31
Nɑ kɑ nɛn nɔni ɑrukɑwɑni bɔkuɑ nɑ nɛɛ,
nɑ ǹ kɑ yi wɔndiɑ mɛɛrimɔ pɑi.
Ǹ n mɛn nɑ, ɑre yirɑ̀ Gusunɔ Dɑm kpuroɡii u mɑn yiiye wɔllɔ.
Tɔn kɔ̃sowɑ u rɑ kɑm ko,
kpɑ durumɡii u nɔni sɔ̃ɔrɑ.
Gusunɔ u nɛn swɑɑ yɛ̃.
U nɛn sɑnu sɑnusu mɛɛrimɔ.
 
5-6 Gusunɔ u mɑn yĩruo kɑ kilo ye yɑ sɑ̃ɑ dee dee.
Kpɑ u wɑ mɑ nɑ dɛɛre,
nɑ ǹ wɑ̃ɑ weesu kɑ tɑki sɔɔ.
Nɛn sɑnu sɑnusu sù kun sɑ̃ɑ dee dee,
ǹ kun mɛ nɛn ɡɔ̃ru ɡɑ̀ n kɔ̃sɑ binɛ kuɑ ye nɛn nɔni yi wɑ,
ǹ kun mɛ durum ɡɑɑ yɑ̀ n mɑn wɑ̃ɑsi,
Gusunɔ u de ye nɑ duurɑ, ɡoo u ye tubi di u ɡɛ̃,
kpɑ nɛn dɑ̃ɑ ɡbɑɑru tu kɑm ko.
 
Nɑ̀ n mɑɑ kurɔ ɡoo binɛ kuɑ,
ǹ kun mɛ nɑ̀ n nùn yinɑ bɛriɑ win dii kɔnnɔwɔ,
10 Gusunɔ u de nɛn kurɔ u durɔ ɡoo doo kuɑ,
kpɑ ɡɑbu bu kɑ nùn kpunɑ.
11-12 Nɑ̀ n kɔ̃sɑ yen bweseru kuɑ
yɑ koo mɑn kɑm koosiɑ kɑ nɛn ɑrumɑni sɑnnu nɡe dɔ̃ɔ.
Domi n weenɛ siri kowo u yen bweseru sɛɛyɑsiɑ.
 
13 Nɑ̀ n yinɑ n nɛn sɔm kowobu ben kɔsiɑru wɛ̃,
14 mbɑ kon kpĩ n ɡere Gusunɔn wuswɑɑɔ.
Nɡe mbɑ kon nùn sɔ̃ ù n mɑn sɛɛyɑsiɑmɔ.
15 Gusunɔ wi u mɑn tɑkɑ kuɑ nɛn mɛron nukurɔ,
wiyɑ u mɑɑ bu tɑkɑ kuɑ.
Gusunɔ turo wiyɑ u bɛsɛ kpuro mɔmɑ bɛsɛn bɑɑwuren mɛron nukurɔ.
 
16 Nɑ ǹ sɑ̃ɑrobu yinɑri ye bɑ mɑn bikiɑ.
Nɑ ǹ mɑɑ ɡɔminibu derire nɔni swɑ̃ɑru sɔɔ.
17 Nɑ ǹ ɡobeku dĩɑnu birɑre nɛn yɛnuɔ.
18 Domi sɑɑ nɛn ɑluwɑɑsirun di,
nɑ rɑ ɡobekubɑ nɔɔriwɑ
nɡe nɛnɑ nɑ ben tundo,
kpɑ nɑ n ɡɔminibu nɛni.
19 Nɑ̀ n wɔnwɔndo ɡoo wɑ u yɑ̃nun bukɑtɑ mɔ,
20 nɑ rɑ nùn yɑ̃nu kɛ̃wɑ ni nɑ kuɑ kɑ nɛn yɑɑ sɑbenun sɑnsu u kɑ wooru yɑri.
21 Nɑ ǹ ɡobeku ɡoo tɑki diire
yèn sɔ̃ nɑ siri kowo ɡoo tɑ̃sɑ.
22 Nɑ̀ n yeni kpuron ɡɑɑ koore,
Gusunɔ u de nɛn senu nu sɔsikiɑrɑ sɑɑ nin ɡbin ɡbinkɑn di,
kpɑ nɛn ɡɑ̃senu nu wɔrumɑ nu bɔɔkirɑ.
23 Domi Gusunɔn sɛɛyɑsiɑbu bu mɑn bɛrum mɔ̀.
Nɑ ǹ mɑɑ kpɛ̃ n yɔ̃rɑ win wuswɑɑɔ win kpɑ̃ɑrun sɔ̃.
 
