Re carta re xutz'ibaj can re apóstol San Judas
1
Re nabey tak tzij chin re carta re
Yen Judas, jun rusamajel re Jesucristo y yin ruch'alal re Jacobo. Nintz'ibaj-a re carta re' chiva yex re xixayox-yan roma re Karta' Dios, y xixruch'ojersaj-yan chuka'. Reja' yixruchajin, roma junan ivach riq'uin re Jesucristo. Y re Dios camas-ta xtujoyovaj ivach, y chuka' re ivánma camas-ta otz nuna' roma iniman chic y camas-ta yixjovan.
Re maestros ye'quik'ol re vinak riq'uin re niquic'ut
Hermanos, yex re camas yixinjo', camas c'a njovan che ntakon-ta-a re carta re' chiva, roma c'o cosas ninjo' nimbij chiva chij re andex rubanic yojcolotaj chach re kamac. Pero vocame nintz'ibaj-a re carta re' chiva, man chic c'a chij-ta re', roma nic'atzin che yen nimbij chiva che tichajij re c'utun chivach y man quixk'olotaj pa ruk'a' re enseñanzas re man je katzij-ta. Xa can riq'uin ronojel ivánma titzekelbej re otz tak enseñanzas re xe'kac'ul tak xkanimaj re Jesucristo, y re enseñanza re' man nijalataj-ta y xjach chaka yoj re yoj rajc'ual chic re Dios. Y yen nintz'ibaj-a re carta re' chiva, roma re jec'o iviq'uin y re enseñanzas re ye'quic'ut xa jun chic-va rubanic. Pero tak xquitz'am ruc'utic re', can man jun xnaben che man otz-ta, roma re niquic'ut xa chin che yixquik'ol. Y chupan re ruch'abal re Dios c'o chic q'uiy tiempo tibex-va che c'o jun k'ij tak xtipa re namalaj castigo pa quive', roma re quic'aslen man otz-ta chach re Dios. Y re Dios nuya' re utzil pa kave' y nucuy kamac, pero reje' can ja chic re' re ndoc-a quichuk'a' chin ye'quibanala' ronojel rach etzelal. Y re banabal quire' man otz-ta. Y chuka' re achi'a' re' can man niquinimaj-ta che can xe re Dios y re Jesucristo re Kajaf re jec'o pa kave'.
Y vocame ninjo' ninataj chiva re xuban re Dios ajuer can. Yex itaman che re Ajaf Dios xe'rulisaj-pa re vinak israelitas chupan re nación Egipto. Y tak je'colotajnak chic-pa, jec'o re man xe'niman-ta chic rutzij, mare' xe'ruquimisaj. Y quire' chuka' xuban re Dios quiq'uin re ángeles re man chic xka-ta chiquivach re anche' je'ruyi'on-va, y xa xquiya' can re samaj re ruyi'on pa quik'a' y xe'el-pa anche' jec'o-va chila' chicaj. Reja' xe'ruya' presos chupan re jun lugar chin tijoj-pokonal, re anche' rion k'oko'm c'o. Chire' je'yacon-va chin nojel tiempo, y quiyaben re k'ij chin re juicio. Y quire' chuka' xuban chique re ajuer tak vinak re xe'c'ue' pa tak tenemit Sodoma y Gomorra, y chuka' chique re tenemit re xe'c'ue' chiquinakaj-apo. Re vinak re' can xquicanola-qui' chin xe'macun che achi'a' che ixoki'. Can xk'ax rue' re etzelal xe'quibanala'. Roma re achi'a' man chic xe'quijo-ta ixoki', xa quiq'uin chic achi'a' xe'c'ue-va. Y re Dios xe'ruq'uis cha k'ak'. Y riq'uin re' nakatamaj che xabanchique vinak re nuc'uaj jun itzel c'aslen xtiba chupan re k'ak'. Y re k'ak' re' man jun bey xtichup.
