SAN MARCOS
1
Juan Oco Doquë Ayere Quëaye
(Mt 3.1-12; Lc 3.1-9, 15-17; Jn 1.19-28)
Deꞌo coca ñeje huëopi. Ñeje yoꞌopi, Ëjaë Jesucristo Maijaꞌquë mamaquë. Maijaꞌquëre quëacaiquë Isaíaspi Maijaꞌquë quëaquëna, toyapi, ñeje:
“Yëꞌëre quëacaiquëre duꞌru jëjo saosiꞌi,
saija̱ꞌa maꞌa ne deꞌhuacaija̱ꞌquëre.
Airopi i̱ yëꞌoseꞌe jutaja̱ꞌcoa.
Ne deꞌhuajë̱ꞌë,
Mai Ëjaë daija̱ꞌa maꞌa, nui maꞌa huiꞌyocaijë̱ꞌë.”
Ja̱je paꞌina, Juan cue̱ne yejaja̱ꞌa dai pa̱ire doquë dajiꞌi. Ja̱je dai capi: Mësaru ja̱ꞌrë cuasaseꞌere je̱oni po̱nëto oco doye paꞌiji, mësaru coꞌaye yoꞌoseꞌe sa̱i deꞌhuacaiseꞌe paꞌija̱ꞌcore. Judea quëꞌro pa̱i cuiꞌne Jerusalén daripë pa̱i siꞌaohuaꞌi i̱ paꞌi hue̱ꞌñana sani i̱ohuaꞌi coꞌaye yoꞌoseꞌe oijë quëajëna, Juanpi Jordán tsiayana dopi.
Juan ca̱ña cato camello nañapi neseꞌe pajiꞌi. Cuiꞌne i̱ të̱i ca̱ cato ca̱ꞌnipi nesico pajiꞌi. I̱ a̱iñe cato pu̱ꞌsu cuiꞌne mejaë paya pajiꞌi. Ñeje caquë pa̱ire quëaëña:
“Yëꞌë jeteyoꞌje jerepa paꞌipi daiji. I̱ joꞌyaë në meni zapato joyecaiquëje̱ paꞌi yëꞌë peoyë, ai teaye paꞌi aꞌë. Ocopi dohuë, mësarute. Jesutaꞌa Maijaꞌquë joyore i̱sija̱ꞌquë api.”
Jesure Doye
(Mt 3.13-17; Lc 3.21-22)
Ja̱ muꞌseña Jesupi Nazaret daripëpi de daquëña. Nazaret daripë cato Galilea quëꞌro pajiꞌi. Daquëna, Juanpi Jordán ñana dopi, Jesure. 10 Do tëjina, Jesús tsiayapi tu̱maquëna, maꞌtëmo ja̱ca sacona, ñaëña. Ñaquëna, Maijaꞌquë joyo i̱re pana nëca mequëña, suꞌteje̱ paꞌipi. 11 Nëca meina, maꞌtëmopi yëꞌoseꞌe jutaëña:
“Mëꞌë yëꞌë mamaquë aꞌë. Mëꞌëre ai yëyë. Ai sihuaquë paꞌiyë, mëꞌëre.”
Jesure Neñañe
(Mt 4.1-11; Lc 4.1-13)
12 Ja̱ maca je̱ꞌnërepa Maijaꞌquë joyopi saëña, Jesure, yequë hue̱ꞌñana, pa̱i peo hue̱ꞌñana. 13 Saëna, airo acohuaꞌi quëꞌrona cuarenta muꞌseña paꞌina, mënapi coꞌaye yoꞌoja̱quë caquë dani neñaëña. Mënapi ja̱je yoꞌo tëji maca hui̱ñaohuaꞌipi dani Jesure necateña.
Jesús Yoꞌo Huëoye, Galileana
(Mt 4.12-17; Lc 4.14-15)
14 Juanre tsoe tse̱ani cosi maca Jesús jeteyoꞌje sajiꞌi, Galileana, deꞌo cocare quëaquë Diusu te̱ꞌte ayere. 15 Ñeje caquë quëapi:
“Tsoe ti̱ꞌapi, Maijaꞌquë cua̱ñe te̱ꞌte. Jaꞌyere paꞌiji. Mësaru ja̱ꞌrë cuasaseꞌe je̱oni yeque cuasayena po̱nëjëꞌë. Huaso cocare asajë̱ꞌë.”
