8
Bɛɛsɑsɑɑn bɑndun wɔ̃ɔ itɑse sɔɔ, nɛ Dɑniɛli nɑ kɑ̃siru wɑ te nɑ rɑɑ wɑ bɑɑsi. Sɑnɑm mɛ nɑ kɑ̃si te mɛɛrɑ n mɑn sɑ̃ɑre nɑ wɑ̃ɑ wuu bɔkɔ ɡe bɑ mɔ̀ Susiɔ Elɑmun temɔ. Mɑ n sɑ̃ɑre nɑ wɑ̃ɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Ulɑin bɔkuɔ. Ye nɑ nɔni seeyɑ nɑ mɛɛrɑ, yerɑ nɑ yɑ̃ɑ kinɛru wɑ tɑ kɔbu bɑkɑnu yiru mɔ tɑ yɔ̃ dɑɑ ten dee deeru. Kɔbu teeru tɑ teeru dɛ̃ɛbu kere. Te tɑ dɛ̃ɛbu bo mi, terɑ tɑ kpiɑ dɑ̃kuru. Yerɑ yɑ̃ɑ kinɛ te, tɑ ten kɔbi soomɔ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ kɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ kɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ. Yɑɑ ɡɑɑ sɑri ye yɑ koo kɑ tu ɡɑbirinɑ. Goo mɑɑ sɑri wi u koo ten yibɛrɛ wɔrɑ ten nɔmɑn di. Tɑ mɔ̀wɑ ye tɑ kĩ. Mɑ tɑ kpɛ̃ɑmɔ tɑ dɑm mɔ̀.
Sɑnɑm mɛ nɑ lɑɑkɑri mɔ̀, yerɑ nɑ mɛɛrɑ mɑ nɑ boo wɑ ɡɑ yɑrimɑ sɑɑ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑn di kɑ duki bɑkɑ ɡɑ tem bɔsu mɑ n sɑ̃ɑre ɡɑ ǹ tem dɛke. Boo ɡe, ɡɑ kɔbɑ nɑnumɡiɑ mɔ ɡen nɔnin bɑɑ sɔɔ. Mɑ ɡɑ turɑ sere yɑ̃ɑ kinɛ ten mi, te nɑ rɑɑ wɑ kɑ kɔbi yiru mi, tɑ yɔ̃ dɑɑ ten dee deeru. Mɑ ɡɑ yɑ̃ɑ kinɛ te ɡure kɑ ɡen dɑm kpuro. Nɑ ɡu wɑ ɡɑ yɑ̃ɑ te susi kɑ mɔru ɡɑ tu so ɡɑ kɔbi bɔɔkɑ. Yɑ̃ɑ te, tɑ kpɑnɑ tu kɑ tii yinɑ. Mɑ ɡɑ tu surɑ temɔ ɡɑ yɑsisimɔ. Goo sɑri wi u tu wɔrɑ ɡen nɔmɑn di. Mɑ boo ɡe, ɡɑ kpɛ̃ɑ. Ye ɡɑ kpɛ̃ɑ ɡɑ kpɑ, yerɑ kɔbɑ bɑkɑ ye, yɑ bɔɔrɑ. Kɔbɑ yen ɑyerɔwɑ kɔbi nnɛ nɑnumɡii yi kpiɑ. Mɑ yi mɛɛrɑ hɑnduniɑn ɡoonu nnɛ kpuro sɔɔ, yen bɑɑyere ɡoo teeru ɡiɑ.
Sɑɑ kɔbi yin tiɑn di, kɔbu piibu ɡɑɡɑ yɑrɑ ɡɑ kpɛ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ kɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ kɑ sere tem mɛ mu ɡeɑ bo ɡiɑ. 10 Mɑ ɡɑ seewɑ ɡɑ wɔllun tɑbu kowobu ɡirɑri mɑ ɡɑ ben sukum kɑ kperi sururɑ temɔ ɡɑ tɑɑkɑ. 11 Mɑ ɡɑ mɑɑ seewɑ ɡɑ tɑbu kowo ben ɡuro ɡuro seesi. Mɑ ɡɑ bururu bɑɑteren yɑ̃ku te bɑ rɑ nùn kue yɔ̃rɑsiɑ. Mɑ ɡɑ win sɑ̃ɑ yeru kɔsukɑ. 12 Gɑ wɔllun tɑbu kowobu kɑ bɑɑdommɑn yɑ̃kunu nɔmɑ doke ɡɑ kɑmiɑ torɑnun sɔ̃. Mɑ ɡɑ ɡem kɑsɑ kuɑ temɔ. Ye ɡɑ bwisikɑ ɡu ko kpuro, yɑ ɡu koorɑwɑ.
