Efese Shɛɛn
Tudunmɔɔ Pɔli ya sɛmɛ wemu tun Efese shɛɛn mu ge
Jɔgɔ yɛ mu we sɛmɛ we dʼa tun wɛ?
Efese egilizi wu mu Pɔli ya we sɛmɛ we tun, ga wu funŋɔ ki bi bye we sɛmɛ we di galaa Azi fiige ki egilizii pu bɛɛri ni, kee kemu niɲaa wogo pʼa byi Turuki ge. Yee taanri Pɔli ya pye Efese kulo li ni, wee xuu wu wo kugbɔɔ lʼa bye lii.
We sɛmɛ we kakana ɲuŋɔ
Pɔli wʼa Efese egilizi wu nɔhɔ shan. Wu labyeɲii pʼa wu tɛgɛ na Kilɛ Jozaama pu jo Azi fiige ki bɛɛri ni (Kapyegee 19:10).
Na Pɔli yaha kaso wu ni Oromɛ kulo li ni, a Epafirasi di shɛ wu yíri, na shɛ wu pye na tudunmɔɔ kafinɛjuu pʼa pu wo kalaakuumɔ wu ɲɔ co Efese kulo li ni. A Pɔli di sɛmɛ tun Efese egilizi wu sipyii pu mu, na pu funŋɔ to, na pu le koo ni, na pu tii na foro kalaakuumɔ wu tàan.
Sɛmɛ wu kafila ɲugbɔyɔ
Efese Shɛɛn 1—3 Kilɛ wo keree ki teŋɛgana li kaa Pɔli ya yu: Shi wemu ɲɛ Yawutuu wɛ, pee ni Yawutuu pʼa pinnɛ pye kpɔɔn nigin shɛɛn Kilɛ mu Yesu Kirisa wo xu wu baraga ni.
Efese Shɛɛn 4:1—6:9 Egilizi wʼa yaa na Kilɛ koro li ɲaari ɲaarigana lemu na ge, lee ya jo fiinŋɛ.
Efese Shɛɛn 6:10-20 Pɔli ya wèe funŋɔ to na wèe pu Kilɛ wo kashɛn yagboyo yi lɔ, wù da yogo ki kɔɔn Shitaanni na.
Efese Shɛɛn 6:21-24 Pɔli ya Efese Shɛɛn shaari sanha.
1
Fò mujuu
Nɛ Pɔli, nɛ ɲɛ Yesu Kirisa wo tudunmɔ Kilɛ ɲidaan funŋɔ ni. Kilɛ ya yee piimu pye fɛɛfɛɛ, yee di daa Yesu Kirisa na [Efese kulo li ni] ge, yee mu nɛ we sɛmɛ we tun.
Nɛ yi shaari: Wù To Kilɛ ni wù Kafɔɔ Yesu Kirisa wu niimɛ ni ɲaɲiŋɛ kan yi mu.
Niimɛ wemu Kilɛ ya gaan Yesu wo nʼa daa fɛɛ pu mu ge
Wʼà wù Kafɔɔ Yesu Kirisa To Kilɛ sɔni! Kilɛ Munaa li wo duba wemu bɛɛri wu ɲɛ fugba we ni ge, wʼa wee bɛɛri kan wèe mu Kirisa wo kariɲɛɛgɛ ki ni. Kilɛ ya wèe ɲaha bulo Kirisa wo kariɲɛɛgɛ ki ni na ta koŋɔ sanha yàa wɛ. Kɔnhɔ wù bye fɛɛfɛɛ, wù bye jaagi baa fɛɛ wuyɛ pyaa ɲaha tàan. Kilɛ yɛ pyaa ya fɛnhɛ kee fungɔngɔ ke yaha wuyɛ mu wu wo taanɲɛɛgɛ ki funŋɔ ni, na wèe pye wu nagoo Yesu Kirisa wo kariɲɛɛgɛ ki funŋɔ ni. Lee lʼa pye wu ɲidaan kaa wu wo saama pu funŋɔ ni. Wʼà Kilɛ sɔni wu niimɛ wu wuu na, wʼa wemu loolo wù na ma ni wu ɲidaan Ja wu baraga ni ge. Kirisa wo kariɲɛɛgɛ ki funŋɔ ni wèe ya shɔ wu shishan pu baraga ni. A wèe wo jurumu wu bɛɛri di yafa wèe mu na bɛ ni Kilɛ wo tɛhɛnɛ baa niimɛ wu ni. Wʼa wee niimɛ wu kan na ɲɛhɛ fo xuuni wèe mu ni fungɔngɔ fɛɛrɛ tuugo bɛɛri, ni lajɛ tuugo bɛɛri ni. Wʼa bi lee kaŋmɔhɔnɔ le bye funŋɔ yaha wuyɛ mu, kɔnhɔ wu ba lee pye wu wo saama pu funŋɔ ni Kirisa baraga ni. Lee kaŋmɔhɔnɔ le, wʼa lee shɛ wèe na. 10 Wʼa li yaha wuyɛ funŋɔ ni na kee keree kii pyeduun ba nɔ, wu yaŋmuyɔ yi bɛɛri pinnɛ, fugba woyo ye fara ɲiŋɛ ke woyo ye na, Kirisa di bye yi bɛɛri ɲuŋɔfɔɔ.
