13
“Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi cagueroca ecorʉaroja”, Jesús ĩ yire queti
(Mt 24.1-2; Lc 21.5-6)
Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñar'i, budiasuju Jesús ĩ buerimasa rãca. To ĩ ũmato bajirone, ado bajiro ĩre gotiyuju ĩ buerimasʉ:
—¡Gotimasiorimasʉ, ĩaña! Quẽnarivi ñaja. Gʉ̃ta quẽnase rãca quẽnaro quẽnoñuma ĩna —Jesúre ĩre yiyuju. To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:
—Jairivi ti ñaboajaquẽne, mʉa ĩarivi ñaro cõrone cagueroca ecorʉaroja. To bajiri adi viaye gajea gʉ̃ta joere gajea jesabeticõarʉaroja —ĩre yiyuju Jesús.
“Macarʉcʉro ti jediroto rĩjoro ado bajiro bajirʉaroja”, Jesús ĩ yire queti
(Mt 24.3-28; Lc 21.7-24; 17.22-24)
3-4 Tijʉ bero, Olivo vãme cʉti buro joejʉ rujiyuju Jesús. Ti buro riojojʉa ñañuju Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi. To ĩ rujirone, gãjerã ĩna mano ĩacõari, ĩ buerimasa, Pedro, Santiago, Juan, to yicõari Andrés, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩna:
—¿Divato cagueroca ecoroti Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi? ¿No bajiro ti bajiro ĩacõari, “Jesús ejagʉagʉ yigʉmi”, yimasirãti yʉa? ¿No bajiro ti bajiro ĩacõari, “Adi macarʉcʉro jediato yaja”, yimasirãti yʉa? —Jesúre yisẽniĩañujarã ĩna.
To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:
—Roori ñarʉarãja mʉa, “Socarãne, gãjerã manire yitoroma” yirã. Jãjarã yitorã ñarʉarãma, “Yʉne ñaja ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃” yirã. To bajiro ĩna yisocasere jãjarã masa ĩnare ajisʉyaboarʉarãma.
To bajicõari, mʉa tʉana, to yicõari, gajeroana quẽne, gãjerã rãca ĩna gãmerã sĩasere ajirʉarãja mʉa. Tire ajicõari, güibetirʉarãja mʉa. “Bajirʉaroja” Dios ĩ yiriarore bajirone bajirʉaroja. To bajiro ĩna gãmerã yiñaboajaquẽne, adi macarʉcʉro jediro me bajirʉaroja. Cojo sitana gaje sitana rãca gãmerã sĩarʉarãma. Bʉto sita saberʉaroja. To yicõari, cojo maca me ñioñarʉaroja. To bajiri, rojose tãmʉosʉorʉarãma masa. Ĩna tãmʉose rẽtobʉsaro rojose tãmʉoroana yirãma yuja. Quẽnaro tʉoĩama mʉa: Mʉare ñejecõari, Dios ocare ĩna buerivirijʉ ʉjarã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma ĩna. Tojʉ mʉare bajerʉarãma. To yicõari, yʉ ocare mʉa gotimasiojare, macari ʉjarã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma ĩna. To yi vanane, ʉjarã ñamasurã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma ĩna. To bajiro mʉare ĩna yijare, yʉ oca quẽnasere ĩnare gotirʉarãja mʉa. 10 Tire adi macarʉcʉro ñarã masa ñaro cõrone gotimasiojeo ecorʉaroja. 11 Mʉare ñejecõari, ʉjarã rĩjorojʉa mʉare ĩna juaejaro, “¿No bajiro ñagõrãti yʉa?”, yitʉoĩarejaibeja mʉa. “Ñagõña” mʉare ĩna yirirĩmarone, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca, “Ado bajiro gotirʉarãja yʉa”, yimasirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
12 Quẽna gajeye ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju Jesús:
—Yʉ yere ajiterãre güiose ĩna yisere ĩarʉarãja mʉa. Sĩgʉ̃ rĩa ñaboarine, “Ĩnare sĩato” yirã, ñejerotirʉarãma ĩna. To yicõari, jacʉa quẽne, “Yʉa rĩare sĩato” yirã, ĩna rĩare ñejerotirʉarãma. Ĩna rĩajʉa quẽne, ĩna jacʉare ajijũnisinicõari, gãjerãre sĩarotirʉarãma ĩna. 13 Yʉ ocare mʉa goticudijare, jediro masa mʉare ĩaterʉarãma. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, no bojarã yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjamenarema, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna varoti ñaboarere ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios —ĩnare yiyuju Jesús.