Y re achi'a' re ye'c'utu re enseñanzas re man je katzij-ta, astapa' quitaman re xuban re Dios chique re man xquinimaj-ta rutzij, reje' cama-va niquiya-ta pa cuenta. Xa quic'uan jun itzel c'aslen, can ancha'l re xquiban re ajuer tak vinak, camas itzel tak banabal xe'quiban. Can je nacanak riq'uin re quina'oj. Man ye'niman-ta tzij. Xa itzel ye'ch'o chiquij re c'o namalaj tak poder pa quik'a'. Re achi'a' re' man niquiban-ta ancha'l xuban re arcángel Miguel, astapa' reja' c'o ru-poder y c'o chuka' ruk'ij chiquivach re nic'aj chic ángeles, man xubij-ta itzel tak tzij cha re itzel tak xquiban ayoval chij re ru-cuerpo re Moisés. Reja' man ancha'l-ta re achi'a' re quitzekelben itzel tak enseñanzas. Re arcángel Miguel xaxe xubij: Jac'a re Ajaf atamayon andex xtuban chava, xcha' cha re itzel. 10 Pero re achi'a' re', hasta re cosas re man k'axnak-ta pa quive', itzel ye'ch'o chij. Can je ancha'l chicop, roma man niquinojij-ta jabal re niquiban. Y mare', c'a pa castigo xque'beka-va.
11 Y c'ayef xtiquic'alvachij re achi'a' re', roma xa can ancha'l re itzel c'aslen re xuc'uaj re Caín ajuer can, ja chuka' re' re quic'uan reje'. Y chuka' niquiban ancha'l xuban re Balaam ajuer can. Man niquijo-ta niquinimaj rutzij re Dios roma niquijo' niquich'ac mero. Y re achi'a' re' niquiban chuka' ancha'l xuban re Coré, xyacataj chiquij re c'o autoridad pa quik'a'. Y roma re quibanabal quire', reje' c'a pa castigo xque'beka-va. 12 Re achi'a' re' can k'alaj-va che itzel quibanabal, roma tak yex nimol-ivi' y chuka' junan niban jun va'in roma camas nijo-ivi', re achi'a' re' niquiya' iq'uex roma re quibanabal. Pero reje' man ye'q'uex-ta ye'c'ue-apo iviq'uin. Xaxe reje' re niquichajij-qui'. Xa je ancha'l re nubes chin job, pero xa man quire-ta, y chuka' je'c'uan roma cak'ik'. Xa je ancha'l chake'j tak che' re man niquiya-ta quivach. Xa je ancha'l che' re je'c'ukutajnak chic-a. Man niquiya-ta chic quivach roma xa je quiminak chic. 13 Y can ye'k'alajin-va re banabal re ye'quibanala' re achi'a' re', banabal re camas ye'yi'o q'uex. Xa je ancha'l jun ya' re camas nisilon. Can nubolk'otela-ri' y c'o espuma pa rue'. Je ancha'l chuka' re ch'umil re xe'quisatz can quibey. Reje' je'yaben chic roma re lugar re camas k'oko'm y can xak, re anche' xque'bec'ue-va pa castigo re man jun bey xtiq'uis.
14 Y chiquij chuka' re achi'a' qui tak re', c'o c'a nic'aj chic cosas re je'bin can. Re jun re biyon can andex xtiquic'alvachij re achi'a' qui tak re', ja re Enoc. Y re Enoc jun rey-rumam can re Adán, re xalax pa vuku' generación chij can re Adán. Re Enoc re' rubin can: Tic'axaj, che re Ajaf can xtipa je ruchibil-pa je q'uiy lok'olaj tak ru-ángeles 15 chin xque'ruban juzgar conojel vinak, y chin xtuya' castigo pa quive' re man quic'uan-ta re c'aslen re nika chach re Dios. Xa ja re quic'uan jun itzel c'aslen. Y ye'quibila' itzel tak tzij chij re Dios. Can je aj-mac-va. Quire' xubij re Enoc. 16 Reje' xe ye'xibixot chij ronojel, man jun bey niqui'cot-ta cánma, astapa' c'o cosas quiq'uin. Ye'quibanala' xaxe re nika chiquivach. Reje' ye'quibila' chuka' tzij chin c'o quik'ij nitz'et y can niquiya' quik'ij re vinak, xaxe roma c'o cosas re quitz'eton-apo quiq'uin.
