2
Di hila gi lala o Christ mo dono aamua
Godou mouli ang gi Christ le e hagamaaloo aga goodou, gei dono aloho le e haga manawa lamalia goodou. Goodou gu hagadaubuni ang gi di Hagataalunga Dabu, gei goodou gu manawa humalia mo di hagadau aaloho i godou mehanga. Deenei laa, au e hagamahi adu bolo goodou gi haga dohu ina dogu tene gii tugi, mai godou hagamaanadu hua e dahi, mo di aloho hua e dahi, di hagadaubuni hua e dahi, di mouli mo di hagamaanadu hua e dahi. Goodou hudee heia godou mee mai i godou maanadu bida hagahumalia hua goodou, be mai godou hiihai bolo goodou e hagaamu goodou, gei goodou gi hagadau hila gi lala, duguina digau ala i golo bolo e humalia i goodou. Goodou gii mmada gi nia hiihai o digau ala i golo, hagalee go godou hiihai la hua. Goodou e hai loo gi hai mee gi nnagadilinga haihai ala gu hai mee ginai a Jesus Christ:
Mee e hai mee gi nia mahi o God
i nia madagoaa huogodoo,
ge hagalee haga tungaadahi Ia gi God.
Mee gu manawa hila gi lala,
gu haga angaa mee ana mee huogodoo,
guu hai di hege.
Mee gu haneia gi henuailala guu hai tangada.
Mee guu hai tangada hagalongo,
gu daudali nia mee humalia gaa dae loo
gi dono made i hongo di loobuu.
Malaa, deelaa di mee a God
ne haga menege aga ai a Mee
gi di gowaa dela mugi nua loo,
gaa wanga dono ingoo dela koia e aamua
i nia ingoo huogodoo.
10 Nia mee huogodoo ala e mouli i di langi,
mo henuailala, mo i bahi i lala o henuailala,
ga dogoduli, e hagalaamua di ingoo o Jesus.* Isaiah 45.23
11 Nia daangada huogodoo ga hagamodongoohia aga
bolo Jesus Christ la go Tagi,
ang gi di madamada o God Tamana.
Maahina be nia maalama i henuailala
12 Ogu ihoo hagaaloho nei, goodou nogo hagalongo mai gi di au i nia madagoaa huogodoo ala nogo noho iei au i godou baahi. Ma koia e humalia maa goodou ga hagalongo mai gi di au dolomeenei i dogu madagoaa dela e mogowaa loo i goodou. Goodou ngalua hagamahi i lodo godou mmaadagu mo di bolebole, e haga dohu ai godou haga mouli. 13 Idimaa, God le e ngalua i godou lodo i nia madagoaa huogodoo belee hai goodou gi hiihai ge daudali dono manawa.
14 Goodou hudee hai tamu be e lagamaaloo i godou mee huogodoo ala ma gaa hai, 15 gei goodou gaa hai digau e madammaa gadoo be nia dama a God ala koia e humalia, ala e noho i baahi digau huaidu mo digau hai mee hala i henuailala. Goodou gi maahina i baahi digaula, gadoo be nia heduu ala e hagamaahina i di langi* Deuteronomy 32.5 16 i di godou madagoaa ma gaa wanga gi digaula nia helekai haga mouli. Maa goodou gaa hai beenei, gei au ga hagaamu goodou i di laangi o Christ, idimaa, di mee deenei e haga modongoohia bolo dogu hagamahi mo agu hegau huogodoo la digi balumee.
17 Maa ogu dodo ne belee hali gadoo be nia wai tigidaumaha i hongo di gowaa hai tigidaumaha dela e hai godou tigidaumaha mai godou hagadonu ang gi God, ma gaa hai beenei, gei au e tenetene madalia goodou huogodoo. 18 Goodou gi heia labelaa beelaa, goodou e hai gi tenetene madalia au.
Timothy mo Epaphroditus
19 Maa di manawa ni God deenei, gei au e hagadagadagagee bolo au e mee di hagau adu a Timothy hagalimalima, gi maaloo ogu lodo i godou longo. 20 Ma go mee hua dela e hai gadoo be au, dela e haga dahidamee goodou. 21 Digau huogodoo ala i golo le e bida haga dahidamee hua go nadau mee ala e hai, ge hagalee go nnegau a Jesus Christ. 22 Goodou e iloo be ana hegau le e dahidamee behee, idimaa, gimaua e hai hegau ngaadahi i di gili di Longo Humalia gadoo be tamana mo dana dama. 23 Au e hagadagadagagee bolo au ga hagau adu a mee hagalimalima gi goodou i dogu madagoaa ma ga iloo be dehee di mee gaa hai mai. 24 Au e hagadagadagagee labelaa gi Tagi, bolo au e mee labelaa di hanadu gi godou baahi hoohoo mai.
25 Au gu hagamaanadu bolo ma e humalia e hagau adu tadau duaahina go Epaphroditus gi godou baahi. Go mee dela nogo ngalua, ge heebagi i dagu baahi ge nogo madalia au, ge dela hogi go di godou dangada kae hegau dela ne hanimoi belee hagamaamaa au. 26 Mee e hidihidi huoloo bolo ia e mmada adu gi goodou huogodoo, gei mee gu manawa gee i dono longono bolo goodou gu longo bolo ia e magi. 27 E donu bolo mee nogo magi, gu hoohoo gaa made, gei God gu aloho i mee, mo au labelaa, dela ne haga dagaloaha au gi daha mo tagadilinga manawa gee damana. 28 Gei au gu hiihai huoloo bolo au e hagau adu a mee, gii mmada goodou gi mee, gi tenetene labelaa goodou, gei dogu manawa gee hogi gaa ngala. 29 Goodou gi benebene ina a mee i di manawa tene, gii hai be tuaahina ni goodou i di hagadaubuni ang gi Tagi. Goodou hagalabagau ina digau ala e hai be mee, 30 idimaa, mee e de hagahuodia dono mouli, mee gu hoohoo gaa made, i di gili nnegau a Christ, belee hagamaamaa au i godou mee ala ne deemee di hai.

*2.10: Isaiah 45.23

*2.15: Deuteronomy 32.5