5
E Huriki a Israel Ri Vapala a Kuli o Gilgal
E huriki a hariki o Amor ri made na tabeke na nirolona haro ne Iordan, e huriki a hariki o Kenan ri made na harena a Dari na Kurukuruna Malala, ri longo a velengane BAKOVI DAGI i ratea a naru e Iordan i mara i laho polo vona e huriki a Israel. E huriki a hariki nga, ri longo e huriki a Israel ri valai tabukoi, ri mangenge hateka, i vakulu a tagane ria.
Muri e BAKOVI DAGI i takia e Iosua i ta maea, “O tubi a voko, o pala tabu a kuline huriki a bakovi o Israel, ge manga e huriki a gare ne mua ri rata hosi. Lakea e Iosua i tubi a voko, i pala a kuline huriki na kupona tara. Ra kupona iea ni gale ‘A Kupona Ni Vapala a Kuli’.
A vuhuna a naro e Iosua i ratea i maea. E huriki a bakovi ri kara ni vaubi na tahuna ri pe e Egipto ri mate lobo pali na dala na tabeke i ngeki. Na tahuna e huriki a Israel ri pea e Egipto ni pala a kuline huriki a bakovi, pali i uka ma ni pala a kuline huriki a bakovi ni poda na tabeke i ngeki. *E huriki a Israel ri laho viliha na tabeke i ngeki na pida i ravulu va. Na tahuna iea e huriki a bakovi ri kara ni vaubi na tahuna ri pea e Egipto ri mate lobo, a vuhuna ri longotaro a nitane BAKOVI DAGI. I muholi ngi, e BAKOVI DAGI i ta muholi ne huriki a gare, ge habia ne huriki a Israel a malala i vona a maki ni kani. Pali i taki ria tabu ne huriki ri longotaro a ngava, i uka ma ri gi masia a malala iea.
Na tahuna ri laho viliha na tabeke i ngeki, i uka ma ni pala a kuline huriki a koma bakovi ri gi bole a murine ria, lakea e Iosua i ratea ne ria a naro iea. Ni pala a kuline huriki a bakovi lobo, muri ri made vonga na mada ge kere taro a harena voko ne ria. Muri e BAKOVI DAGI i takia e Iosua i ta maea, “Hosi mu leho manga a vorakato o Egipto mu maruhu hateka. Ngane a bole vurokia ne mua a nimaruhu iea.” Lakea ni gale liu a tanga iea e Gilgal.*
10  *E huriki a Israel ri made na mada ne ria, na bila tabukoi o Ieriko. Na rodo na parava ravulu a polona i va, na mugana keva ri ratea a Habu na Nipagepolo. 11 Na parava muri e huriki a Israel ri kani a bret i uka is, turana a vit ni gutu na kanono. Ra maki ni kani nga ni mirio na malala e Kenan. Ri gutu a barli, ri rata a bret i uka is, ri kani. 12  *Na parava muri a mana i uka ma i boru valai tabu na malala. E huriki a Israel ri kani kunana a maka maki ri bole o Kenan.
A Ubu ne BAKOVI DAGI
13 Na parava tara e Iosua i made tabukoi o Ieriko i masia tara bakovi i pepesi, i nugua a bainat. E Iosua i lokovonga vona i nanea, “Ioe a nugumaheto ne mia o ioe a pile?”
14 A bakovi iea i koli i ta maea, “I uka. Iau a ubu na tara ne BAKOVI DAGI. Ngane a valai.” Lakea e Iosua i lolu puru i padoi a malala a gina, i kavurikea a bakovi iea i ta maea, “Iau a vora vomu. A ra o ngarua ga ratea?”
15 A ubu na tara ne BAKOVI DAGI i takia e Iosua i ta maea, “O kali tala a vahapolo vomu. Ra malala o pepesi vona a tabea.” Lakea e Iosua i kali tala a vahapolo vona.
* 5:6 Gi 14:28-35 * 5:9 Na nita Hibru e Gilgal i manga a ngava e ‘Rata vuroki.’ * 5:10 Nim 12:1-13 * 5:12 Nim 16:35