14 Quẽna gajeye ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju Jesús:
—Adi macarʉcʉro jedirirodo, sĩgʉ̃, “Diore rʉ̃cʉbʉobeticõato ĩna” yigʉ, Dios ĩ bojabetire yirʉcʉmi. Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩ ñasere masirʉarãja mʉa. (Yʉ, Marcos, adi paperare Jesús ĩ gotisere yʉ ucasere ĩacõari, ajimasiña.) To bajiri Dios ĩ bojabetire ĩ yisere ĩacõari, “Jerusalén maca ti jedirotirʉ̃mʉ cõñaro bajiaja”, yimasirʉarãja mʉa. To bajiro bajirirʉ̃mʉ Judea sitana gʉ̃tayucʉjʉ guaro rudicoajaro ĩna. 15 Sĩgʉ̃ ĩ ya vi joejʉ jesagʉma, rujiacõari, ĩ ya vi jubeajʉ gajeyeũni ñasere juaátĩmabetirʉcʉmi. 16 Gãji, vesejʉ moañagʉ̃, ĩ ye sudire juagʉ tudiatĩmabetirʉcʉmi, rujarĩmarone yʉ ejaroti ñajare. 17 Rõmia macʉ sãñarã, ũjurã cʉorã quẽne, rojose tãmʉorʉarãma ĩna, ũmatĩmabetica yirã. 18 “Bʉto oco quedirirʉ̃mʉre bajibeticõato” yirã, Diore sẽnicõa ñarũgũña. 19 To bajiro bajirirʉ̃mʉri bʉto rojose tãmʉorʉarãma masa. Adi macarʉcʉro ñasʉoriarʉ̃mʉri masa rojose ĩna tãmʉoadire rẽtoro tãmʉorʉarãma ĩna. Rojose ĩna tãmʉoro bero, to bajise rojose tãmʉobetirʉarãma yuja. 20 “Yoaro mebʉsane rojose tãmʉoato masa” Dios ĩ yibetijama, sĩgʉ̃ catirʉyarocʉ manibogʉmi. “Yʉ yarã ñaña mʉa” ĩ yirere cʉdiriarãre ĩamaigʉ̃ ñari, “Yoaro mebʉsane rojose tãmʉoato ĩna”, yirʉcʉmi Dios.
21 To bajiro bajiñarirodorire, “Ãnine ñaami ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i. Ejayumi” gãjerã ĩna yijama, ĩnare ajibeja mʉa. To yicõari, gãjerãjʉama, “Tone ñagʉ̃mi. Ejayuju” mʉare ĩna yijaquẽne, ĩnare ajibeja mʉa. 22 Jãjarã yitorã ñarʉarãma, “Yʉne ñaja ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃” yirã, to yicõari, “Diore gotirẽtobosarimasa ñaja yʉa” yirã. To bajiro yirã, ĩaĩañamani yiĩorʉarãma, masare yitorã. To bajiro yirʉarãma, “ ‘Yʉ yarã ñaña mʉa’ Dios ĩ yirere cʉdirã, manijʉare ajitirʉ̃nʉato” yirã.
