18
Ana bo bobo Jisos
(Mat 26:47-56; Mak 14:43-50; Luk 22:47-53)
1 Eji Jisos ma kak ero mal, á kehm tahme, a abatꞌtoono ebe, song siiri ebgba bi bo jo lung re Kidron. Etahngga jolo ona edi jio. Jisos kehm yele ona, a abatꞌtoono ebe.
2 Judas ji gungu Jisos jo tob kahn edi jio. Tibre Jisos, bo jo kono eljeke ona song kono, a abatꞌtoono ebe.
3 Judas kehm song kpiri atubesi abalimajom, a Bab Farisi. Bo kehm-e kake nsoja, a egom ane bandiki ba kpo baabe etahk Esowo. Bo fili atꞌrekahng, fili nrꞌrare nyi bo bunu no, jo ko nyaale agun, fere fili nsol ebta, tahm a nyi edi jio o.
4 Jisos kꞌkahn nsol kpee nyi bahk-e limi. Á kehm jeere song kpiri bo, kehm bahbe bo re, “Nne awo ń kp-e sebe?”
5 Bo kehm-e faange re, “Jisos ji Nasaret wo.”
Jisos kehm tongo bo re, “Me wo a.”
Judas ji gung-e no, tob yiimi o go bo ellong.
6 Eji Jisos tongo bo re, “Me wo a,” bo kehm feere njahm njahm, song gbo go ndi.
7 Á kehm kpe bahb bo re, “Nne awo ń kp-e sebe?” Bo kehm-e tongo re, “Jisos ji Nasaret wo.”
8 Jisos kehm kpe faange bo re, “N tong-n re, ‘Me wo ana.’ Joare me wo ń kp-m sebe, yaken ane baa, bo song.”
9 Á bungu ellum nia, eji lꞌlohko jol go etingitingi, ana á tohko bung re, “Ane ba a ka-m no, nne awohng awohng limm, no ma tan.”
10 Saimon Pita bele ekahngkahng ona, á kehm wobo go mbak, kpale nju nyi ntubesi abalimajom etung eboblum. Nju nyio, bo jo lung-e re Malkus.
11 Jisos kehm tongo Pita re, “Feere ekahngkahng eba, wo kak go mbak. Anv, me n kꞌwo go nkob erem nyi Nsoo ka-m noa?”
Ana Jisos yiimi go esamahr Annas
12 Ntubesi a nsoja, a nsoja enye nyio, a egom ane ba jo baabe etahk Esowo kehm ba bob Jisos, fere gba-e alehke.
13 Bo tohko gbo mbang ko-e tahm a ne goji Annas ji jolo nde nkal a Kayafas, Kayafas ji jolo ntubesi abalimajom go elya nio.
14 Kayafas wo jolo nne no tubu Jus elle re, “Nobo re nne awohng kpo go esi ane kpee.”
Ana Pita gbaame re, Jisos we á nyimm
(Mat 26:69-70; Mak 14:66-68; Luk 22:55-57)
15 Saimon Pita, a ntꞌtoono Jisos noko, bo kehm kehme Jisos toono. Ntꞌtoono Jisos noko kehm song yange go nlaaga nyi ntubesi abalimajom, tibre ntubesi abalimajom noo jo kahn-e kpee.
16 Pita ji gana kohlo mbuga. Ntꞌtoono Jisos noko no ntubesi abalimajom jo kahn-e, kehm lohngo song tong nnenkal no jo baabe mbuga re á nongo Pita yange.
17 Nnenkal noo no jo baabe mbuga kehm bahbe Pita re, “Anv, wo ntꞌtoono a nne noo sanga?”
Pita kehm faange re, “Ee, me ntꞌtoono ewe sang.”
18 Ngare nyio ona alohk jo fꞌfili. Owo alokeltum bao, a abꞌbaabe edi kehm kono agun go akal nsehng. Bo kehm yiimi sennge agun nyao kak, jo wooro. Pita yiimi go bo ellong o, tob jo wooro.
Ana ntubesi abalimajom jo bahb Jisos abahbe
(Mat 26:59-66; Mak 14:55-64; Luk 22:66-71)
19 Ntubesi abalimajom jo bahbe Jisos bade abatꞌtoono ebe, fere bahb-e bade eltibi ene.
20 Jisos kehm-e faange re, “N jo bungu gbul gbul gbuul tong nne awohng awohng. Ngare anyehng anyehng n jo tibi eltibi ename go ntahk ero, fere jo tib go etahk Esowo, edi ji Jus kpee jo ba kono. Ejumjum limm, ji n jo bung mbehr mbehr.