Huaꞌire Yoꞌecohuaꞌire Soiye
(Mt 4.18-22; Lc 5.1-11)
16 Jesupi Galilea jaira të̱ꞌtëpaja̱ꞌa saina, Simón i̱ yoꞌjei Andrés co̱ni huaꞌi hua̱terë je̱o dëojëna, ñaëña, i̱ti huaꞌi yoꞌecohuaꞌi sëte. 17 Ñani ja̱ohuaꞌire capi:
“Yëꞌë ja̱ꞌre daijë̱ꞌë. Yuretaꞌa pa̱ire yoꞌecohuaꞌi paꞌija̱ꞌcohuaꞌire nesiꞌi, yëꞌëpi.”
18 Ca tëjina, hua̱terë je̱oni sateña, i̱ ja̱ꞌre.
19 Satena, se̱ña maca saina, Zebedeo mamajëpi Jacobopi i̱ yoꞌjei Juanpi co̱ni yohuëre ñuꞌijë hua̱terëre que̱ꞌque doꞌsejëna, ñaëña. 20 Ñani i̱ohuaꞌire soiña. Soina, ja̱ohuaꞌije̱ pëca jaꞌquëre je̱oni Jesús ja̱ꞌre sateña, i̱ saina co̱caicohuaꞌi ja̱ꞌre co̱ni yohuëre paꞌina.
Coꞌa Joyore Hueꞌequë
(Lc 4.31-37)
21 Je̱o saisicohuaꞌipi capernaum daripëna sa ti̱ꞌani, duꞌru huajë muꞌse Judea pa̱i tsiꞌsi huëꞌena cacarena, yeꞌyaëña, Jesupi. 22 Yeꞌyaquëna, me nesiquëpi deꞌoyerepa ta̱ꞌñerepa yeꞌyaquëꞌni, ja̱ë, cua̱ñequëje̱ paꞌirepa yeꞌyaquëꞌni. Maire yeꞌyacohuaꞌi yoꞌoyeje̱ yoꞌoye pa̱ji, cuasareña. 23 Cuiꞌne pa̱i tsiꞌsi huëꞌere huati quëꞌi paquëña.
24 Paꞌipi caëña:
“¿Jesús Nazaret daripëpi daiquë me nesiꞌquë yëquëre yoꞌoquëꞌni? ¿Yëquëre huasiꞌquë daiquë? Ti cua̱ñequërepa deꞌoquëni ñahuë, mëꞌëre.”
25 Caquëna, Jesupi huatire caëña:
“Camaꞌë paꞌijë̱ꞌë. Ja̱ëte je̱oni etajë̱ꞌë.”
26 Caquëna, asani hueꞌhue dahuëje̱ paꞌye ju̱ꞌiquëte yoꞌoni cuini etaëña, huati. 27 Ja̱je yoꞌouna, ñani siꞌaohuaꞌi quëquë huesëni sa̱ꞌñe se̱teña:
“¿I̱que aꞌni, iye? ¿I̱querepa huajë yeꞌyaye aꞌni, iye? ¿Huatiohuaꞌire eto sao tuture paque paji. Ja̱je paquëni i̱ cua̱ñeñe sehuojë etayë?”
28 Ja̱je Jesús yoꞌoyeseꞌe esa Galilea yeja paꞌicohuaꞌi asa ti̱ꞌareña.
Simón Pedro Huaore Jujuye
(Mt 8.14-15; Lc 4.38-39)
29 Yeꞌya tëjini pa̱i tsiꞌsi huëꞌepi etani Simón cuiꞌne Andrés huëꞌena cacaëña. Jacobo cuiꞌne Juan co̱ni cacareña, Jesús ja̱ꞌre. 30 Cacarena, Simón huao su̱ña dahuëre ju̱ꞌio u̱ico pacoña. Paꞌiona, i̱o ju̱ꞌiñe quëareña, Jesure. 31 Quëarena, asani dani i̱o jë̱tëna tse̱ani naë huëouña. Naë huëouna, su̱ña dahuë je̱ouña. Je̱ouna, huëni siꞌaohuaꞌire a̱oña.
