21
Mame macarʉcʉro ti bajiroti queti
Adi macarʉcʉro ti yayiro bero, õ vecaye, to yicõari, adi macarʉcʉroaye jediro Dios ĩ rujeosere ĩacajʉ yʉ. Quẽnase rĩne ĩna yirimaca, mame quẽnoria maca Jerusalén vãme cʉti maca ti rujiadore ĩacajʉ yʉ. Dios ĩ ñarojʉne rujiadicajʉ ti maca. Rõmio ãmosiagoago quẽnase sudi so sãñayuriarore bajiro quẽnari maca ñacajʉ. Ti macare quẽnoñumi Dios, ĩ tʉjʉ ĩ yarã, masa mani ejarotire yigʉ. To bajiro ti bajirone, rotigʉ ĩ rujiri cũmuro ado bajise ruyugoaro ocaruyucajʉ:
—Ĩaña. Masa rãca ñaami Dios. To bajiri, “Õ vecajʉ ñagʉ̃mi Dios” yire maja. Ĩna rãcane ñacõa ñarũgũrʉcʉmi. To bajicõari, masa quẽne ĩ yarã ñacõa ñarũgũrʉarãma. Diorãca ñacõa ñarũgũrona ĩna ñajare, bajireare, sʉtiritire, otire, jũnise, sarese, vʉ̃ase ĩna tãmʉoboare jediro manirʉaroja. To bajiri, variquẽnarũgũrʉarãma ĩna. Tirʉ̃mʉjʉ bajiboacati ti rẽtojedicoajare, to bajirojʉa bajirʉaroja —yi ocaruyucajʉ, õ vecajʉ.
Tijʉ bero, rotigʉ ĩ rujiri cũmurore rujigʉ, ado bajiro yʉre yi ocaruyucami:
—Ñajediro tirʉ̃mʉjʉ ñaboare, mame rĩne vasoacõaja yʉ —yigoti ocaruyucami.
To bajiro yicõari, quẽna ado bajiro yʉre yi ocaruyucami:
—Mʉre yʉ gotisere ajicõari, tire ucaya. Riojo gotire ñaja. Mʉre yʉ gotirore bajirone bajirʉaroja. To bajiri, tire ucaya —yʉre yi ocaruyucami.
Bero, quẽna ado bajiro yʉre yigoti ocaruyucami:
—Ñajediro vasoajeocõaja yʉ. To bajiri, alfa, omega ñaja yʉ. Alfa yʉ yijama, “Ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñacajʉ yʉ. To bajicõari, omega yʉ yijama, ñajediro ti yayiro berojʉ quẽne ñacõa ñarũgũrʉcʉja” yigʉ yaja. Oco bʉto idirʉarãre bajiro yʉre masirʉarã, yʉre ĩna sẽnijama, bajireacõari bero yʉ tʉjʉ ĩna caticõa ñarotire yigʉ, yʉ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja. Yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjamenare to bajirone yirʉcʉja yʉ. Yʉ sĩgʉ̃rene rʉ̃cʉbʉorũgũrʉarãma. To bajicõari, yʉ rĩare bajiro bajirã ñarũgũrʉarãma. Gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉmenajʉarema, azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉri jeamejʉ ĩnare reacõarʉcʉja yʉ, ado bajiro rojose yirã ĩna ñajare: “Jesúre mani ajitirʉ̃nʉjama, gãjerã manire ĩaterãma” yirã, yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjarãre rearʉcʉja. Yʉ ĩatesere yirãre ĩnare rearʉcʉja. Sĩarimasare, Dios ĩ bojabetire yirã, ĩna rujʉ ti bojarore bajiro gãmerã ajeriarã cʉtirãre, to yicõari gãjerãre rojarãre quẽne rearʉcʉja. “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yitʉoĩa quẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉorãre, to yicõari, socarãre quẽne azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉri jeamejʉ ĩnare rearʉcʉja yʉ —yʉre yigoti ocaruyucami.
Tojʉ rojose tãmʉotʉjabetirʉarãma.
Jerusalén, mame quẽnoria maca queti
To ĩ yiro bero, sĩgʉ̃ ángel, vadicõari, yʉ tʉ ejacami. Ĩ ñacami cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesa rãcagʉ, masa rojose ĩna tãmʉorotire sãñaribajare cʉocacʉ. Ejacõari, ado bajiro yʉre goticami:
—Adojʉa vayá. Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ manajo ñarocore mʉre ĩorʉ yaja yʉ —yʉre yigoticami.
