EL SANTO EVANGELIO SEGUN
SAN MARCOS
1
Juan upurumbɨbautiza vae umɨmbeu Tumpa iñee
(Mt 3.1-12; Lc 3.1-20; Jn 1.19-28)
Añave aicuatía aĩ ñee icavi vae Jesucristo regua. Jesucristo co jae Tumpa Taɨ.
Isaías co jae penti Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae. Jae uicuatía cuarãi:
“Mase” —jei Tumpa—, “che amondota chiñee güɨraa vae nderenonde,
uyapɨcatu vaerã nderaperã.
Jae iñeeãta reve jeita ñana pe:
‘Piyapɨcatu yandeYa japerã.
Pemɨsɨmi tape’ ” —jeita, jei Tumpa.
Jucuarãi uicuatía Isaías. Jáeramo Juan ou upurumbɨbautiza ñana pe, jare umɨmbeu yatɨ ñugüɨnoi vae reta pe:
—Peeya piyemɨngueta icavi mbae vae pepɨa pe oĩ vae, jare che pumbɨbautizata, Tumpa umbɨasa vaerã peve pembaeyoa reta —jei chupe reta. Jare jeta ɨvɨ Judea pegua reta jare tenta guasu Jerusalén pegua reta yugüɨraa Juan oĩ vae pe. Jare Juan umbɨbautiza reta ɨãca Jordán jee vae pe, imbaeyoa reta opa umɨmbeu yave. Jare Juan jemimonde maemɨmba camello jee vae jaagüe pegua co, jare jumbɨcuaa guacapi pegua co. Jare jembíu co jae tucu jare ei ñana rupigua. Jae umɨmbeu yatɨ vae reta pe:
—Cheraɨcue rupi outa ipuere ete chegüi vae. Jupi'ã co che chepe ayora vaerã ipɨpasa ichã. Che pumbɨbautiza ɨ pe, ẽrei jae pembɨbautizata Espíritu Santo pe —jei chupe reta.
Juan umbɨbautiza Jesús
(Mt 3.13-17; Lc 3.21-22)
Jare mbovɨ ara rupi ou Jesús tenta guasu Nazaret ɨvɨ Galilea pegua güi. Jare Juan umbɨbautiza Jesús ɨãca Jordán pe. 10 Jare Jesús oẽ ye ɨ güi yave, uecha ara uyepea oĩ, jare uecha vi Espíritu Santo ugüeyɨ jese pɨcasu rami. 11 Jayave uyendu ñee ara güi jei:
—Nde co jae cheRaɨ nduau ete vae. Chembɨyerovia ete —jei.
Satanás umɨngueta Jesús uyavɨca vaerã tẽi chupe
(Mt 4.1-11; Lc 4.1-13)
12 Jayave Espíritu Santo omondo Jesús ñana pe. 13 Jare upɨta ñana pe cuarenta ara, jare Satanás umɨngueta uyavɨca vaerã tẽi chupe. Jare ico Jesús maemɨmba ñana rupigua reta ñugüɨnoi vae pe. Jare yugüeru ángel reta omborɨ vaerã.
Jesús umbɨpɨ iparavɨquɨ
(Mt 4.12-17; Lc 4.14-15)
14 Juan uyemɨingueca ma peresorɨru pe yave, oo Jesús Galilea pe, jare umɨmbeu ñee icavi vae Tumpa iporoyocuia regua. 15 Jesús jei:
—Ara uvãe ma. Outa uvãe Tumpa iporoyocuia. Peeya piyemɨngueta icavi mbae vae pepɨa pe oĩ vae, jare perovia Tumpa iñee icavi vae —jei.
Jesús ueni irundɨ cuimbae pira uipɨsɨ vae reta
(Mt 4.18-22; Lc 5.1-11)
16 Jare uguata rambueve ɨ guasu Galilea jembeɨ rupi, Jesús uecha Simón jare Simón tɨvɨ Andrés jee vae. Jae reta omombo ñugüɨnoi pɨsa ɨ guasu pe, pira uipɨsɨ vaerã. Echa'ã jae reta pira uipɨsɨ vae reta co. 17 Jayave Jesús jei chupe reta:
—Peyu cherupíe, jare che chembaepuere pe pemboeta ĩru vae reta güɨrovia vaerã cheré —jei.
18 Jayave ueya reta ipɨsa, jare yugüɨraa jae jupíe. 19 Ndei mbɨrɨ oo mbove, Jesús uecha Zebedeo taɨ reta. Penti jee Jacobo, jare tɨvɨ jee Juan. Uyapɨcatu ñugüɨnoi pɨsa reta chalana pe. 20 Jare Jesús ueni voi. Jayave jae reta ueya tu chalana pe uparavɨquɨ chupe vae reta ndive, jare yugüɨraa Jesús jupíe.
