26
“¿No bajiro yigʉ ñaami yitocõari, Jesúre ĩre ñiarãti mani, ĩre sĩarʉarã?”, ĩna yire queti
(Mr 14.1-2; Lc 22.1-2; Jn 11.45-53)
To bajiro gotigajanocõari, ĩ buerimasare ado bajiro yʉare yicami Jesús:
—Jʉarʉ̃mʉ berone ñaroado yaja Pascua boserʉ̃mʉ ñasʉorirʉ̃mʉ. Tirʉ̃mʉne yʉre Dios ĩ roticõacacʉre masare ĩsirocarʉcʉmi sĩgʉ̃. To bajiri yʉre ñiacõari, yucʉ́tẽrojʉ jajusĩarʉarãma ĩna —yʉare yicami Jesús.
Tirʉ̃mʉri paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Caifás vãme cʉtigʉ ya vijʉ rẽjacõari, tʉoĩañañujarã bʉcʉrã, paia ʉjarã quẽne:
—Jesúre sĩarʉarã, ¿no bajiro yigʉ ñaami yitocõari, ñiarotirãti mani? To bajiboarine, boserʉ̃mʉ ñaro ĩre mani sĩajama, tire ĩajũnisinicõari, manire rojose yiborãma masa —gãmerã yiñagõñujarã ĩna.
Jesús rʉjoare sʉtiquẽnasene rõmio so yuejeore queti
(Mr 14.3-9; Jn 12.1-8)
Betania vãme cʉti macajʉ cãmi boacacʉ, Simón vãme cʉtigʉ ya vijʉ ñacajʉ yʉa, Jesúrãca. Ti vijʉ Jesús ĩ barujirone, sĩgõ, gʉ̃ta sotʉ alabastro vãme cʉti rãca veariarʉ ãmiejacamo. Sʉtiquẽnase bʉto vaja cʉtise, nardo vãme cʉtise sãñaritʉ ñacajʉ tirʉ, so ãmiritʉ. To bajiri Jesús tʉaca eja, ĩ rʉjoa joere ĩre yuejeocamo so. To bajiro so yisere ĩacõari, jũnisinicajʉ yʉa ĩ buerimasa. To bajiri, ado bajiro gãmerã yicajʉ yʉa:
—¡Jairo gãjoa yireago yamo! Tire ĩsicõari, jairo gãjoa bʉjacõari, maioro bajirãre ejarẽmoroti ñaboaja ti —gãmerã yicajʉ yʉa.
10 To bajiro yʉa yisere ajicõari, ado bajiro yʉare yicami Jesús:
—Sore gõjanabiobesa mʉa. Tire yʉre so yuejeojama, quẽnaro yʉre yigo yamo. 11 Maioro bajirã mʉa rãca ñacõa ñarũgũrʉarãma, mʉa ejarẽmorona. Yʉma, mʉa rãca ñacõa ñabetirʉcʉja. 12 Adio sʉtiquẽnase yʉre so yuejeojama, yʉre ĩna yujeroto rĩjoro yuejeo rĩjoro cʉtigo yamo. 13 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Yʉ bajiroti quẽnase quetire, adi macarʉcʉroana jedirore gotibatorʉarãma masa. To bajirone bajirʉaroja sʉtiquẽnase yʉre so yuejeose queti quẽne. So yuejeosere masiritimenane tire gotibatorʉarãma —yʉare yigoticami Jesús.
“Jesúre ñiato” yigʉ, ĩre ĩaterã tʉjʉ Judas ĩ gotirudigʉ vare queti
(Mr 14.10-11; Lc 22.3-6)
14 Jesús buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñacajʉ yʉa. To bajiri yʉa rãcagʉne Judas Iscariote vãme cʉtigʉ, paia ʉjarãre ñagõgʉ̃ varimi. 15 Ĩna tʉjʉ ejacõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju ĩ:
—¿No cõro jairo yʉre vaja yirãda mʉa, “Jesúre ñiato” yigʉ, mʉare yʉ gotijama? —ĩnare yisẽniĩañuju.