10 To ĩ yirone, Esp'iritu Santo sʉorine ado bajise yʉre bajiĩocajʉ: Gʉ̃taʉ ʉ̃mʉaricʉro joejʉ yʉre jivacami ángel. Tojʉ ejacõari, quẽnase rĩne ĩna yirimaca, mame quẽnoria maca, Jerusalén ti rujiadore yʉre ĩocami quẽna. To bajiri Dios ĩ ñarojʉne ĩ rãcane rujiadicajʉ ti maca. 11 Ti macajʉ ĩ ñajare, ĩ bususe rãca quẽnaro busubatocajʉ ti maca. Gʉ̃ta jairo vaja cʉtia quẽnarica ruyucõari, ĩarẽtoburiare bajiro ruyucajʉ ti maca. 12-13 Ti maca matariacʉ̃ni, ʉ̃mʉaricʉ̃ni ñagãnibiacajʉ. Ĩna matariacʉ̃ni jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca sojeri, sojeri cʉticajʉ. Muiju ĩ jiadojʉa idia soje, ĩ rocasãtojʉa idia soje, varujʉare idia soje, gajejacatʉa varujʉare idia soje ñacajʉ ti. Israel ñamasir'i jãnerabatia jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca jũnana ĩna ñamasiriarã cõrone ñaro bajicajʉ. To bajiri, tocãrãca sojene ĩna vãme ucatu ecoria sojeri ñacajʉ. To bajicõari, tocãrãca sojere sĩgʉ̃ ángel rʉ̃gõcami. 14 “Ticʉ̃ni juriaquedibeticõato” yirã, gʉ̃tari jacase cũsʉoyuma. Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca gʉ̃tari ñagãnibiacajʉ. To bajiri, tocãrãca gʉ̃tarijʉre, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ, “Yʉ oca goticudirʉarãja” ĩ yicõacana vãme ucature tuyacajʉ.
15 Ángel yʉ rãca ñagõcacʉ, macare ĩ cõĩaroti orone quẽnoriʉre cʉocami. Ti macare, matariacʉ̃nire, sojerire quẽne ĩ cõĩaroti ñacajʉ tiʉ. 16 Ĩ cõĩajama, ti maca eyase, ti maca ʉ̃mʉase quẽne, cojoro cõrone ñacajʉ. Ĩ cõĩajama, dos mil doscientos kilómetros cõro ñacajʉ eyase, ʉ̃mʉase quẽne. 17 Ti maca matariacʉ̃ni ĩ cõĩajama, sesenta y cinco metros ʉ̃mʉaricʉ̃ni ñacajʉ. Masa ĩna cõĩarore bajirone cõĩacami ángel.
18 Ti maca matariacʉ̃nire, gʉ̃tari jaspe vãme cʉtise rãca quẽnoriacʉ̃ni ñacajʉ. To bajicõari, orone quẽnoria maca ñacajʉ ti maca. Ẽo sojeri ʉeri manire ĩarẽtoburiarore bajiro ruyucajʉ ti maca. 19 Ti maca matariacʉ̃nire ĩna cũsʉoriari jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca gʉ̃tari jacase tʉre, “Quẽnaro ruyuato” yirã, gʉ̃ta jairo vaja cʉtire cũñuma. Gʉ̃ta ñasʉorica, jaspe vãme cʉticajʉ. Beroaga, zafiro vãme cʉticajʉ. Beroaga, ágata vãme cʉticajʉ. Beroaga, esmeralda vãme cʉticajʉ. 20 Beroaga, ónice vãme cʉtirica ñacajʉ. Beroaga, cornalina vãme cʉticajʉ. Beroaga, crisólito vãme cʉticajʉ. Beroaga, berilo vãme cʉticajʉ. Beroaga, topacio vãme cʉticajʉ. Beroaga, crisoprasa vãme cʉticajʉ. Beroaga, jacinto vãme cʉticajʉ. Tʉsarica, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca ñacajʉ amatista vãme cʉtirica. 21 Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca ñarisojeri perla vãme cʉtisene quẽnoria sojeri ñacajʉ. Tocãrãca sojene perla vãme cʉtia rãca quẽnoria sojeri ñacajʉ. Ti maca gʉdareco ñavati maare, orone quẽnoria maa ñacajʉ. To bajicõari, ẽo sojeri ĩarẽtoburiarore bajiro ruyucajʉ ti maa.
22 Diore rʉ̃cʉbʉoriavire ĩabʉjabeticajʉ yʉ, ti macare. Jẽre ti macane mani ʉjʉ, Dios, ñajediro masijeogʉ, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ quẽne rʉ̃cʉbʉoriavire bajiro ĩna bajicõajare, ĩnare rʉ̃cʉbʉocama ti macana jediro. To bajiri, gaje vi ĩnare rʉ̃cʉbʉorotivi bojabeticajʉ ti maca. 23 To bajicõari, Dios ĩ ñarimaca ti ñajare, ĩ bususe rãca busucajʉ ti maca. To bajicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ ĩre bajirone ĩ busurẽmojare, ʉ̃mʉagʉ muiju ĩ bususe, ñamiagʉ ĩ bususe quẽne bojabeticajʉ ti maca. 24 Mame macarʉcʉro ĩ vasoaro bero, masa rãca Dios ĩ ñajare, ĩre masijedirona ñacama. To bajicõari, “Mʉ sʉorine ñamasurã ñadicajʉ yʉa”, Diore ĩre yirʉ̃cʉbʉorona ñacama. 25 Ti maca matariacʉ̃ni ñarisojeri rẽtiaroti ti manijare, jãnariasojeri ñacõa ñaroti ñacajʉ. 26 Mame macarʉcʉro ĩ vasoaro bero, ĩna cʉose jairo vaja cʉtise juadicõari, Diore ĩsicama ĩna, ĩre rʉ̃cʉbʉorã. 27 To bajicõari,
—Dios ĩ ĩatese, rojosere juavabetirʉarãma ti macajʉre. Rojose yirã, socarimasa quẽne, ti macare sãjabetirʉarãma ĩna quẽne —yigoticami ángel. —Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ yatutijʉ, “Ado cõro ñaama yʉ rãca ñarũgũrona” yiucatu ecoriarã rĩne sãjamasirʉarãma —yigoticami ángel.