EL SANTO EVANGELIO SEGUN
SAN LUCAS
1
Lucas oicuatía Teófilo pe
Jeta vae omombeu ma oicuatía reve opaete ñandepɨte pe oyeapo vae regua. Jocuae oyeapo vae iyɨpɨ güive oecha vae reta jocorai omombeu ñandeve. Echa jae reta omombeu Tumpa iñee iru vae reta pe. Jae rambue icavi echa cheve che vi aicuatía vaera ndeve, mburuvicha Teófilo, amombeu vaera ndeve quirai opaete oyeapo. Echa che aicuaa cavi opaete iyɨpɨ güive oyeapo vae. Aicuatía ai ndeve cuae, reicuaa vaera añete co jocuae reñemboe jese vae.
Juan oata
Herodes oico yave ɨvɨ Judea pegua reta juvicha guasura, oico vi metei sacerdote Zacarías jee vae. Jae co sacerdote atɨ Abías jee vae pegua. Zacarías jembireco co jae Aarón iñemoña reta pegua jare jee co Elisabet. Zacarías jare jembireco oyapo jupi vae jare jocorai omboyerovia Tumpa. Echa jecuaeño oyapo ñandeYa iporoócuai reta. Mbaeti quia ipuere omboeco reta mbae re. Erei mbaeti co Zacarías imichia. Echa Elisabet mbaeti etei ipuere imembɨ. Jare Zacarías indechi ma jare Elisabet itɨaro ma.
Metei ara atɨ Abías jee vae pegua sacerdote reta oparavɨquɨ ñogüɨnoi Tumpa jo pe. Jae rambue Zacarías oyapo oi iparavɨquɨ joco pe. Jare jocuae ara Zacarías iparavɨquɨ co oique vaera ñandeYa jo japɨpe pe etei oapɨ vaera mbae ipiche cavi vae. Echa jecuaeño oyapo jocorai sacerdote reta. 10 Jare jeta yae Israel pegua reta yatɨ ma oyerure ñogüɨnoi Tumpa jo icatu pe, Zacarías mbae ipiche cavi vae oapɨ oi rambueve. 11 Jare oyecuaa Zacarías pe metei araɨgua ñandeYa pe oyeócuai vae. Araɨgua oñemboɨ oi mbae ipiche cavi vae imesa iyacatu cotɨ. 12 Jare Zacarías oecha yave araɨgua, ipɨacañɨ jare oquɨye vi. 13 Erei araɨgua jei chupe:
—Agüɨye equɨye, Zacarías. Tumpa oendu ma ndeyerure, jare nerembireco Elisabet imembɨta renoi vaera nderaɨra. Jare rembojeeta Juan —jei—. 14 Jare nde reyerovia yaeta co. Jare jeta yae vi oyeroviata jae jeco pegua —jei araɨgua Zacarías pe—. 15 Echa ñandeYa omboeteuca yaeta co. Jae ngaraa etei ocau. Jare tɨnɨeta Espíritu Santo pe ichɨ güi oa güive —jei chupe—. 16 Jare omboyerovata ñandeYa Tumpa cotɨ jeta Israel pegua reta —jei—. 17 Jae ojota ñandeYa jenonde oaɨuca vaera tu ñavo pe imichia reta jare Tumpa jeigüe mbaeti oyapo vae reta oyeapo vaera iyaracuaa vae retara jare jupi vae retara. Jae oicota Elías oicose rami jare güɨnoita mbaepuere Elías güɨnoise rami —jei araɨgua Zacarías pe.
18 Jayave Zacarías jei araɨgua pe:
—¿Quiraita pa aicuaa añete ra cuae nde rere cheve vae? Echa che chendechi ma jare cherembireco itɨaro ma —jei.
19 Jayave araɨgua jei ye Zacarías pe:
—Che co jae Gabriel. Che añemboɨ Tumpa jóvai. Tumpa chembou chemiari vaera ndeve jare amombeu vaera ndeve cuae ñee icavi vae —jei chupe—. 20 Mase, mbaetita neñee cuae amombeu ndeve vae oyeapo regua. Echa mbaeti rerovia che jae ndeve vae. Erei che jae ndeve vae oyeapota co ara ou oyeapo vaera yave —jei.
21 Jare Israel pegua reta oaro ñogüɨnoi Zacarías oe vaera Tumpa jo güi, jare ipɨacañɨ reta quirai Zacarías opɨta ɨma Tumpa jo japɨpe pe. 22 Jare Zacarías oe yave, mbaeti ipuere omoe iñee chupe reta. Jae rambue jae reta oicuaa Zacarías oecha mbae Tumpa jo pe oi rambueve. Echa jae omopúa iyɨva icotɨ reta. Erei mbaeti etei mbae ipuere jei chupe reta.
