9
Barichino Jesús jeye:
—Bara xaniwaicha paca tsipaebatsi xua pomonae xote umene barapomonae jiwana abʉ copiya matha yabara yaputaena xua po coyene Nacom waba jiwi xua petanaexanaenexatsi piamonae pomonae itorobiya taewatsixae taayapusʉwatha. Bapoxonae barapomonae werapaena, jei Jesús.
Meje yabara poxonae Jesús pijimonae peitʉtha pexeinya itʉpanae coicha tsanaya naexana
(Mt 17.1-13; Lc 9.28-36)
Poxonae seis po matacabibe jopa, xua Jesús paeba baxua bapoxonae pirapae Jesús barʉ pona Pedro, irʉ Santiago irʉ Juan. Barapoyobe Jesús compa barʉ pona demxuwatheicha po demxuwa bichocono taʉcha. Baxoteicha barapoyobe peitʉtha tatsi, Jesús pexeinya itʉpanae coicha tsanaya. Pocotsiwa Jesús pia penama xatatsiwa bichocono daedaena, yawa bichocono inyapana, beyacaincha poxonae jiwi bichocono paparuwa matanaca xua inyapana exana. Bapoxonae Pedro, irʉ Santiago irʉ Juan Elías taerʉcʉpatsi, irʉ Moisés ponbe caena bayatha naxubabe. Baponbe Jesús barʉ cueicueijeichibe. Bapoxonae Pedro namchi, jeye Jesustha:
—Pon jiwi Necuidubim maisa wʉnae xua xote pata umenaewa. Pacata acabinchi acoibi po boutiyobe, cae bouto xam nexa, icha bouto Moisés nexa, icha bouto Elías nexa, jei Pedro.
Pedro baxua paeba, bequein jopa yaputaeyo pocotsiwa yabara cueicueijei, tsipei poxoru saya barapomonae bichocono pijunuwi. Bapoxonae daxita barapomonae pia xainya bematawacaicha taruneicatsi tsaquinaebowa. Barapo tsaquinaebowatha pejume jume tane, xua Nacom Jesús yabara cueicueijeichi, jeye: “Bapon apara Taxanto pon bichocono antobein pon itapetan. Bapon beta pajume taema pocotsiwa paca tsipaeba”, jei Nacom. Barapoxonae caena nainya poxonae necobarʉcʉpa barapomonae, baponbe jopa taetsi, meisa saya Jesús compa uncua. Poxonae Jesús pijimonae barʉ juinca demxuwa wetsica, bapoxonae Jesús tsipaeba barapo acoibi poyobe, jeye: “Ichamonaetha jopa yabara patsipaebinde pocotsiwa xuaunxuae pataneme xua tapaca catsita exanaewatsi. Jopa payabara paebinde beya abʉ poxonae equeicha asʉn poponaein tatʉpae coyene weya, xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin”, jei Jesús. 10 Daxota barapoyobe jopa yabara paebiyo ichamonaetha xua tane. Saya barapoyobe pia coutha namicha natsipaebabe najeibe: “¿Eta xua metha baraxuara xua Jesús paeba xua pinae petʉpae coyene weya asʉ tsane?” najeibe. 11 Barapoxonae barapo acoibi poyobe Jesús yainyabatsi, jeibe:
—Pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, ¿eta xua metha bapomonae paeba xua pinae bewa copiya patopaena Elías, xua pinae beya poxonae patopaena Mesías? jei barapoyobe.
12 Jesús barapoyobe jume notatsi, jeye:
—Bara xainyei, Nacom Pejume Diwesitha paeba xua pon be Elías copiya netsiwana patopaena. Mataʉtano paeba xua bapon cana nantʉ coyene weta exanaena jiwi pia jʉntʉ coyenewantha xua jiwi pejume cowʉntsinexa Nacom. Mataʉtano barapo Nacom Pejume Diwesitha paeba xua xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin ichamonae neperaxa jʉbina. Mataʉtano bichocono abeya neyabara paebina. 13 Ichitha nama xan paca tsipaebatsi xua pon be Elías bayatha apara patopa. Bapontha abeya cana exanatsi ichamonae, icha be pocotsiwa barapomonae ichichipa xua bapon pecana exanaewatsi. Bayatha baxua Nacom Pejume Diwesitha peyabara tsiwʉnae muxu dutsixae, jei Jesús.