To ĩ yisẽniĩase ñajare, treinta ñaritiiri gãjoa ĩre ĩsiñujarã ĩna. 16 To bajiro ĩna gãmerã yiriaro bero, “¿Dirĩmaro ũno Jesúre ĩnare ñiarotigʉti yʉ?”, yitʉoĩacõa ñañuju ĩ.
Jesús ĩ batʉsare queti
(Mr 14.12-25; Lc 22.7-23; Jn 13.21-30; 1 Co 11.23-26)
17 Pascua boserʉ̃mʉ pan ũmato vauvase vʉoyamani basʉoriarʉ̃mʉ ejacajʉ ti. To bajiri Jesús buerimasa, ado bajiro ĩre sẽniĩacajʉ yʉa:
—Pascua boserʉ̃mʉ ñajare, mani barotire, ¿nojʉ bare yʉa quẽnoyusere bojati mʉ? —ĩre yisẽniĩacajʉ yʉa.
18 —Jerusalénjʉ vasa mʉa. Tojʉ ejacõari, ado bajiro ĩre yiba, vi ʉjʉre: “Manire gotimasiorimasʉ ado bajiro mʉre yicõami: ‘Mojoroaca rʉyaja, Dios ĩ bojarore bajiro yʉ yijeoroti. To bajiri, ĩ ya vijʉ adi ñami Pascua boserʉ̃mʉ ti ñajare, yʉ buerimasare ũmato bagʉ varʉcʉja’ mʉre yicõami”, ĩre yigotiba mʉa —ĩnare yicami Jesús.
19 “To bajiro yiba mʉa” Jesús ĩ yicatore bajirone yiyuma ĩna. To bajiri, Pascua boserʉ̃mʉ yʉa barotire quẽnoyuyuma ĩna.
20 Ti ñami ĩ buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã barujicajʉ yʉa, Jesúrãca. 21 Yʉa bañarone, ado bajiro yʉare yicami Jesús:
—Riojo mʉare gotiaja yʉ. Sĩgʉ̃ mʉa rãcagʉ, yʉre ĩaterãre yʉre ĩsirocarʉcʉmi —yʉare yicami Jesús.
22 To ĩ yisere ajicõari, bʉto sʉtiriticajʉ yʉa. Tocãrãcʉne sʉtiritirã ñari, ado bajiro ĩre sẽniĩacajʉ yʉa:
—¿Yʉ ʉjʉ, yʉne ñabetiboati, mʉre ĩsirocarocʉ? —ĩre yisẽniĩacajʉ yʉa.
23 To bajiro yʉa yisere ajicõari, ado bajiro yʉare cʉdicami Jesús:
—Sĩgʉ̃, yʉ rãca yosebagʉ ñaami yʉre ĩsirocarocʉma. 24 Dios oca masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro rojose tãmʉorʉcʉja yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ. To bajirocʉ yʉ ñajare, yʉre ĩaterãre yʉre ĩsirocarʉcʉmi. Yʉre ĩ gotiyirose sʉorine rojose tãmʉorʉcʉja yʉ. “Masare yirẽtobosarʉcʉmi” Dios ĩ yimasire ti ñajare, bajirʉcʉja yʉ. To bajiboarine, yʉre gotiyiror'ijʉama, rojose tãmʉorʉcʉmi. Ruyuabeticõarocʉ ñaboayumi —yʉare yicami Jesús.
25 To ĩ yirone, Judas, Jesúre ĩsirocarocʉ, socʉne ado bajiro Jesúre ĩre sẽniĩatocami:
—Gotimasiorimasʉ, ¿yʉne ñabetiboati, mʉre ĩsirocarocʉ? —ĩre yisẽniĩacami.
To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús:
—Riojo yaja mʉ —ĩre yicami Jesús.
26 Yʉa bañarone, pan ãmicõari, “Quẽnaja”, Diore ĩre yicami Jesús. To yigajano, tire mʉtocõari, ĩ buerimasare yʉare ĩsibatogʉne, ado bajiro yʉare yicami:
—Baya mʉa. Ti ñaja yʉ rujʉ rii —yʉare yicami.