Cuimbae aña oya jese vae
(Lc 4.31-37)
21 Jare yugüɨraa uvãe tenta guasu Capernaum pe. Jare mbutuu ara pe Jesús uique judío reta itupao pe, jare joco pe oporomboe. 22 Jare uyapɨsaca jese vae reta ipɨacañɨ iporomboe re. Echa'ã omboe reta mbaepuere güɨnoi vae rami. Jucuarãi'ã oporomboe mboroyocui re oporomboe vae reta. 23 Jare uique oo tupao pe cuimbae aña oya jese vae. Jae iñeeãta reve jei:
24 —¿Maera pa ndeyu oremambeco, Jesús Nazaret pegua? ¿Ndeyu pa oremɨcañɨtei vaerã? Che nducuaa. Nde co jae Tumpa Taɨ —jei.
25 Jayave Jesús uñeengata aña pe.
—¡Nequĩi! Esɨrɨ chugüi —jei.
26 Jayave aña umbɨrɨrɨ ete jocua cuimbae, jare tanta jãse reve usɨrɨ chugüi. 27 Jare opaete uecha vae reta ipɨacañɨ, jare upɨrandu uyupe:
—¿Mbae pa co cua uyapo vae? ¡Moromboe ipɨau vae ndipo! Mbaepuere pe oyocui aña reta usɨrɨ vaerã oya jese vae reta güi, jare jae reta uyapo oyocui vae —jei reta.
28 Jayave ɨmambaeño jerãcua jesegua opaete Galilea rupi.
Jesús umbɨgüera Pedro jaicho
(Mt 8.14-15; Lc 4.38-39)
29 Jare Jesús judío reta itupao güi oẽ ye yave, oo Simón jare Andrés jenta pe Jacobo jare Juan ndive. 30 Simón jaicho jacu oĩ jupa pe. Jare ĩru reta umɨmbeu Jesús pe jesegua. 31 Jayave Jesús oo uipɨsɨ ipo pe, jare umupũa. Jare jacu upɨta voi chugüi. Jayave jocua cuña umee mbae jou reta vaerã.
Jesús umbɨgüera jeta imbaerasɨ vae reta
(Mt 8.16-17; Lc 4.40-41)
32 Jare guarasɨ uique ma yave, tenta guasu pegua reta güeru Jesús pe imbaerasɨ vae reta jare aña oya jese vae reta. 33 Jare jeta joco pegua reta uyembatɨ jocua tenta jonque pe. 34 Jayave Jesús umbɨgüera jeta imbaerasɨ vae reta ipotave mbaerasɨ güi, jare umbɨsɨrɨ jeta aña reta oya jese vae reta güi. Jare umaeño'ã aña reta re uyemɨngueta vaerã. Echa'ã jae reta uicuaa quía co jae.
Jesús oo ɨvɨ Galilea rupi umɨmbeu Tumpa iñee
(Lc 4.42-44)
35 Pɨareve pe Jesús upũa ndei cõe mbove, jare oẽ oo quĩi ngatu vae pe. Joco pe uyerure oĩ Tumpa pe. 36 Jayave Simón jare jae ndive ñugüɨnoi vae reta yugüɨraa ueca. 37 Jare uvãe chupe yave, jei reta Jesús pe:
—Ndereca ñugüɨnoi reta —jei reta.
38 Jayave Jesús jei chupe reta:
—Yaa ĩru tenta guasu-raɨ reta coiño ñugüɨnoi vae pe, joco pe vi amɨmbeu vaerã Tumpa iñee. Echa'ã ayu cua ayapo vaerã —jei.
39 Jare oo opaete ɨvɨ Galilea rupi, jare umɨmbeu Tumpa iñee judío reta itupaopao rupi, jare umbɨsɨrɨ aña reta oya jese vae reta güi.
Jesús umbɨgüera cuimbae ipire ocui vae
(Mt 8.1-4; Lc 5.12-16)
40 Jayave ou Jesús oĩ vae pe penti cuimbae ipire ocui vae. Uyeatɨca Jesús jovai jare uyerure chupe:
—Ndipota yave, ndepuere chembɨgüera —jei chupe.
41 Jesús uiparareco umae jese, jare oñono ipo jese.
—Aipota. Ecuera —jei chupe.
42 Jare jupivoiño cuimbae ucuera imbaerasɨ güi. Ocui'ã ma ipire. 43 Jare jupivoiño Jesús oyocui ete, ndei omondo mbove:
44 —Agüɨye emɨmbeu quía pe. Ecua iyeechaca sacerdote pe, jare emee ofrenda Moisés peocui rami, tenta guasu pegua reta uicuaa vaerã ndecuera ma co —jei.
45 Ẽrei cuimbae oo, jare umbɨpɨ umɨmbeu ĩru vae reta pe. Jecuae umɨmbeu jeta vae pe. Jáeramo Jesús ipuere'ã ma oo tenta guasu reta pe joco pegua reta jovaque. Upɨta ñana rupi, jare yugüeru jae oĩ vae pe opaete que rupi rupi güi.