22
“Babnsoo, abonanee, ane ebame wahn, wuungen atung, eji n yahke lennge elname ka-n.”
Eji bo wuk-e no, á kpꞌbungu go alum Hibru, bo kehm sahb nꞌnaange kpꞌtii.
Pol kehm bungu re, “Me nne a Jus wo. Bo jel-m go Tarsus ji Silisia. Bo ko-m ntiil ntiil, ba a name go Jeusalem. Gamaliel wo jolo ntꞌtibi ewame.* Bo tib-m tib atahm nya babnso ejahre nseenga nseenga. N rodo elname kpee nob nob ka Esowo jang jang ana wahn ji li a lela. N jo nohko ane ba jo toono mbang nyi Jisos. N jo bobo aneblum, a anebkal anebkal, jo kak bo afarebok, tum bo ngbekobo, egom jindiki n jo wul na bo. Ntubesi abalimajom, a anebkul nfam, bo kpee kpꞌkahne re, n kpꞌbungu etingitingi. Bo jo ka-m awer re me n song ka aneb Jus ebahre ba li go Damaskus. N kehm jeke re me n song bob ane ba Jisos ba jolo o, kak bo afarebok, feere a bo go Jeusalem, eji bo lꞌkak bo erem.
Ana Pol tooro ana á kpiri Jisos
(Elt 9:1-19; 26:12-18)
“Eji e ma tahm asongo, yahke ba elrehnge go Damaskus, ngare nyio jolo ngare efin, n kehm nyehne egburu ellennge ni lohngo go elbung, ya tub-m.
“N kehm fooro gbo ndi, kehm wuku ellum ni bungu re, ‘Sol, Sol, jen ji wahng ka a kp-m nohko anae?’
“N kehm faange re, ‘Wo nne awo, Ntul?’
“Á kehm bungu tong-m re, ‘Me Jisos ji Nasaret wo, ji a kpꞌnohko.’
“Ane ba jene aname nyehne ellennge ellennge. Bo wukem ellum ni nne noo jo bung a name. 10 N kehm-e soro bahb re, ‘Jen ji m bahke limi, Ntul?’
“Ntul a Jisos kehm-m tongo re, ‘Tahm, wo song go Damaskus. Owo bo bahk-a tongo ejum ajehng ajehng ji Esowo ma toobo bum-a re wo lim.’
11 “Eji amahr wa-m no tib go egburu ellennge ni n nyehne no, ane ba jene aname kehm-m jabbe go ebo, rehng a name go Damaskus.
12 “Nne awohng jolo o, no bo jo lung-e re Ananayas. Á jo fahle Esowo, fere jo bum atahm enyahre. Jus kpee ji lene go Damaskus jo kak-e sehng. 13 Á kehm bake go egame, ba yiimi kohl-m, kehm bungu re, ‘Egban Sol, kpe nyehn!’
“Tvtv ona amahr enyame kehm soro lennge n kehm-e nyehne.
14 “Ananayas kehm bungu re, ‘Esowo bi babnso ejahre ma-a yehke re wo kahn mbang enye, fere nyehn Etingitingi Nne ewe, fere wuk alum enye go ege a nnyo antahng. 15 Tibre wo bahke jolo ntianse enye, fere tong nne awohng awohng nsol nyi a ma nyehn, fere wꞌwuk. 16 Anv, jen ji wahnge a kpꞌkpeke laange? Tahm, wo bel ewohngalahb, fere gboong-e go ege a mbing, eji á lꞌru eltim abiafem ena.’
Ana Esowo lungu Pol re á bung alum enye tong ane baka baka
17 “Eji n feere go Jeusalem, n song kehme ero kak go etahk Esowo, n kehm nyehne nkpokosi. 18 Nkpokosi nyi n nyehne no, n nyehne Ntul a Jisos kpꞌbungu a name re, ‘Foomo elwaare, wo tahm a Jeusalem. Tibre ane ba li a, nehm taame tv ntianse nyꞌnya, nyi a bahke yiimi ka-m.’
19 “N kehm faange re, ‘Ntul, bofono antahng kpꞌkahne re, n jo je go etahk ero ajehng ajehng, jo song bob ane ba kpꞌtaame tv-a, jo dv bo, fere kak bo ngbekobo. 20 Eji bo wulu Stiven, nne a ntianse ewa, mefono antahng tob jolo o. N tꞌtaame, eji bo wul-e no, fere jo baabe abomo nya ane ba wul-e no.’
21 “Ntul a Jisos kehm bungu tong-m re, ‘Song, m bahk-a tumu fee goji ane baka baka ba ki li Jus.’ ”§
22 Bo wuung-e atung tete rehng alum nyao. Bo kehm kehme elrabe wahre wahre re, “Tahmen a ne, wahn song wul-e! Kpeem fuumu re, elkohn nne ana noa kpe jol go elkpin!”
23 Bo jo rabe wahre wahre wahre, jo fokko abomo, fere jo kpu atꞌto, jo saade tv go ero. 24 Ntubesi nsoja kehm tongo nsoja enye re bo ko Pol song a ne go ebud, song dv-e, eji bo lꞌseb kahn ji wahnge Jus kpꞌrꞌrabe ano tob-e.
25 Eji bo m-e gba alehke re bo dv-e, Pol kehm bungu tong mmontubesi a nsoja noko no yiimi kohl-e re, “Anv, fꞌfuumu re, wahn dv nne a Rom, eji bo kala kahn ejum ji á limi noa!”*
26 Mmontubesi noo wuku kan ano me, á kehm tahme goji ntubesi no nnen, kehm song tong-e re, “Jen ji a yahke lim? Nne noa ana, nne a Rom wo.”
27 Ntubesi noo kehm bake goji Pol, kehm ba bahb-e re, “Tong-m anv, a lohko li nne a Roma?” Pol kehm taame.
28 Ntubesi noo kehm faange re, “Re me n kehm jolo nne a Rom, n ka akpohko gbalee.”
Pol kehm bungu re, “Bo jel-m ana nne a Rom.”
29 Tvtv ona ane bao ba ba re bo ba bahb Pol abahbe, kehm soro jeere, fere njahm. Ntubesi noo kehm kehme elfahle, eji á sebe kahn re, Pol jolo nne a Rom, tibre á m-e gba alehke.
Ana Pol yiimi go esamahr elam
30 Ntubesi noo jo sebe re, á kahn etingitingi, ana ji wahnge Jus ka Pol ebi. Etoono efung behko á kehm tongo atubesi abalimajom, a anebkul nfam kpee re bo ba kono edi ajehng. Á kehm yehke Pol agbekobo, ko-e ba yiimi go esamahr ane bao kpee.
* 22:3 Elt 5:34 22:4 Elt 8:3 22:20 Elt 7:58; 8:1 § 22:21 Elt 9:15; 13:2 * 22:25 Elt 16:37; 23:27