13 Mɑ nɑ tɔn dɛɛro ɡoon ɡɑri nuɑ. Yen biruwɑ tɔn dɛɛro ɡoo u ɡbiikoo wi bikiɑ u nɛɛ, sere sɑɑ yerɑ̀ bɑ ko n bɑɑdommɑn yɑ̃ku ten kobu yɔ̃rɑsie. Sere sɑɑ yerɑ̀ kɑm kobu ko n wɑ̃ɑ ɡem sɑrirun sɔ̃. Sere sɑɑ yerɑ̀ sɑ̃ɑ yee te, tɑ ko n disi duure mɛsum. Sere sɑɑ yerɑ̀ bɑ ko n wɔllun tɑbu kowo be tɑɑkumɔ. 14 Mɑ ɡbiikoo wi, u wisɑ u nɛɛ, sere tɔ̃nu nɔrɔbun subɑ yiru kɑ ɡoobɑ wunɔbun (2.300) bɑɑ yɑ̀ n doonɑ. Yen biruwɑ yɑ̃ku yee te, tɑ koo wurɑmɑ tɑ n dɛɛre nɡe yellu.
Kɑ̃si ten tubusiɑnu
15 Sɑnɑm mɛ nɛ Dɑniɛli nɑ kɑ̃si te wɑɑmɔ, mɑ nɑ kɑsu tu mɑn yeeri, yerɑ nɑ ɡɑ̃ɑnu wɑ nu kɑ tɔnu weenɛ nu yɔ̃ nɛn wuswɑɑɔ. 16 Mɑ nɑ mɑɑ ɡoon nɔɔ nuɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Ulɑin suunun di. U nɔɔɡiru suɑ u nɛɛ, Gɑbiriɛ, ɑ durɔ wini kɑ̃si te tubusio. 17 Mɑ u mɑn susimɑ. Ye u mɑn turuku koomɑ, yerɑ bɛrum mɑn mwɑ. Mɑ nɑ wɔrumɑ temɔ. U mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tɔnun bii, ɑ de yi nun yeeri. Kɑ̃si te, tɑ wɑ̃ɑwɑ sɑnɑm dɑ̃ɑkim sɔ̃. 18 Sɑnɑm mɛ u kɑ mɑn ɡɑri mɔ̀, yerɑ biti bɑkɑ mɑn mwɑ. Mɑ nɑ siriru tem ɡirɑri. U mɑn bɑbɑ u seeyɑ u yɔ̃rɑsiɑ mi nɑ rɑɑ wɑ̃ɑ. 19 Yen biru, u mɑɑ mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee kon nun sɔ̃ ye yɑ koo nɑ Yinni Gusunɔn mɔrun tɔ̃ru sɔɔ sɑnɑm dɑ̃ɑkim sɔɔ. 20 Yɑ̃ɑ kinɛ te ɑ wɑ tɑ kɔbi yiru mɔ mi, tɑ sɑ̃ɑwɑ Mɛdibɑ kɑ Pɛɛsibɑn sinɑmbu. 21 Boo ɡe, ɡɑ sɑ̃ɑwɑ Gɛrɛsin sunɔ. Kɔbɑ bɑkɑ ye yɑ bɔɔkirɑ mi, yɑ sɑ̃ɑwɑ sunɔ ɡbiikoo. 22 Kɔbɑ nnɛ ye yɑ kpiɑ bɑkɑ ye yɑ bɔɔkirɑn min di, yɑ sɑ̃ɑwɑ sinɑmbu nnɛ ɡɑbu be bɑ koo yɑri sunɔ ɡbiikoo win min di. Adɑmɑ bɑ ǹ dɑm wɑsi nɡe wi. 23 Sinɑmbu nnɛ yen bɑndu tɑ̀ n kpɑ, mɑ bɑ durumɡibu kpeerɑsiɑ, sunɔ ɡoo u koo yɑri u tii suɑ kpɑ u n tɔmbu nɔni wɔ̃kubu yɛ̃. 24 Win dɑm mu koo nuuru ko n ǹ mɔ kɑ win tiin dɑm. U koo ɡɑ̃ɑ dɑbinu kɑm koosiɑ ye yɑ ǹ kɑ nɔɔ ɡerurɔ. Win ye u mɔ̀ kpuro yɑ koo nùn koorɑ. U koo bwese dɑmɡinu ɡo kɑ mɑɑ Gusunɔn tɔmbu. 25 U koo tii suɑ win dukiɑn sɔ̃ kɑ win bwisin sɔ̃. U koo tɔn dɑbinu ɡo be bɑ wɑ̃ɑ bɔri yɛndu sɔɔ. U koo mɑm sinɑ boko seesi. Adɑmɑ u koo kɔsikirɑ ɡoo u kun nùn bɑbe. 26 Kɑ̃si te ɑ wɑ tɔ̃nu nɔrɔbun subɑ yiru kɑ ɡoobɑ wunɔbun (2.300) sɔ̃, tɑ sɑ̃ɑwɑ ɡem. A ye nɛnuɔ ɑsiri sɔɔ. Domi yɑ wɑ̃ɑwɑ sɑnɑm dɑ̃ɑkim sɔ̃. 27 Mɑ nɛ Dɑniɛli nɑ kuɑ sɔ̃ɔ dɑbiru nɑ bɑrɔ. Nɑ ǹ dɑm mɔ. Yen biruwɑ nɑ seewɑ nɑ nɛn sɔmburu mɔ̀ te sinɑ boko u mɑn wɛ̃. Mɑ nɑ wɑ̃ɑ nɑndɑbu sɔɔ kɑ̃si ten sɔ̃. Domi tɑ ǹ mɑn yeeri.
Dɑniɛli u kɑnɑru kuɑ
win tɔmbun sɔ̃