿Nde pa co jocua Tumpa iñee umɨmbeu vae?
—Che'ã co jae —jei Juan chupe reta.
22 Jayave upɨrandu reta ye chupe:
—¿Quía pa co nde? Echa'ã nduipota numɨmbeu orembou vae reta pe. ¿Mbae pa ndere ndiyupe? —jei reta Juan pe.
23 Jayave Juan jei:
—Che co jae penti ñee umɨmbeu vae. Chiñeeãta ñana pe: ‘Piyapɨcatu yandeYa japerã.’ Jucuarãi che jae —jei Juan—. Echa'ã jucuarãi jei Isaías aracae Tumpa iñee umɨmbeu vae —jei. 24 Cua Juan oĩ vae pe yugüɨraa vae reta fariseo reta co. 25 Upɨrandu reta Juan pe:
—Nde jae'ã yave Cristo ani Elías ani jocua Tumpa iñee umɨmbeu vae, ¿maera pa ndepurumbɨbautiza? 26-27 —Che apurumbɨbautiza ɨ pe —jei Juan—. Ẽrei picuaa'ã, ime pepɨte pe jocua cheraɨcue rupi outa vae. Jupi'ã co che amboi vaerã ipɨpasa —jei chupe reta.
28 Opaete cua uyeyapo Betábara pe ɨãca Jordán jee vae jovaicho pe. Echa'ã joco pe upurumbɨbautiza Juan.
Tumpa ombou vae
29 Pɨareve pe Juan uecha Jesús ou icotɨ jare jei:
—Mase, pee oĩ Tumpa ombou vae. Jae co ovecha rami. Ou güɨraa vaerã opaete ɨvɨ pegua reta imbaeyoa —jei—. 30 Cua co jae chemiari jese vae. Che jae ma peve: ‘Cheraɨcue rupi outa vae ipuere ete chegüi. Echa'ã jae ico ndei aico mbove.’ Cua co jae —jei Juan—. 31 Che aicuaa'ã. Ẽrei ayu apurumbɨbautiza ɨ pe jae uyecuaa vaerã Israel pegua reta pe —jei chupe reta.
32 Juan umɨmbeu vi chupe reta:
—Aecha Espíritu Santo ugüeyɨ ara güi pɨcasu rami jare ou upɨta jese —jei—. 33 Che aicuaa'ã. Ẽrei chembou apurumbɨbautiza vaerã ɨ pe vae jei cheve: ‘Ndeechata Espíritu Santo ugüeyɨ ou upɨta penti cuimbae re. Jocua cuimbae upurumbɨbautizata Espíritu Santo pe’ —jei, jei Juan—. 34 Jocua aecha ma jare amɨmbeu peve cua co jae Tumpa Taɨ —jei.
Jesús jemimboe tenondegua vae reta
35 Pɨareve pe Juan uyemboɨ ye oĩ joco pe mocui jemimboe ndive. 36 Jayave ou Jesús uasa jocoropi. Juan umae ngatu jese.
—Mase, pee oĩ Tumpa ombou vae. Jae co ovecha rami —jei.
37 Jocua mocui jemimboe uyandu jare yugüɨraa Jesús jaɨcue. 38 Jesús uyerova yave, uecha yugüeru icotɨ.
—¿Mbae pa peeca? —jei chupe reta.
—¿Quíape pa ndico, Rabí? —jei reta. (Rabí uipota jei: “Oporomboe vae”.)
39 —Peyu peecha —jei Jesús.
Jayave yugüɨraa Jesús ico vae pe uecha, jare upɨta jocua ara jae ndive. Echa'ã caaru catu ma. 40 Mocui cuimbae co jocua Jesús jaɨcue yugüɨraa vae. Echa'ã yugüɨraa jaɨcue uyandu yave Juan jei chupe reta vae. Penti cuimbae jee co Andrés. Jae co Simón Pedro tɨvɨ. 41 Andrés oo rani uvãe tɨqueɨ Simón pe jare jei chupe:
—Nuvãe ma Mesías. (Cua uipota jei hebreo iñee pe: “Cristo, Tumpa ombou vae”.) 42 Jayave Andrés güeru Simón Jesús oĩ vae pe. Jesús umae ngatu Simón re jare jei:
—Nde co jae Simón. Nde co jae Jonás taɨ. Turumbɨjee Cefas. (Cua uipota jei: “Pedro”.)
Jesús ueni Felipe jare Natanael
43-44 Pɨareve pe Jesús uipota oo Galilea pe. Jare uvãe Felipe Betsaida pegua. Andrés jare Pedro Betsaida pegua vi. Jesús jei Felipe pe:
—Eyu cherupíe.
45 Jayave Felipe oo uvãe Natanael pe jare jei chupe:
—Nuvãe ma Moisés mboroyocui pe imiari jese vae. Aracae Tumpa iñee umɨmbeu vae reta vi imiari jese —jei—. Jae co Jesús Nazaret pegua. Jae co José taɨ —jei chupe.
46 —¿Ime pa mbae icavi vae Nazaret pegua? —jei Natanael.
—Yaa eecha —jei Felipe.
47 Jesús uecha Natanael ou icotɨ jare jei:
—Mase, co ou penti Israel pegua añetete vae. Jecuaeño uyapo añete vae rupi —jei.
48 Natanael upɨrandu Jesús pe:
—¿Quirãi pa checuaa?
Jesús jei chupe:
—Ndei Felipe nereni mbove, che nduecha ɨva igüɨ pe.
49 —Nde co jae Tumpa Taɨ, Oporomboe vae —jei Natanael—. Nde co jae Israel pegua reta juvicha guasu —jei.
50 Jesús jei chupe:
—Amɨmbeu ndeve che nduecha ɨva igüɨ pe. ¿Cua jeco pegua ra ndepurugüɨrovia ma? —jei—. Ndeechata mbaembae ndepurugüɨrovia ete vaerã —jei—. 51 Añete che jae ndeve, ndeechata ara uyepea oĩ, jare ndeechata vi ángel Tumpa pe uyeyocui vae reta uyupi ñugüɨnoi jare ugüeyɨ ñugüɨnoi che aĩ vae pe. Che co jae cuimbaerã uyeyapo vae —jei Jesús.