27 Tire yʉa bagajanorone, idiriabaja ãmicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yicami quẽna. To yicõari, tibaja yʉare ĩsigʉ̃ne, ado bajiro yicami:
—Mʉa jediro adire idiya. 28 Adi ñaja tirʉ̃mʉana “Rojose mani yirere masirioato” yirã, Diore rʉ̃cʉbʉoriajʉ joere ĩna yuejeoriarore bajiro bajise. Yucʉrema, yʉ ri'i ñaja. Ti sʉorine, “Gajerodo to bajiro mʉare yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yicũmasiriarore bajiro bajirʉaroja. To bajicõari, jãjarã masa rojose ĩna yisere masiriocõari, tuditʉoĩabetirʉcʉmi Dios. k 29 Riojo mʉare gotiaja yʉ. “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, yʉ jacʉ yʉre ĩ cũroto rĩjoro, quẽna jʉaji ʉye oco idibetirʉcʉja yʉ —yʉare yicami Jesús.
“ ‘Jesúre masibeaja yʉ’ yirʉcʉja mʉ”, Pedrore Jesús ĩ yire queti
(Mr 14.26-31; Lc 22.31-34; Jn 13.36-38)
30 To ĩ yiro bero, Diore rʉ̃cʉbʉorã basacajʉ yʉa. Basagajano, Olivo vãme cʉti burojʉ vacoacajʉ yuja. 31 To yʉa vatone, ado bajiro yʉare yicami Jesús:
—Adi ñamine yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, vaveorʉarãja mʉa jediro. Dios oca masa ĩna ucamasire to bajiro ti gotijare, to bajise mʉare yaja yʉ. Ado bajiro gotiaja ti: “Oveja coderimasʉre bajiro bajigʉre sĩarʉcʉja yʉ. To bajiri ĩ yarã ovejare bajiro bajirã rudibatecoarʉarãma”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire, manire gotiro. 32 Yʉre mʉa vaveoboajaquẽne, yʉre ĩna sĩaro bero, quẽna tudicaticõari, Galilea sitajʉ mʉa vato, yʉjʉa mʉa rĩjoro ñatʉjarʉcʉja —yʉare yicami Jesús.
33 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicami Pedro:
—Ãnoa jediro, mʉre ĩna vaveoboajaquẽne, mʉre vaveobetirʉcʉja yʉma —Jesúre ĩre yicami.
34 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús:
—Riojo mʉre gotiaja yʉ. Adi ñami busiyʉjʉa gãjabocʉ ĩ ñagõroto rĩjoro, idiaji, “Jesúre masibeaja; ĩ rãcagʉ me ñaja yʉ”, yisocarʉcʉja mʉ —Pedrore ĩre yicami.
35 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro cʉdicami Pedro:
—Mʉ rãca yʉre ĩna sĩarʉajaquẽne, “Jesúrãcagʉ me ñaja yʉ”, yisocabetirʉcʉja yʉ —Jesúre yicami Pedro.
To bajiro Pedro ĩ yisere ajicõari, yʉa quẽne to bajiro yijedicõacajʉ.
Getseman'i vãme cʉtojʉ Jesús ĩ jacʉre ĩ sẽnigʉ̃ vare queti
(Mr 14.32-42; Lc 22.39-46)
36 To yʉa yiro bero, Getseman'i vãme cʉtojʉ yʉare ũmato vacami Jesús. Tojʉ ejacõari, ado bajiro yʉare goticami Jesús:
—Õjʉ Diore sẽnigʉacʉ yaja yʉ. To yʉ vatoye, ado rujicõaña mʉa maji —yʉare yicami.
37 To yi vacʉne, Pedrore, to yicõari, Zebedeo rĩare jʉarãjʉrene ji vacami Jesús. To yi vacʉne, bʉto tʉoĩasʉtiriticami yuja. 38 To bajiro bajigʉne, ado bajiro yiyuju Jesús, ĩ rãca variarãre:
—Bʉto tʉoĩasʉtiritiaja yʉ. Sʉtiriosene yʉre sĩaro yaja. Adone yʉre yuñaña maji. Yʉ cãnibetore bajirone cãnibeja mʉa quẽne, Diore sẽniñarã —ĩnare yiyuju Jesús.