21 Jen ji wahnge a kp-m abahbe bahb? Bahb ane ba wuku nsol nyi m bungu no. Bo kpꞌkahne nsol nyi m bungu no.”
22 Eji Jisos bung ano, owo mbꞌbaabe awohng no yiimi kohl-e kehm-e rumu elkpal, kehm-e tongo re, “Jen ji wahnge a kehm faange ntubesi abalimajom elkohn nfaange ana nyia?”
23 Jisos kehm-e faange re, “Joare me n soodo, eji m bungu a, lennge tong nne awohng awohng ji n soodo no. Joare ellum ni m bungu no, m bungu go etingitingi, jen ji wahnge a kehm-m rumu elkpal?”
24 Owo Annas kehm tumu Jisos, a alehke alehke nya bo gba-e no tv goji Kayafas ji jolo ntubesi abalimajom.
Ana Pita kpe gbaame re, Jisos we á nyimm
(Mat 26:71-75; Mak 14:69-72; Luk 22:58-62)
25 Eji Saimon Pita kpeke yim, kpi agun wooro, bo kehm-e kpe bahb re, “Wo ntꞌtoono a nne noo sanga?”
Pita kehm kpe gbaame re, “Ee, me ntꞌtoono ewe sang.”
26 Nlokeltum a Ntubesi abalimajom awohng no jolo mmonannyehn nne no Pita kpal-e etung, kehm bahbe Pita re, “Wo sang n nyehn-a no go etahngga, a nne nooa?”
27 Pita kehm kpe gbaame. Nkok kehm soro kuk tvtv.
Ana Jisos yiimi go esamahr Pailet, nne a Rom no jo fili Juda
(Mat 27:1-2,11-14; Mak 15:1-5; Luk 23:1-5)
28 Efungfu atv atv bo kehm koko Jisos go etahk Kayafas, tahm a ne go etahk ntubesi ejahbe. Jus joom yel go ekpꞌkpa ntubesi, tibre bofono antahng jo sebe re bo bum elbo saang, eji bo lꞌmal li elkak Pasova.
29 Owo Pailet kehm lohngo go elatahk, ba kpiri bo, kehm ba bahb bo re, “Ejum aji wahnge wahng ń kpi nne noa ebi ka?”
30 Bo kehm-e faange re, “Li re nne noa ebi nne sang, kehn we e jolem koko ba a ne.”
31 Pailet kehm tongo bo re, “Koon ye, wahn lam-e ana atahm enyahne bungu no.”
Jus kehm-e faange re, “Bo nehm taame re, wahr wul nne.”
32 Jia limi, eji ebung ji Jisos bungu no lꞌlohko jol go etingitingi, ana á bungu no bade elkohn elkv ni á bahke kpoko.
33 Pailet kehm feere song yel go ege ekpꞌkpa, kehm lungu Jisos, kehm-e bahbe re, “Anv, wo wo li ntul no Jusa?”
34 Jisos kehm-e faange re, “Anv, mbahbe nyia a tiri antahnga, afi ane bandiki ba tong-a bada name?”
35 Pailet kehm bungu re, “Anv, me nne a Jus woa? Ane eba, a atubesi abalimajom, bo ba yak-a no ka-m. Anv, a limi jen?”
36 Jisos kehm faange re, “Me ntul sang go njini nyia. Li re n li ntul go njini nyia, kehn alokeltum ebame jol noko ka-m, eji bo lꞌki-m yake kak Jus go ebo. Tibre me ntul sang go njini nyia.”
37 Pailet kehm-e bahbe re, “Anv, lohngo re wo ntul woa?”
Jisos kehm-e faange re, “Ee, wobbung etingitingi re, me ntul wo. M ba go njini nyia re, me m ba bung bade etingitingi. Tibre esi jia ji wahnge bo jel-m no. Nne awohng awohng no lꞌjol ka etingitingi jio, á kpo wuk alum enyame.”
38 Pailet kehm-e bahbe re, “Ejum aji li re etingitingi?”
Elam ji bo lame re, bo wul Jisos
(Mat 27:15-31; Mak 15:6-20; Luk 23:13-25)
Eji Pailet ma bung ano mal, á kehm kpe lohng go elatahk, ba kpiri Jus, kehm ba tong bo re, “Ebi ajehng ajehng n nyehnem ji nne noo ma lim.
39 Ń kpi eljini ni n kpo kono nne a ngbekobo ewahne awohng yehke yake ngare elkak Pasova. Ń kpꞌsebe re me n yehke ntul ewahne noo yaka?”
40 Bo kehm-e faange wahre wahre wahre re, “Barabas wo e kpꞌsebe re wo yehk-e yake. Nne noo sang!” Barabas jolo nne no jo jen, jo taare ane nsol go nsahm.