11 Lemu wo ɲɔmɛɛ li bi lɔ wèe mu ge, wèe ya wù taa ta lee ni Kirisa wo kariɲɛɛgɛ ki funŋɔ ni, bani Kilɛ ya wɛri wèe ɲaha bulo fo taashiinɛ li ni, na saha ni wu wo keree ki teŋɛgana li ni. Kilɛ di wu keree bɛɛri pyi na saha ni wuyɛ pyaa ɲidaan ni. 12 Wee tuun wu ni wʼà Kilɛ sɔni wu saama pu wuu na, wèe piimu pʼa pye shɛnshiilee na Kirisa pye wù tadaŋa ge. 13 Yee bɛ, ba yee ya can jomɔ pu logo wɛ, pee pemu pu ɲɛ ɲuwuuro ti wo Jozaama pu ge, a yee di dà Kirisa na. A Kilɛ di wu wo fɛ pu kpɔn yee na. Pee ɲɛ Fɛfɛɛrɛ Munaa le, lee lemu wo ɲɔmɛɛ lʼa lɔ ge. 14 Fɛfɛɛrɛ Munaa li ɲɛ wèe wo cɛn wu yashiige, na li shɛɛ na wèe na ba jé wu ni. Wee cɛn we na ba wèe ɲuŋɔ wolo fɛɛfɛɛ caŋa ka. Lee wuu na wʼà Nɔɔrɔ Fɔɔ Kilɛ sɔni!
Pɔli wo Kilɛ-ɲɛrɛgɛ
15 Lee na ba nɛ logo na yee ya dà Kafɔɔ Yesu na, fɛfɛɛrɛ wuu pu bɛɛri bɛ kaa di dan yee ni wɛ, 16 a nɛ fungɔngɔ yaha yee na na wo Kilɛ-ɲɛrɛgɛ ki ni. Nɛ Kilɛ ɲɛɛri tuun bɛɛri ni yee mu, na baraga tɛri wu na yee wuu na. 17 Wù Kafɔɔ Yesu Kirisa To Kilɛ we, Kilɛ-gbɔtabaaga ke, nɛ li shaa wu mu jo wu fungɔngɔ fɛɛrɛ kan yi mu, wu wuyɛ shɛ yi na, kɔnhɔ yʼi já wu cɛ fiinŋɛ. 18 Nɛ li shaa wu mu jo wu yi fungɔnyɔ mugi, wʼa yi yiri tadaŋa kemu kaa na ge, kɔnhɔ yʼi kee keree cɛ. Cɛn nɔɔrɔ wo wemu wʼa gbegele yee ni wu fɛfɛɛrɛ nagoo pusamaa kaa na ge, kɔnhɔ yʼi wee bɛ wo naafuugbɔ wu ɲuŋɔ kana cɛ. 19 Tɛhɛnɛ baa sefɛɛrɛ temu bɛ ti ɲɛ Kilɛ ni na ɲaha tii ni nʼa daa fɛɛ pu bɛɛri ni ge, kɔnhɔ yʼi tee bɛ cɛ. 20 Kilɛ ya tee tɛhɛnɛ baa sefɛɛrɛ te shɛ Kirisa ni, wʼa wu ɲɛ na yeege xu ni, na wu teŋɛ fugba we ni wuyɛ kanige cɛ. 21 Kilɛ ya wu teŋɛ ɲuŋɔ fɛɛrɛ ti bɛɛri ɲuŋɔ ni, ni sefɛɛrɛ ti bɛɛri, ni fanha ki bɛɛri, ni saanra ti bɛɛri ɲuŋɔ ni. Kilɛ ya wu teŋɛ yaŋmuyɔ yi bɛɛri ɲuŋɔ ni. Ke koŋɔ ke wo yaŋmuyɔ yi yɛ bɛ wɛ, ga koŋɔ kemu kʼa ma ge, kee bɛ wo yaŋmuyɔ yi ɲuŋɔ ni. 22 Kilɛ ya yaŋmuyɔ yi bɛɛri tirige yaha Kirisa nɔhɔdaan, na wu pye Egilizi wu ɲuŋɔfɔgbɔ. 23 Egilizi wu wu ɲɛ Kirisa wo ceepuuro te. Kirisa wʼa wu ɲini, na wu pyi wu ɲɔ na fani.