39 To yicõari, to sojʉabʉsa varẽmoñuju Jesús. Va, sita tũcurojʉ murocacũcõari, Diore sẽniñuju ĩ:
—Cacʉ, yʉre ĩna sĩarotire matamasiaja mʉ. To bajiboarine, mʉ bojarore bajirone bajiato —Diore yiyuju.
40 To yigajano, Pedro mesa ĩna cãnitoyene ĩna tʉjʉ ejayuju. Ĩnare yujiocõari, ado bajise Pedrore ĩre yiyuju Jesús:
—¿No yirã cojo hora cõro cãnibetibʉsarãne, yʉre yuñabetimasucõati mʉa? 41 Yʉ cãnibetore bajirone cãnibesa mʉa quẽne. To bajicõari, Diore sẽniña, “Vãtia ʉjʉ Satanás ĩ yirotisere yicõari, Dios ĩ bojabetire yirobe” yirã. Quẽnaro mʉare masiaja yʉ. “Dios ĩ bojasere yirʉcʉja” yirã ñaboarine, cojojirema rojose ʉsʉri cʉtirã ñari, Dios ĩ bojabetijʉare yirũgũaja mʉa —Pedro mesare ĩnare yiyuju Jesús.
42 To yicõari, gãme vacʉ, ado bajiro Diore sẽniñuju Jesús:
—Cacʉ, yʉre ĩna sĩaroti matamasiaja mʉ. To bajiboarine, mʉ bojarore bajirone bajiato —Diore yisẽniñuju.
43 To yigajano vacʉne, cãniariarãre ĩnare ejayuju quẽna. Bʉto vʉjaejarã ñari, cãniñujarã ĩna. 44 To bajiri rĩjoro ĩnare ĩ yiriarore bajirone ĩnare yicõa, Diore sẽnigʉ̃ vacoasuju quẽna. To ejacõari, rĩjoro Diore ĩ sẽniriarore bajirone ĩre sẽniñuju quẽna. 45 Diore sẽnigʉ̃ var'i, tudiejacõari yʉare yujiocami:
—¿No yirã cãni manicõati mʉa maji? Ado cõrone Dios ĩ roticõacacʉre rojose yirãre yʉre ĩsirocarocʉ vadicoagʉmi yuja. 46 To bajiri yujiya mʉa. Ĩre bocarã vajaro. Yʉre ĩsirocarocʉ vadiami yuja —yʉare yicami Jesús.
Jesúre ĩna ñiare queti
(Mr 14.43-50; Lc 22.47-53; Jn 18.2-11)
47 To bajiro Jesús yʉare ĩ yiñarirĩmarone, Judas Iscariote vãme cʉtigʉ, yʉa rãcagʉne, vadicami yuja. Jãjarã ĩ rãca vadicama jariaseri cʉorã, gãjerã yucʉ́juriri cʉorã. Bʉcʉrã, paia ʉjarã quẽne ĩna cõariarã ñacama ĩna. 48 Jẽre ado bajiro goti vadiruyuyumi Judas, ĩ rãca vanare, “ ‘Ĩne ñaami Jesús’ yiĩamasiato ĩna” yigʉ:
—Jesúre sẽnicõari, ĩre usurʉcʉja yʉ. To yʉ yirone, ĩre ñiama mʉa —ĩnare yi vadiruyuyumi.
49 To bajiro yir'i ñari, Jesús rĩjorojʉa ejacõari, ado bajiro ĩre yicami Judas:
—Gotimasiorimasʉ, ¿ñati mʉ? —ĩre yigʉne, usucami.
50 To ĩ yirone, ado bajiro yicami Jesús:
—“To bajiro yirãsa mani” ĩnare mʉ ũmato yivadiriarore bajiro yiya mʉ —ĩre yicami Jesús.
To ĩ yirone, ĩre ñiacama Judas rãca vadiriarã.