Jai Pa̱ire Ne Coꞌyaye, Jesús Yoꞌoquëna
(Mt 8.16-17; Lc 4.40-41)
32 Naꞌiquëna, ë̱së caje huesëquëna, ja̱ daripë siꞌa ju̱ꞌicohuaꞌire cuiꞌne huati quëꞌiohuaꞌire Jesús quëꞌrona dareña. 33 Siꞌa pa̱i ja̱ daripë acohuaꞌi tsiꞌsireña, eta saꞌro quëꞌrona. 34 Tsiꞌsirena, jai pa̱ire jujuquëna, coꞌyareña, siꞌaohuaꞌi. Siꞌaye ju̱ꞌiñe paꞌitoje̱ deꞌoye jujuña. Cuiꞌne huati quëꞌiohuaꞌi paꞌijëna, eto saouña, huatiohuaꞌire. Huatiohuaꞌipi tsoe Jesure ñareña. Jesupi huatiohuaꞌi cayete ë̱sequë, camaꞌpë paꞌijë̱ꞌë, cani eto saouña.
Jesús Yëhuoye, Galilea Quëꞌrore
(Lc 4.42-44)
35 Ja̱ yoꞌo tëjini pëani ca̱ni nea hue̱ꞌñarepa huëni saquëña, pa̱i peo hue̱ꞌñana Maijaꞌquëni casiꞌi caquë. 36 Ja̱ caquëna, Simón cuiꞌne yecohuaꞌi co̱ni tuteña. 37 Tuni ti̱ꞌani i̱te careña:
“Siꞌaohuaꞌi mëꞌëni coꞌeyë.”
38 Cajëna, Jesupi i̱ohuaꞌire caëña:
“Je darina sañuꞌu. Je darije̱ cuiꞌne Maijaꞌquë coca quëasiꞌquë daëꞌë.”
39 Cani saquëña. Siꞌa hue̱ꞌña Galilea quëꞌroja̱ꞌa sai siꞌa Judea tsiꞌsi huëꞌena cacani Maijaꞌquë coca quëaroja̱quëña. Cuiꞌne huatiohuaꞌire eta saouña.
Jesús Jujucaiye, Ja̱ꞌju Dahuë Ju̱ꞌiquëre
(Mt 8.1-4; Lc 5.12-16)
40 Jesús paꞌi hue̱ꞌñana teꞌi ju̱ꞌiquëpi daquëña. Ja̱ꞌju dahuë ju̱ꞌiñe hueꞌequëpi dani doꞌre jaꞌruni oi se̱quëña:
“Mëꞌëpi yëni ne coꞌyajë̱ꞌë, yëꞌëre.”
41 Ju̱ꞌiquëte oi ñaquë jë̱tëpi se patoquë caëña:
“Yëyë. Mëꞌëre jujusiꞌi.”
42 Cani patoquëna, ti ju̱ꞌiñe peoquëre pare ne coꞌyaëña, i̱te. 43 Ne coꞌyani Jesupi yëhuouña, yëꞌë ne coꞌyaseꞌe quëamaꞌë paꞌijë:
44 “Yecohuaꞌire quëamaꞌë paꞌijë̱ꞌë, coa Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaëseꞌere i̱ñojëꞌë, Moisés cua̱ñequë paꞌiseꞌere i̱siquë mëꞌë siꞌsire tsoa to̱siquë paꞌiyere i̱ñoquë. Ja̱je yoꞌoquëna, yecohuaꞌi ñajajë caëña. Cani jëjo saouña.”
45 Ti jujusiquëpi etani sani Jesús yoꞌoseꞌere siꞌa hue̱ꞌña quëaëña. Quëaëna, Jesupi pa̱i daripë̱a ti̱ñarepa cacaye peouña. Peoquëna, hueꞌsere pa̱i peo hue̱ꞌñare paquëña. Paꞌiquëtaꞌare pa̱ipi i̱ quëꞌrona siꞌa hue̱ꞌña acohuaꞌipi dateña.