24 Nɑ ǹ nɛn nɑɑnɛ dokere wurɑ sɔɔ,
n ɡere n nɛɛ, wurɑ, ɑ sɑ̃ɑwɑ nɛn yĩiyɔbu.
25 Nɑ ǹ mɑɑ tii suɑre nɛn dukiɑn kpɑ̃ɑrun sɔ̃.
26 Nɑ ǹ suru ǹ kun mɛ sɔ̃ɔ sɑ̃ɑre,
yen ɡɑɑ yɑ̀ n yɑrɑ.
27 Nɛn ɡɔ̃ru ɡɑ ǹ wurɑre ben mi ɡiɑ ɑsiri sɔɔ.
Nɑ ǹ mɑɑ nɔmu dokere nɔɔwɔ n kɑ bu bɛɛrɛ wɛ̃.
28 Nɑ̀ n yen ɡɑɑ koore,
n weenɛ siri kowobu bu mɑn sɛɛyɑsiɑ.
Domi nɑ Gusunɔ Dɑm kpuroɡii yinɑwɑ mi.
 
29 Nɑ ku rɑ nuku dobu ko nɛn yibɛrɛ ù n nɔni sɔ̃ɔre.
Nɑ ku rɑ yɛ̃ɛri wɑhɑlɑ yɑ̀ n nùn deemɑ.
30 Nɑ ǹ mɑm torɑre n win ɡɔɔ kɑnɑ kɑ bɔ̃ri.
31 Nɛn yɛnuɡibu bɑ yɛ̃ mɑ nɑ rɑ sɔbu dɑm koosie,
kpɑ bu di bu debu nɛn yɛnuɔ.
32 Nɑ ku rɑ wure sɔɔ u kpunɑ tɔɔwɔ ù n tunumɑ.
Nɑ rɑ nùn nɛn ɡɑmbobɑ kɛniɛwɑ u du.
 
33 Nɑ ku rɑ nɛn torɑnu bere nɡe tɔn be bɑ tie.
Nɑ ku rɑ mɑɑ nɛn durum tii mɑrisi.
34 Nɑ ku rɑ n tɔmbun ɡeren bɛrum mɔ.
Nɑ ku rɑ tii ɡɔwe n nɛɛ, bɑ mɑn ɡɛmɑ.
 
35 Nɛn ɡɑri dɑ̃ɑki wee.
Mɑnɑ kon ɡoo wɑ u mɑn swɑɑ dɑki.
Dɑm kpuroɡii u mɑn wisio.
Nɛn yibɛrɛ ù n dɑɑ nɛn torɑnu yoruɑ tireru sɔɔ,
36 kon tu sɔndiwɑ nɛn senɔ,
kpɑ nɑ n tu doke nɡe sinɑ furɔ.
37 Kon Gusunɔ susiwɑ nɡe sinɑ boko,
kpɑ n nùn sɔ̃ ye nɑ kuɑ kpuro.
 
38 Nɛn ɡberu tɑ̀ n mɑn wuri koosi,
mɑ ten kpĩi yi nɔni yĩresu yɑrimɔ,
39 ǹ kun mɛ, nɑ̀ n ten dĩɑnu di nɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu kɔsie,
mɑ nɑ be bɑ rɑɑ tu mɔ nuki sɑnkɑ,
40 tu sɑ̃ki kɑ yɑkɑ kɔ̃susu kpiiyo dĩɑnun ɑyerɔ.
Yoobun ɡɑrin kpurowɑ mi.
ELIHU U GARI SUA
Ye yɑ derɑ Elihu u ɡɑri kuɑ