51 To ĩna yirone, sĩgʉ̃ Jesúrãcagʉ, ĩ jariase yoveaãmicõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimasʉre gãmoro jatarocacõacami. 52 To ĩ yisere ĩacõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús:
—Mʉ jariasere tudisuacõaña quẽna. “Jariase rãca gãmerã quẽarãma, tiase rãcane sĩaecorʉarãma”, yimasiaja mani. 53 Ado cõrone yʉ jacʉre yʉ sẽnijama, setenta y dos mil ñarã ángel mesare cõamasicõagʉ̃mi. ¿Tire masibeati mʉ? 54 To bajiboarine, ĩnare ĩre yʉ sẽnijama, Dios oca masa ĩna ucamasire, “To bajiro bajirʉaroja” ĩna yimasiriarore bajiro bajibetiboroja. To bajiri tire ĩre sẽnibeaja yʉ —ĩre yicami Jesús.
55 To yicõari, ĩre ñiarã ejarãjʉare ado bajiro yicami Jesús:
—¿No yirã gajeyeũni juarudirimasʉre ñiarã vanare bajiro jariaseri rãca, yucʉ́juriri rãca yʉre ñiarã vadiati mʉa? Tocãrãcarʉ̃mʉne Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ mʉa ñaro mʉare gotimasio rujirũgũmʉ yʉ. To yʉ bajiboajaquẽne yʉre ñiabetirũgũmʉ mʉa maji. 56 Diore gotirẽtobosarimasa, ado bajiro yʉre mʉa yirotirene ucamasiñuma. To bajiri to bajirone yʉre yaja mʉa —ĩnare yicami Jesús, ĩre ñiarã ejarãre.
Jesúre ĩna ñiasere ĩacõari, ũmarudijedicoacajʉ yʉa.
“Mʉ ye sʉorine rojose tãmʉorʉcʉja mʉ”, jud'io masa ʉjarã, Jesúre ĩna yire queti
(Mr 14.53-65; Lc 22.54-55, 63-71; Jn 18.12-14, 19-24)
57 Jesúre ñiacõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Caifás vãme cʉtigʉ tʉjʉ ĩre ãmiasujarã. Tojʉ rẽjacõari, ñañujarã Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, to yicõari, bʉcʉrã quẽne. 58 Jesúre ĩna ãmivato, sõjʉ yayiĩasʉyayuju Pedro. Ĩnare yayiĩasʉyacõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ ya vi, ta biberiasãniro rẽtosãjacoasuju. Sãjacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasa rãca rujiyuju ĩ. “No bajiro Jesúre ĩna yigajano vato ĩagʉ̃sa” yigʉ, tojʉ bocaĩarujiyuju.
59 Paia ʉjarã, to yicõari, gãjerã ʉjarã, ĩna jediro, Jesúre sĩarʉayujarã. To bajiro yirã ñari, “Rojose masu yigʉ ñaami Jesús” yisocaronare macañujarã ĩna. 60 Jãjarã masa socarãne ĩna gotiboajaquẽne, to bajiro ĩna yisere ajicõari, “To bajiro ĩ yire ñajare, ĩre sĩaroti ñaja”, yimasibesujarã ĩna maji.
To bajiboarine, jʉarã ejayujarã ĩna. 61 Ejacõari, ado bajiro socarãne gotiyujarã:
—“Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire caguerocamasiaja yʉ. To yicõari, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne bʉajeocõamasiaja”, yicami ãni —yiyujarã ĩna.
62 To ĩna yirone, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari ado bajiro Jesúre yiyuju:
—To bajiro mʉre ĩna yi ocasãsere, ¿no bajiro yati mʉ? ¿Cʉdibeati mʉ? —Jesúre ĩre yiboayuju.
63 To ĩ yiboajaquẽne, cojo vãme cʉdibeticõañuju. Ĩ cʉdibetire ĩacõari, ado bajiro Jesúre yiyuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃:
—Quẽnaro riojo yʉare cʉdiya mʉ. Mʉ socajama, rojose mʉre yirʉcʉmi Dios. ¿“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'ine, Dios macʉne ñati mʉ? —Jesúre ĩre yisẽniĩañuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃.