Meje yabara poxonae Jesús cauri taitaweta xua pewowin xeina
(Mt 17.14-21; Lc 9.37-43)
14 Bapoxonae pirapaeyo barapo acoibi poyobe Jesús barʉ nawiya ichaxota ichamonae pijimonae tatsi tajinompatsi. Bapoxonae barapomonae tane xua Jesús pijimonae tatsi pomonae baxota petajinompaewixaetsi barʉ nacaetutatsi pin bicheito. Irʉ baxota naena pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Barapo pecuidubiwi Jesús pijimonae tatsi jume matsontsonobatsi. 15 Barapo pin bicheito najʉntʉ coyene nabenaeca poxonae Jesús taerʉcʉpatsi. Bapoxonae barapo pin bicheito caena nainya Jesús pexainya betacuinaeyiyatsi xua Jesús pejacobinexatsi. 16 Bapoxonae Jesús yainyaba barapo pin bicheito, jeye:
—¿Eta pocotsiwa metha tajiwimonae pajume matsontsonobame? jei Jesús.
17 Caein pon uncua baxota, bapon Jesús jume notatsi, jeye:
—Pon jiwi Pecuidubim, xote nexantha cata caponatsi taxanto. Bapon taxanto cauri xeina, xua daxota inta muxusipana exanatsi. 18 Poxonae taxanto taibatsi cauri, inta iratha bebai tsaibichi. Bapoxonae inta coibo thamthamei exaneibatsi. Mataʉtano inta nawano xane exanatsi. Daxota inta cuenecuenona. Bequein wʉcan jinyamonae, janje: ‘Painta taxanto taitawere cauri’, jan, daichitha jopa itacʉpaetsi xua inta taxanto petaitawetsinexatsi cauri, jei bapon.
19 Bapoxonae Jesús anaya barai pijimonae, jeye:
—¡Paxam barapomonae pam, pomonae jopa xapain cataunxuae pana nejume cowʉntsim! ¿Eta po weibe nantawenonan xua bewa tapaca barʉ ecaewatsi tsainchi xua beya poxonae tapana nejume cowʉntsiwam tsane? Mataʉtano ¿eta po weibe equeicha nantawenonan xua tapaca cayawenaewatsi tsainchi? Pon cauri xeina painta barʉ awena, jei Jesús.
20 Bapoxonae Jesús pexantha tacapoinchi barapo pewowin. Poxonae Jesús tainchi cauri, bapoxonae pewowin naichababa exanatsi. Barapo pewowin bapoxonae iratha xotsi. Yawa iratha natorenababa exanatsi. Yawa coibo thamthamei exanatsi. 21 Pexuyo paxa tatsi, Jesús yainyaba, jeye:
—¿Eta po weiyobe barapo pewowin xeina baxua xua cauri xeina? jei.
Barapon Jesús jume notatsi, jeye:
—Caena bayatha baxua xeina poxonae pexuyo tsecae. 22 Matowa cauri inta taxanto isototha bebai tsaibichi. Mataʉtano inta mentha bebai tsaibichi pebexubinexatsi. Icha caitacʉpa xua neexanaewa tsane baxua, pana yabara najʉntʉ coyene xeinare jinya tapana neyawenaenexam tsane, jei pexuyo paxa tatsi.
23 Jesús jume nota bapon, jeye:
—¿Eta pocotsiwa metha barapo jumetha netsipaebame xua tana neitacʉpaewa yabara? Tsipei ponba jume cowʉnta bara Nacom yawena xua peitacʉpaewatsi xua daxitantha beta cana exana, jei Jesús.
24 Bapoxonae pexuyo paxa tatsi jume daunweya wawaya jeye:
—Bara cajume cowʉntatsi. Neyawende xua equeicha bichocono matowa tacajume cowʉntsinexa tsainchi, jei pexuyo paxa tatsi.