23 Jare opa ma yave Zacarías iparavɨquɨ Tumpa jo pe, ojo ye jo ae pe. 24 Jare mbovɨ ara rupi Zacarías jembireco Elisabet ipurúa. Jayave Elisabet oñemi cinco yasɨ jo pe. Echa jae jei:
25 —Corai ñandeYa oyapo cheve. Ɨma ma chemara iru vae reta güi mbaeti chemembɨ rambue. Erei añave ñandeYa chemborɨ agüɨye vaera chemara chugüi reta —jei.
Jesús oata
26 Jare Elisabet seis yasɨ ma ipurúa yave, Tumpa ombou araɨgua Gabriel tenta Nazaret ɨvɨ Galilea pegua pe 27 María pɨri. María co jae metei cuñatai mbaeti etei cuimbae güɨreco vae. Erei oñererocuavee ma omenda vaera José ndive. José co jae metei David iñemoña reta pegua. 28 Jare araɨgua oique María oia pe jare jei chupe:
—Eyerovia. ÑandeYa ipɨacavi ndeve. ÑandeYa oi nde ndive. ÑandeYa nemovendise yae iru cuña reta güi —jei.
29 María cuae oendu yave, ipɨacañɨ yae. Echa mbaeti oicuaa mbae ra oipota jei araɨgua jei chupe vae. 30 Jayave araɨgua jei chupe:
—Agüɨye equɨye, María. Echa Tumpa ipɨacavi ndeve —jei—. 31 Mase, ndepuruata co jare nemembɨta. Jare rembojeeta nemembɨ Jesús —jei María pe—. 32 Jae güɨnoita mbaepuere tuicha yae vae, jare jeeta co Tumpa Taɨ. Jare ñandeYa Tumpa oyapota Israel pegua reta juvicha guasura itenondegua David rami —jei—. 33 Jare jae oicota Jacob iñemoña reta juvicha guasura jecuaecuae aveiño. Jare jae iporoocuaia ngaraa opa —jei araɨgua chupe.
34 Jayave María jei araɨgua pe:
—¿Quiraita pa oyeapo cuae? Echa mbaeti vɨteri areco cuimbae —jei.
35 Jayave araɨgua jei ye María pe:
—Espíritu Santo outa ndeve. Tumpa imbaepuere rupi cuae oyeapota ndeve. Jae rambue nemembɨ oata iyoa mbae reve jare jeeta co Tumpa Taɨ —jei—. 36 Mase, nerentara Elisabet vi ipurúa, yepe tei itɨaro ma. Seis yasɨ ma ipurúa güire, yepe tei iru vae reta ombojee ‘Imembɨ mbae vae’ —jei—. 37 Echa Tumpa ipuere oyapo opaete —jei chupe.
38 Jayave María jei araɨgua pe:
—Mase, che co jae ñandeYa pe oyeócuai vae. Tove toyeapo cheve nde rere cheve vae rami —jei.
Jayave araɨgua ojo ye María oia güi.
María opou Elisabet pɨri
39 Jayave mbovɨ ara rupi María oe jenta güi ojo voi ɨvɨtɨ reta Judea pegua cotɨ. 40 Jare ojo ovae Zacarías jo pe, jare joco pe oicuava Elisabet. 41 Jare Elisabet oendu yave María jei chupe vae, Elisabet imembɨ opoopo jɨe pe. Jare Elisabet tɨnɨe Espíritu Santo pe. 42 Jayave Elisabet iñeeata reve jei:
—Tumpa nemovendise yae iru cuña reta güi. Jare omovendise yaeta nemembɨ —jei—. 43 Jare yepe tei nde co jae cheYa ichɨra, erei nde reyu repou chepɨri. Chepɨacañɨ yae cuae re —jei—. 44 Mase, nde remboɨpɨ nemiari cheve rupive, chemembɨ opoopo cherɨe pe oyerovia yae rambue —jei Elisabet María pe—. 45 Nde rerovia ñandeYa oyapota co jae jei ndeve oyapota vae. Jae rambue jae nemovendise ma —jei.
46 Jayave María jei:
—Amboete ñandeYa. 47 Ayerovia Tumpa re. Jae co chemboasa vae —jei—. 48 Yepe tei che cheparavete, erei jae oñemongueta cheré. Mase, añave güive opaete ñaneñemoña reta jeita Tumpa chemovendise co. 49 Echa Tumpa imbaepuere tuicha yae co. Jae oyapo icavi yae vae cheve imbaepuere pe. Jae co iyoa mbae vae jee vae —jei—. 50 Jare Tumpa oipararecota opaete ñaneñemoña oquɨye chugüi vae reta —jei María—. 51 Oicuauca quirai imbaepuere tuicha yae co. Omoai oñemboete vae reta —jei—. 52 Jae oequi imbaepuere mburuvicha reta güi, jare omboeteuca oñemomichi vae reta —jei—. 53 Omoangapɨɨ ñɨmbɨaɨ vae reta tembíu icavi vae pe. Erei mbaeti mbae omee oicocatu vae reta pe —jei—. 54 Omborɨ Israel pegua oyeócuai chupe vae reta. Echa imaendúa quirai jei oipararecota co —jei—. 55 Echa jocorai jei ñanetenondegua reta pe - jae reta co Abraham jare iñemoña reta. Echa jei chupe reta oipararecota co jecuaecuae aveiño —jei María.