64 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:
—Mʉ yirore bajirone bajiaja. Ĩne ñaja yʉ. To bajiri, Dios ĩ roticõacacʉ ñari, yoaro mene ĩ riojojacatʉa rujicõari, masare besegʉagʉ oco bueri vatoajʉ yʉ rujiadire ĩarʉarãja mʉa, —paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re yiyuju Jesús.
65 To bajiro Jesús ĩ yisere ajitegʉ ñari, ĩ sudire tʉ̃avoyuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃. To yigʉne, ado bajiro ĩ rãcanare yiyuju:
—¡To bajiro ĩ ñagõjama, Diore rʉ̃cʉbʉobecʉ yami! ¡“Diore bajiro bajigʉ ñaja yʉ” yigʉ yami! No yirã gãjerã, “Rojose yigʉ ñaami” yironare macarẽmomenaja mani yuja. Mʉa quẽne, Diore rʉ̃cʉbʉobecʉ ĩ yisere ajiaja mʉa. 66 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ¿no bajiro ĩre yiroti ñati? —ĩ rãcanare yiyuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃.
To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyujarã:
—Rojose masu yicõami. Ĩre sĩacõaroti ñaja —yicʉdiyujarã.
67 To yicõari, Jesús riogare gooco eoreatuyujarã ĩna. To yicõari, ĩ cajere siabibecõari, ĩre jayujarã. 68 To yicõari,
—“ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ ñaja yʉ” mʉ yijama, mʉ masise rãca, “Ĩ, yʉre jami”, yʉare yiya —Jesúre yitud'iyujarã.
“Jesúre masibeaja yʉ”, Pedro ĩ yire queti
(Mr 14.66-72; Lc 22.56-62; Jn 18.15-18, 25-27)
69 Vi jubeajʉ Jesúre rojose ĩna yiñarone, macajʉ́jʉa rujicõañuju Pedro. Sĩgõ paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimaso, Pedro tʉ ejacõari, ado bajiro ĩre yiyuju:
—Jesús, Galilea sitagʉ rãca vacudirũgũgʉ̃ne ñagʉ̃ja mʉ quẽne —ĩre yiyuju so.
70 To bajiro so yisere ajicõari, masa jediro ĩna ajiro rĩjorojʉa ado bajiro yiyuju Pedro:
—“Riojo yaja mʉ”, mʉre yimasibeaja yʉ —sore yiyuju Pedro.
71 To bajiro sore yicʉdicõa, ta biberiasãniro sãjariasoje tʉ vasuju Pedro. To ĩ vatone, gajeo ĩre ĩacõari, ado bajiro yiyuju:
—Ãni, Jesús Nazaret macagʉ rãca vacudigʉ ñaami —yiyuju, gãjerãre gotigo.
72 To bajiro ĩnare so yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju Pedro:
—Ĩre masibeaja yʉ. Socʉ me yaja yʉ. Dios quẽne yʉre ajigʉmi —ĩnare yiyuju Pedro.
73 To ĩ yigotiriaro bero yoatobʉsa, to ñarã ado bajiro Pedrore gotiyujarã:
—Riojo yaja yʉa. Jesúrãca vacudirũgũgʉ̃ne ñaja mʉ. Ĩna ñagõsere bajirone ñagõaja mʉ —Pedrore ĩre yiyujarã ĩna.
74 —Ĩre masibeaja yʉ. Socʉ me yaja. Dios yʉre ajigʉmi —ĩnare yiyuju Pedro.
To bajiro ĩ yigajanorirĩmarone, gãjabocʉ ñagõcõañuju yuja. 75 Ĩ ñagõsere ajicõari, Jesús ado bajise ĩre ĩ gotirere masibʉjayuju Pedro yuja: “Gãjabocʉ ĩ ñagõroto rĩjoro, idiaji, ‘Jesúre masibeaja yʉ’ yirʉcʉja mʉ” ĩre ĩ yirere masibʉjayuju. Tire masibʉjacõari, vacoasuju. Vacõari, bʉto otiyuju.
k 26:28 “Yʉ bojarore bajiro mʉa yijama, quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ” masare Dios ĩ yicũmasire yirʉaro yaja pacto ti yijama.