25 Poxonae Jesús tane xua pin bicheito imoxoyo nacaetutapona, bapoxonae Jesús itaweta cauri, jeye:
—Xam caurim pom muxusipana exaname jiwi, bara caitawetatsi. Bara xubiriware barapo pewowin. Equeicha bapana jopa caewa patopaeinde bapontha, jei Jesús.
26 Bapoxonae cauri pewowin papai exanatsi. Yawano naichababa exanatsi. Barapo cauri pewowin cuenta poinchi, barapoxonae barapo pewowin be petʉpaeyo boca iratha. Daxota daxita barapo pin bicheito paeba xua pinae barapo pewowin apara tʉpa. 27 Barapo pewowin Jesús cobe pita, yawano asiya cuaranota. Bapoxonae barapo pewowin nantacotuncuataba.
28 Bapoxonae Jesús joniya botha. Jesús pijimonae compa seicaya tsipaebatsi, jeichichi:
—¿Eta pocotsiwa metha jopa pana neitacʉpaeyo xua pata taitawetsiwa cauri? jei barapomonae.
29 Jesús pijimonae jume nota, jeye:
—Barapocotsimonae caurimonae paca itacʉpa xua painya neitawetsiwa saya meisa poxonae memecabiya matowa pawʉcame Nacomtha, jei Jesús.
Meje yabara poxonae equeicha Jesús nayabara paeba xua poxonae tʉpaena
(Mt 17.22-23; Lc 9.43-45)
30 Poxonae Jesús, irʉ pijimonae tatsi bara weya pona, bapoxonae Galilea nacua iya pona. Bapon jopa beyaputaetsi xua ichaxota ponaena, xua ichamonae yaputaena. 31 Baxua Jesús exana, tsipei pijimonae cuiduba. Jesús barai pijimonae xua nayabara paeba, jeye:
—Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin jiwi necaenaetsina ichamonaetha. Yawano nebexubina. Ichitha poxonae acoibi po matacabibe yapucaewina, bapoxonae equeicha asʉ poponaein, jei Jesús.
32 Ichitha barapomonae pomonae Jesús pijimonae jopa jume yaputaetsi xua Jesús yabara paeba. Mataʉtano barapomonae junuwa xua Jesús peyabara yainyabiwa tsainchi barapo jume.
Meje yabara poxonae Jesús yabara yainyabatsi pijimonae xua pon peainya cui peexanaeinchi
(Mt 18.1-5; Lc 9.46-48)
33 Jesús pijimonae barʉ patopa Capernaum tomaratha. Poxonae Jesús pijimonae botha barʉ patopa, bapoxonae pijimonae yainyaba, jeye:
—¿Eta xua namtotha pana najume matsontsonobaponame? jei Jesús.
34 Barapomonae saya moya umena peauraxae, tsipei namtotha najume matsontsonobapona xua po coyene metha jintam ainya cui peexanaewatsi tsainchi pon barapomonae jiwanaxae. 35 Nexata poxonae Jesús eca, bapoxonae pijimonae waba, pomonae doce poyobe, yawa jeye:
—Pon ichichipa xua ichamonae ainya cui petsita naexanaewatsi, bapon bewa pia coutha pecui pawi jiton naexanae petanacuichinexa ichamonae, jei Jesús.
36 Bapoxonae Jesús pita pexuyo, yawa pijimonae tatsi peitabarayo deca tatsi tacuaranoreca. Jesús isaeca barapo pexuyo, jeye:
37 —Pon matenta weyataeya waba peyawenaenexa pontha pon tana nejume cowʉntsixae xua pocotsin icha be barapocotsi pexuyo ichi, barapon apara bara nententa weyataeya waba. Xan jopa meisa nententa weyataeya wabiyo, apara bara irʉ matenta weyataeya wabatsi pon tana neitorobixae xua pon bara Nacom, jei Jesús.
Meje yabara poxonae Jesús barai pijimonae: “Pon jopa nacata abe exanaeyo, bapon ba apara naca yawena”, jei
(Mt 10.42; Lc 9.49-50)
38 Nexata Juan namchi Jesustha, jeye:
—Ja Tanecuidubim, paxan caein patan pon cawʉn taiba poxonae itaweta caurimonae, xua caurimonae itawetatsi. Paxan baxua pacui itawetan, tsipei jopa naca puna poponaeyo, jei Juan.