Re nuchalabej re Judas chique re quiniman re Jesús
17 Jac'a yex hermanos re camas yixinjo', man timistaj re bin chiva coma re ru-apóstoles re Kajaf Jesucristo re andex xque'banataj. 18 Reje' xquibij che chupan re ruq'uisibal tak k'ij xque'pa vinak re ye'tze'en chij re nubij re ruch'abal re Dios, y can xe re itzel tak banabal re nika chiquivach. 19 Y jac'a vinak re' re ye'bano chique re hermanos chin jun iglesia che niquijach-qui'. Can je richin-va re ruch'ulef. Manak re Espíritu Santo quiq'uin.
20 Jac'a yex hermanos re camas yixinjo', tibana' confiar-ivi' riq'uin re lok'olaj ruch'abal re Dios re iniman. Tibana' orar. Y tak niban orar, tiya' k'ij cha re Espíritu Santo che nuya' re ru-poder y ruchuk'a' pa tak ivánma. 21 Nojel tiempo tijo-ivi' ancha'l nuban re Dios kaq'uin. Y tiyabej-apo re k'ij tak re Kajaf Jesucristo xtujoyovaj ivach y xtuya' re ic'aslen re man jun bey xtiq'uis.
22 Y yex tic'utu' re katzij ch'abal chiquivach re vinak re ca'e' cánma quibanon chin niquinimaj-ta. 23 Nic'atzin che ye'col re vinak chach re k'ak'. Y chuka' nic'atzin che yex nijoyovaj quivach re nic'aj chic. Pero chuka' nic'atzin che yex tichajij-ivi', chin man quixtzak. Can itzel titz'eta' re quimac, can ancha'l nitz'et jun tziak re camas tz'il rij.
Ja ruq'uisibal tak ch'abal cha re carta re'
24 Y re ka-Dios camas ruk'ij, y nitiquir yojruchajij chin man yojtzak-ta pa mac. Can nitiquir-va yojruchajij chin che manak kamac tak xkojapon riq'uin, y can xtiqui'cot-va re kánma tak xkojapon riq'uin. 25 Can xe c'a reja' re Dios re camas na'oj riq'uin, y ja chuka' reja' re nicola kachin chach re kamac. Y can xe-va reja' re niya' ruk'ij, y xe chuka' reja' re c'o autoridad pa ruk'a' y poder, vocame y nojel tiempo. Amén.
1:1 Lc 6.16. 1:1 Jn 17.11. 1:2 1 P 1.2. 1:3 Fil 1.27. 1:4 2 P 2.1. 1:4 Tit 2.11. 1:5 Nm 14.29. 1:6 1 P 2.10. 1:6 2 P 2.4. 1:7 Ro 1.27. 1:7 Gn 19.24; Dt 29.23. 1:8 2 P 2.10. 1:9 Dn 10.13. 1:9 2 P 2.11. 1:9 Dt 34.6. 1:9 1 Cr 12.17; Is 37.3, 4; Zac 3.2. 1:10 2 P 2.12. 1:11 Gn 4.5; 1 Jn 3.12. 1:11 Nm 22.7; Dt 23.4; Jos 24.9; 2 P 2.15. 1:11 Nm 16.1. 1:12 Ef 4.14. 1:13 Is 57.20. 1:14 Gn 5.18. 1:15 Dn 7.10; Zac 14.5; Mt 25.31. 1:16 Pr 28.21; Stg 2.1, 9. 1:17 2 P 3.2. 1:18 2 P 3.3. 1:19 Pr 18.1; Os 9.10; He 10.25. 1:20 Col 2.7; 1 Ti 1.4. 1:20 Ro 8.26; Ef 6.18. 1:21 Tit 2.13. 1:22 2 Co 2.7. 1:23 Ro 11.14; 1 Ti 4.16. 1:23 Zac 3.4, 5. 1:24 Ef 3.20; Col 1.22. 1:25 1 Ti 1.17.