56 Jare María opɨta Elisabet pɨri mboapɨ yasɨ. Jayave ojo ye jenta pe.
Juan oa
57 Jare ara ou ovae yave Elisabet imembɨ vaera, oa imembɨ cuimbae. 58 Jare jeracua Elisabet jentaɨgua reta jare jentara reta pe quirai ñandeYa oiparareco yae Elisabet. Jare jae reta oyerovia Elisabet ndive.
59 Jare michia ocho ara ma güɨnoi yave, jentara reta yogüeru omocircuncidauca vaera. Jare jae reta oipota oñono jese tu jee Zacarías. 60 Erei michia ichɨ jei chupe reta:
—Ani. Ñambojeeta co Juan.
61 Erei jae reta jei chupe:
—Mbaeti etei co nerentara jocuae tee güɨnoi vae.
62 Jayave jae reta iñaca omomɨi Zacarías pe oparandu vaera chupe mbae nunga tee ra oipota oñono taɨ re. 63 Jayave Zacarías oechauca chupe reta jae oipota mbae oicuatía jese vae. Jayave oicuatía corai: Jee co Juan. Jare opaete joco pe ñogüɨnoi vae reta ipɨacañɨ. 64 Jayave jupivei Zacarías ipuere omoe ye iñee. Jare imiari chupe reta omboete reve Tumpa. 65 Jare opaete Zacarías jentaɨgua reta oquɨye cuae re. Jare opaete cuae oyeapo vae jeracua opaete ɨvɨtɨ Judea pegua reta rupi. 66 Jare opaete oendu vae reta oñemongueta yae ipɨa pe cuae oyeapo vae re jare jei reta iyeupe:
—¿Mbae nunga michia ra co aipo cuae? Echa ñandeYa imbaepuere oi jae ndive.
Zacarías omombeu Tumpa iñee
67 Jayave Zacarías - jae co Juan tu - tɨnɨe Espíritu Santo pe jare omombeu Tumpa iñee. Echa jae jei:
68 —Toñemboeteuca ñandeYa Tumpa. Ñande co jae Israel pegua reta. Echa Tumpa oñemongueta ñanderé rambue, ñanderepɨ ma —jei—. 69 Jae ombou ñandeve jembiócuai David iñemoña reta pegua ñanemboasa vaera imbaepuere tuicha vae pe —jei—. 70 Jocorai Tumpa jei iyɨpɨ güive Tumpa iñee omombeu vae reta rupi. Jae reta oñeñono tee Tumpa peguara —jei—. 71 Tumpa ñanemboasata ñanderovaicho reta güi. Jae ñanemboasata opaete ñanemotareɨ vae reta güi. 72-73 Tumpa oiparareco Abraham jare iru ñanetenondegua reta. Echa Tumpa etei omee morogüɨrocuavee Abraham pe, jare añave imaendúa ma jocuae morogüɨrocuavee re —jei—. 74 Jae rambue omeeta ñandeve yayeócuai vaera chupe yaquɨye mbae reve. Echa jae ñanderepɨta ñanderovaicho reta güi —jei Zacarías—. 75 Tumpa ñaneñono teeta iyeupeguara jare yayapota jupi vae, jare jae oicota ñande ndive cuae ɨvɨ pe yaico rambueve —jei—. 76 Jare iru vae reta imiari nderé yave, jeita: Jae co metei Tumpa iñee omombeu vae. Echa nde, cheraɨ reota ñandeYa jenonde reyapocavi vaera japera —jei—. 77 Remombeuta ñandeYa imbae reta pe quirai Tumpa iñɨrota chupe reta imbaeyoa reta re jare jocorai oñemboasaucata —jei—. 78 Corai Tumpa oyapota, ñandeparareco yae rambue. Jare iporoparareco jeco pegua ombouta ñanemboasa vaera, ara ñavo ombou cuaraɨ ñanemborɨ vaera rami —jei—. 79 Jae ñanemborɨta cuaraɨ jembipe ñanemborɨ rami. Echa cuaraɨ omee ñandeve tembipe agüɨye vaera yaico pɨtumimbi pe. Jae ñanemborɨta agüɨye vaera yaquɨye mano güi. Jae ñanemborɨta yaico vaera ñandepɨacatu reve —jei.
80 Jare michia ocuacuaa, jare jatangatu yae. Jare oico ñuu reta rupi oyecuaa Israel pegua reta pe regua.