4
Chupan ri ruq'uisibel tiempo e q'uiy xtiquiya' can ri ruch'abel ri Dios
Y can jebel vi nik'alajin ri nubij ri Lok'olej Espíritu, chi chupan ri ruq'uisibel tiempo ec'o vinek ri xtiquiya' can ri ruch'abel ri Dios y man xtiquinimaj ta* chic. Xa ja chic ri quitijonic ri itzel tak espíritu ri xtiquitzekelbej. Y riq'uin ri' xquek'olotej. Xticac'axaj c'a ri quitijonic vinek ri xa ca'i' quipalej y man kitzij ta ri niquibij. Vinek ri man jun k'axo'n niquina' pa cánima tok niquiben ri etzelal. Y niquibij chi ri achin man utz ta nic'oje' rixjayil y ri ixok man utz ta chuka' nic'oje' rachijil. Y niquibij chuka' chi ec'o cosas ri man utz ta yetij. Pero ri Dios jari' ri q'uiytisayon can ri cosas ri richin yetij, y c'o chi nikamatioxij chire rija'. Roma jari' nrajo' chike roj ri ketaman ri kitzij ruch'abel y kaniman. Roma ronojel ri ruq'uiytisan ri Dios, utz.§ Y romari' man tikabij chi man ta utz nikatej. Pero nic'atzin chi nikamatioxij chire ri Dios. Roma ri ruch'abel ri Dios y ri oración nuben chi utz yekatej.
Jun utzilej rusamajel ri Jesucristo
Y rat Timoteo, vi xque'atijoj ri kach'alal chire ri xinbij yan ka chave chupan re carta re', at jun utzilej rusamajel ri Jesucristo. Y riq'uin ri acukuban ac'u'x* riq'uin ri Jesucristo y naben ri niquibij ri utz tak tijonic, xtac'uaj jun c'aslen más utz. Man que'ac'ul tzij ri xa man riq'uin ta ri Dios e petenek-vi, ri xa vinek e tz'ucuyun-pe, xa tzij quichin ri man jun quina'oj. Rat xa tatija' ak'ij chi nac'uaj jun c'aslen utz chuvech ri Dios. Y jebel ri' vi naben jun etz'anen richin nic'oje' más avuchuk'a'. Pero más nic'atzin chi nac'uaj jun c'aslen utz chuvech ri Dios. Roma c'o nuq'uen-pe§ chave chupan ri ac'aslen vave' chuvech re ruvach'ulef y chuka' tok xcabec'oje' chila' chicaj riq'uin ri Dios. Ri' can kitzij vi, y ruc'amon chi ninimex coma conojel.* 10 Roma c'a ri' nikaben ri rusamaj ri Dios y nikatej pokon. Can kacukuban-vi-apo kac'u'x riq'uin ri c'aslic Dios. Ja rija' ri Colonel richin ronojel vinek, pero más quichin ri yeniman richin.
11 Y rat Timoteo, que'atijoj ri kach'alal chire ronojel ri' y tabij chique chi jari' ri tiquibana'. 12 Man ta jun ri neyacatej-pe chavij y nuben ta chi xa man jun avejkalen roma ri c'a at c'ajol na. Rat xa can jantape' c'a tac'utu' jun c'aslen utz chiquivech ri kach'alal. Tac'utu' riq'uin ri abanobal, riq'uin ri ach'abel, riq'uin ri yatajovan, riq'uin ri ac'aslen chi uc'uan roma ri Lok'olej Espíritu, riq'uin ri acukuban ac'u'x riq'uin ri Dios, y riq'uin ch'ajch'ojilej ac'aslen. Richin queri' ja chuka' ri' ri niquitakej ri kach'alal. 13 Y yin ninvajo' c'a chi rat tasiq'uij ri ruch'abel ri Dios chiquivech ri kach'alal tok niquimol-qui'. Ninvajo' c'a chuka' chi que'apixabaj, tacukuba' quic'u'x, y que'atijoj.§ Queri' tabana', c'a tok xquinapon na yin. 14 Roma re samaj re' ja ri Dios ri xbanon chave chi yatiquir naben.* Y xac'ul tok ri uc'uey quichin kach'alal xquiya' quik'a' pan avi' y xquibij chi xatoc jun rusamajel ri Dios. Y ri' can bin chique rije' roma ri Dios. Man c'a tamestaj.
15 Xa can riq'uin ronojel avánima tabana' ri samaj ri'. Y riq'uin ri' yatz'et coma conojel chi yatoc-el jun utzilej rusamajel ri Dios. 16 Tachajij c'a jebel ri ac'aslen y que chuka' ri' tabana' riq'uin ri tijonic ri naya' chique ri kach'alal. Y man taya' can rubanic, richin queri' xtacol-avi' rat y xque'acol chuka' ri ye'atijoj.
* 4:1 2 P. 2:1. 4:2 Ef. 4:19. 4:3 Gn. 1:29; 9:3; Ec. 5:18; Hch. 10:13; 1 Co. 6:13. § 4:4 Gn. 1:31. * 4:6 2 Ti. 3:14. 4:7 2 Ti. 2:23. 4:7 1 Ti. 1:4. § 4:8 Sal. 37:4; Is. 65:13; Mt. 6:33. * 4:9 1 Ti. 1:15. 4:10 1 Ti. 6:17. 4:12 1 Co. 16:11. § 4:13 1 Ti. 5:17. * 4:14 2 Ti. 1:6. 4:14 1 Ti. 1:18. 4:16 Ez. 33:9.