18
E Rei i Dagi na Harikianga na Hunu?
(Markus 9:33-37; Lukas 9:46-49)
*Muri e huriki a murimuri ri valai ne Isu, ri nanea, “E rei ge dagi hateka na harikianga na hunu?”
Lakea i gale valai vona tara koma kiroko, i vakapesia na kurukurune ria, *i ta maea, “A taki muholi mua, e rei a viri i koi ni pulo a vilona, ge bele manga a koma kiroko iea, i uka ma ge dili na harikianga na hunu. E rei a viri i vakakiroko ia ge manga a koma kiroko iea, bara ia a viri dagi na harikianga na hunu. *E rei a viri i tagui a koma kiroko maea na ragu, i tagui iau. Pali e rei a viri i ratea a koma kiroko maea, ra i luhoi tora iau, ge dili na naro hale, bara i kamumu hateka ni gi topi na lohona a kedo dagi, ni gi voro puru na utu, ge pasiri.
“A Vure bara i pelekado e huriki ri vakaboru e huriki na naro hale. I muholi, a nitoni bara i bele. Pali a Vure ge pelekado a viri i vakaboru e huriki. *A limamu o a vahamu ge rata ioe go rata a rabu hale, o palakudua, o vurokia. Ma ni gi voro puru ioe na kanono i nono vakaroro turana vahamu i rua, a limamu i rua. I kamumu bara o tahoka a limamu, a vahamu i taku kunana, o bole a nimahuri vakaroro. Pali a matamu ge rata ioe go rata a naro hale, o sigi talea, o vurokia, ma ni gi voro puru ioe na kanono na imperno turana matamu i rua. I kamumu go tahoka a matamu i taku kunana, o bole a nimahuri vakaroro.
A Nivakakika na Sipsip i Velu
(Lukas 15:3-7)
10  * “Naha ni biua tara viri ne huriki a koma kiroko nga, a vuhuna iau a taki mua, e huriki a agelo ne ria ri pesi vakaroro na matane Tata na hunu. 11 (-)*
12 “Mu luhoi navai? A ra ge ratea a bakovi i tahoka a sipsip i ravulu mule ma a murina balaka taku (100), pali a sipsip tara i laho tala, i velu? Bara i pe puru na kupona a sipsip i 99, bara i vano ia, i matakanea a viri i velu. 13 A taki muholi mua, na tahuna i matavisia bara i vivi hateka vona. A nivivi vona bara i dagi hateka na maka sipsip i 99 i uka ma ri laho tala. 14 I mavonga kunana, e Tamane mua na hunu i uka ma i ngaru ge velu a viri tara ne huriki a viri kiroko nga.
A Viri i Rata a Naro Hale ne Turana
15  *E turamu tara ge rata hale ioe, o vano o taki kapilohoa. Ia ge longo, o korimulea pali e turamu. 16  *Ia i uka ma ge longo, o tuli tabua tara bakovi, o a bakovi ala rua, moto vano moto takia. I mavonga, ‘a ngava ni padi virihi a viri vona, a bakovi ala rua o ala tolu to go lohoka vona.’ 17 Ia i tabana i uka ma ge longo, mu taki talea ne huriki a tara na Vure. Ia i tabana i uka ma ge longo, mu mata taroa ge manga a bakovi i uka ma ia a Iuda, o a bakovi ni bole a takis.
18  * “A taki muholi mua, a ra maki mu koloa koea na malala, bara ni kolo meli na hunu. A ra maki mu puga koea na malala, bara ni puga meli na hunu.
19  * “A taki tabu mua, e rei ne mua ala rua koea na malala ru valongo mai a ngava, ru vasileki, e Tata na hunu bara i longo mai rua. 20 I mavonga, a vuhuna na tahuna a viri ala rua o ala tolu to vapopo na ragu, iau a made vonga turane tou.”
A Nivakakika na Vora Hale
21 Muri e Petrus i valai ne Isu, i nanea, “Bakovi Dagi, e turagu ge rata hale iau balaka kupo, ga puga vuroki balaka riva a naro hale vona? Ga puga balaka polorua?”
22  *E Isu i koli i ta maea, “I uka ma ge balaka polorua kunana. O puga vuroki a naro hale vona balaka ravulu polorua a polona i polorua (77).
23 “I maea, a harikianga na hunu i manga a hariki i ngaru e huriki a vora vona ri gi koli a moni ri bole. 24 A bakovi i pelekado mugea, a kedo bara i koli a talent i rangale ravulu (10,000). 25 Pali a bakovi iea i keri ni koli a moni vona, lakea a hariki i taki ni gi habi ni kona a bakovi iea, turana e girihina, e huriki e tuna, a maki lobo vona, ni gi koli a makoli vona.
26 “A vora i tabuli puru na ngalana hariki, i nana tora ia, i ta maea, ‘O dodo iau, o hatenono. Bara koli lobo a moni vomu.’ 27 Lakea a bakovi dagi i dodoa a vora vona, i takia nahea ge koli a makoli vona.
28 “Pali a vora iea, na tahuna i pagitala, i masia a vora turana, hosi i habi a moni vona, a denari i ravulu mule ma murina balaka taku (100). I lakavua, i roboa a lohona, i takia, i ta maea, ‘O koli ngane a kedo a habi vomu!’
29 “A vora turana i tabuli puru na ngalana, i nana tora ia, i ta maea, ‘O dodo iau, o hatenono. Bara koli mule a makoli vomu.’
30 “Pali i uka ma i longo maia. I vano, i taki e huriki a tagari ri gi ru dilia na bavi, ge made vonga ge harena na tahuna i koli mule lobo a makoli vona. 31 Na tahuna e huriki a vora ranga ri masia, ri dodo. Ri vano, ri vakalongoa a hariki.
32 “Muri a hariki i gale vilia a vora iea, i takia, ‘Ioe a vora hale! Ioe o nana tora iau, a puga vuroki a makoli lobo vomu. 33 Iau a dodo ioe, pali i uka ma o dodoa a vora turamu.’ 34  *I madihi a hatena hariki, i habia na limane huriki a tagari ri gi habi a nimadihi dagi vona, ge harena na tahuna i koli mule lobo a makoli vona.
35  * “I mavonga kunana, e Tata na hunu bara i rata maea e huriki i uka ma ri lohopile muholi a naro hale na turane ria.”
* 18:1 Luk 22:24 * 18:3 Mat 19:14; Mrk 10:15; Luk 18:17 * 18:5 Mat 10:40; Luk 10:16; Ion 13:20 * 18:8 Mat 5:29-30 * 18:10 Hib 1:14 * 18:11 A puhu na hinere hosi ri uka ves iea: 11 A Tuna Bakovi i valai ne vona ni korimule e huriki ri velu. * 18:15 Luk 17:3; Gal 6:1 * 18:16 Vin 19:15; Ion 8:17 * 18:18 Mat 16:19; Ion 20:23 * 18:19 Mrk 11:24; Ion 15:7 * 18:22 Vuh 4:24; Luk 17:4 18:24 A moni tara ne ria a “talent”. A talent i taku i manga a mapana viri i leho na pida i ravulu a polona i lima (15). 18:28 A m o n i a d e n a r i i m a n g a a m a p a n a v i r i i l e h o n a p a r a v a i t a ku. * 18:34 Mat 5:25-26 * 18:35 Mat 6:15; Mrk 11:25; Epe 4:32; Kol 3:13