39 Ichitha Jesús Juan jume notatsi, jeye:
—Bapon baxua jopa pacui itawetsinde, tsipei dapon aibi pon pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exana poxonae newʉn taiba xua bapoxonae cotacaya abeya neyabara paeba. 40 Tsipei pon abe jopa nacata exanaeyo, bapon apara naca yawena. 41 Pon paca yawena xua mera paca cata xua bequein tsica corotiyotha xua irʉ pejume cowʉntsixae, xua xan Criston tajiwimonae pamxaem, baxua peexanaexae, Nacom catsina bapontha pematomatsiwa baxua nexa, jei Jesús.
Meje yabara poxonae Jesús paeba xua jiton jopa bewa cana exanae ichʉntha xua irʉ abe peexanaewa tsane
(Mt 18.6-9; Lc 17.1-2)
42 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Nacom tsitatsi xua pebin bichocono abe exana poxonae natsicuenta ichʉn cana exanatsi xua abe peexanae cuiru coyene exana, po barapo ichʉn pon cataunxuae aena tana nejume cowʉntsixae. Metha jame wʉnae tsipae xua barapo pebin pon abeya cana exanaeya taexana ichʉntha, barapon pin iboto wisi cʉtsipatsi yawa xua tuwʉtha xua pin mar menetha barapo ibototha cayawa cabutabachipatsino. 43-44 Icha painya cobe paca exana xua abe painya neexanaewa tsane, maisa panacobe ucubobare. Tsipei baxua xanepana xua cae cobexi pabebam tsane, xua saya cae cobexi painya neyawa patsiwa tsane Nacom pia nacua beicha tatsi. Baxua jame yatsicaya xanepana beyacaincha xua ainya cobebe painya necayawa bebaiwa tsane ichaxota po nacuatha isoto jopa itacounayiyo, xua ataya tsiteca. 45-46 Mataʉtano icha painya taxu paca exana xua abe painya neexanaewa tsane, maisa panataxu ucubobare. Tsipei baxua xanepana xua cae taxuxi pabebam tsane, xua cae taxuxi painya neyawa patsinexa Nacom pia nacua beicha tatsi. Baxua jame yatsicaewa xanepana beyacaincha xua ainya taxube painya necayawa bebaiwa tsane ichaxota po nacuatha isoto jopa itacounayiyo xua ataya tsiteca. 47 Mataʉtano icha pocotsiwa pataneme painya itamaiqueitotha xua icha baxua paca exana xua abe painya neexanaewa tsane, painya netaexae painya itamaiqueitotha, maisa pana naitacuere jucuare. Tsipei baxua xanepana xua cae itamaiqueitoxi pabebam tsane, xua cae itamaiqueitoxi painya neyawa patsiwa tsane Nacom pia peitorobi nacua beicha tatsi. Baxua jame yatsicaewa xanepana, beyacaincha xua poxonae ainya itamaiqueitobe painya necayawa bebaiwa tsane ichaxota isoto jopa itacounayiyo. 48 Barapo nacuatha isoto jopa itacounayiyo xua ataya tsiteca yawa oro jopa tʉpaeyo.
49 “Tsipei daxita jiwi pia pejʉntʉ coyenein tatsi nacui wʉnaetsina Nacom nexa pocotsi coyenewantha xua jiwi taayapubetsi bichocono xua jiwi atene exanatsi pocotsiwa icha be isoto ichi. Mataʉtano daxita pocotsiwan jiwi tauta xua petuxusi exanaewa Nacomtha, barapocotsiwa copiya yawa muxuna nacui xaxainchina sare beno. 50 Sare beno, bara bena wʉnae. Ichitha icha barapo sare beno jopa abenataeyo bapoxonae jopa peitacʉpaewatsi xua equeicha peabenataewa. Bara paichinde poxonae icha be sare beno ichi. Paxeinare pocotsi coyene pexeinya jʉntʉ coyene xua jopa po jʉntʉ coyene abeyo. Mataʉtano jʉntema nantiya pana nabarʉ jinompare”, jei Jesús.