23 Tire mʉare yʉ gotimasiosere quẽnaro tʉoĩaña mʉa. Ti bajiroto rĩjoro jediro mʉare gotijeobʉ yʉ.
“Dios ĩ roticõacacʉ tudiejarʉcʉja yʉ”, Jesús ĩ yire queti
(Mt 24.29-35, 42, 44; Lc 21.25-36)
24 Tire rojose ĩna tãmʉogajanoro berone, gaje vãme rojose bajirʉaroja. Muiju ʉ̃mʉagʉ asibetirʉcʉmi yuja. Ñamiagʉ quẽne busubetirʉcʉmi. 25 Ñocoa quẽne, vẽjacoarʉarãma. To yicõari, õ vecaye jediro nʉrʉarʉaroja. 26 To bajiro ti bajiro, Dios ĩ roticõagʉ̃ õ vecajʉ yʉ rujiadore ĩarʉarãma masa. Yʉ masise rãca, oco bueri vatoajʉ yʉ busubatorujiadire ĩarʉarãma. 27 To cõrone, “Yʉ yarã ñaña” Dios ĩ yirere cʉdiriarãre jʉdoaga soje, jũnaga soje, varuaga soje, gajejacatʉa varuaga soje ñarã jedirore “Juarẽoato” yigʉ, ángel mesare cõarʉcʉja yʉ. To yʉ yijare, yʉ yarã ñaro cõrone juarẽorʉarãma ĩna —ĩnare yiyuju Jesús.
28 To yicõari, quẽna gajeye ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju Jesús:
—Gotimasiore queti mʉare gotigʉ yaja yʉ. Higuera vãme cʉtiʉre tʉoĩaña mʉa. Higuera vãme cʉtiricʉ gajecu bʉcʉamʉjacõari, jũ mameaja. Tire ĩacõari, “Mojoroaca rʉyaja cʉ̃ma ti ejaroti”, yimasiaja mani, jud'io masa. 29 Mʉare yʉ gotisere bajiro bajisere ĩacõari, “Mojoroaca rʉyaja Jesús ĩ vadiroti”, yimasirʉarãja mʉa. 30 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Adirodo ñarã mʉa bajireajediroto rĩjoro, mʉare yʉ gotirore bajirone bajirʉaroja ti. 31 Adi macarʉcʉro ñaro cõrone, to yicõari, õ vecaye quẽne jedicoarʉaroja. To bajiboarine, yʉ ocama jedibeti mʉorʉ̃gõcõarʉaroja.
32 “Ado cõrone ejarʉcʉmi Jesús”, yimasigʉ̃ magʉ̃mi. Ángel mesa quẽne masimenama ĩna. Dios macʉ ñaboarine, “To cõro ejarʉcʉja yʉ”, yimasibeaja yʉ quẽne. Yʉ jacʉ sĩgʉ̃ne masigʉ̃mi —ĩnare yiyuju Jesús.
33 —To bajiro bajiroti ti ñajare, roori ñarʉarãja mʉa, “To cõrone tudiejarʉcʉmi” yʉre yimasimena ñari.
34 Quẽna yʉ tudiejaroti ado bajiro bajirʉaroja: Sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi gaje sitajʉ varocʉ. Ĩ varoto rĩjoro, ĩre moabosarimasare jirẽogʉ̃mi. Ĩnare jirẽocõari, tocãrãcʉrene ricati ĩna moarotire ĩnare rotigʉmi. To yicõari, soje coderimasʉre quẽne, “Yʉ tudiejarotire yugʉ tocãrãcarʉ̃mʉne quẽnaro bocaĩama”, yigʉmi. 35 Ĩre bajiro bajirʉcʉja yʉ quẽne. To bajiro bajiroti ti ñajare, roori ñarʉarãja mʉa, “To cõrone tudiejarʉcʉmi mani ʉjʉ” yʉre yimasimena ñari. Rãiorijʉ, ñami gʉdareco, gãjabocʉ ñagõrijʉ, busurijʉ yʉ vadirotire masibeaja mʉa. 36 Roori ñarʉarãja mʉa, “Mani cãniñarone tudiejaromi” yirã. Yʉre masimenare bajiro bajibeja. 37 To bajise yʉ gotijama, mʉa rĩrene gotigʉ me yaja yʉ. Masa jedirore tʉoĩacõari gotiaja yʉ. Roori ñarʉarãja mʉa —ĩ buerimasare ĩnare yiyuju Jesús.