12
Am paniem tale gheeleiaaira usimaghalua atoa
Nau eteva oroi airari taumattu laghe mae aitauaa sio, laghe aisiriki tani tara, me Iesu ghe tiua ngakasinala tani aippooaa tee kapuna disaepolo atoa. Ghe uela va, “Am taatara amasina tale uneira isti Paresi etoa, usimaghalue ia. +Karika righi voto am aaituttuia va aue etam otu, isaa akapa voto pei niaisulia, aue la kila. Liuna avalua o, me voto ngam auliaala tale voo ngateva aue la nongo ellaa, me voto ngam aulia ngaghaunala tale paa ngaleimim, aue la aulia ngaotu tale tummatavanga.
God nonga ita matautainia
(Mat 10:28-31)
“Aghaauliaa etaimim, kapughu etoa, am rau mene matauta lo atoa la uvi emateam, poli auena karika mene righi uunguaaira etaimim. Aue aghapasunga lo ateva am matautainia. Am matauta lo ateva matuutuliena ia tani uvi emate taumattu, me tani sau velula sae tale Gehenna. Aghaauliaa etaimim va am matautainia! God karika erooroo tani aikkaluaa kateva ta ghalima natu ghila aipoliira erooroo ghaluevilau viliki veu. +Ekilakila ghaisa uu ngurum tale urum ateva. Urau mene matautu, ta maamauluaam namungaili ta matane God, elaulau ghila atoa.
Aulia ngaotu Iesu ta taumattu ngatoa
(Mat 10:32-33; 12:32; 10:19-20)
“Aghaauliaa etaimim, va lo ateva eaulia ngaotu ta taumattu ngatoa va kapughi ia, aue Natuna ateva Taumattu ngateva eaulia ngaotua ta kapuna ensolo atoa God va ia kapuna ia. Lo ateva taumattu eue va karika ekilakilaieghi, aue aghauliaa ta kapuna ensolo atoa God va karika akilakilaia. 10 Me lo atoa la auliaa tee Natuna ateva Taumattu ngateva, aue God ekkaluaa. Me lo atoa la auliaa saasakiaa tee Spirit Manga ateva, God karika aue ekkaluaa.
11  +“Nau eteva la ssoainiem tale liu niaisakei, emua ta namu ngatoa me taumattu matuutuliena, am rau mene matautu tani nnaa va, ‘Vaalua ami liu inangari, me sa ateva ami aulieinia?’ 12 ta Spirit Manga ateva, tale ia o nau eteva, aue eapasunga sa ateva aue am aulieinia.”
Kiukiu niaimatoongana tale tau peipeiena ateva alo kapakapa ia
13 Kateva elome tale taumattu ngatoa ghe uela etana va, “Tisa, uauliaa ta tueghi eteva me eaikoita peina tamaingalua etaingalua.”
14 Iesu ghe liula va, “See ghe uela va aghi aghelei niaisakei, me akoita voto etaimalua?” 15  +Vara me ghe uela etaira va, “Am taatara amasina, me am tingina akorokorongana. Am rau mene raungaa peiimim, poli karika aue am ghaa maulue ateva tale peiimim.”
16 Me ghe auliaala kiukiu niaimatoongana ateae etaira va, “Kateva taita tue peipeiena ia, kosane ateva ghe apinosala oroieili masi inana atoa tale kateae ninamanama. 17 Ghe nannaa va, ‘Sa ateva agheleia? Karika teva ale tani atoka aitauaa aneghi inana.’
18 “Vara me ghe uela va, ‘Aghelei evalua toko, va arruti aleghi ale nginana atoa, me amene atulu righi namuu, me aghatoka aitauaa sso aneghi inana me peighi. 19 Me aghauliaa etaghi va, “Aghi ngaghaala oroieili masi voto atoa, aue la toka oroi ninamanama. Aghainoana, anamanama, aropi, me amasimasi.” ’
20 “God ghe uela etana va, ‘Alo kapakapa ateva! Ghaine eleivoo aghaa velu maamauluaam, me see eghaa voto ughe aimonomonosiaala?’
21  +“Aue enongina avalua o tale tue peipeiena atoa la ghaaghaa oroieili voto, me karika la nannaa God.”
Am rau mene ghelei nannaaimim va ekatuu
(Mat 6:19-21, 25-34)
22 Vara me Iesu ghe uela ta kapuna disaepolo atoa va, “Liuna avalua o, me aghaauliaa etaimim va, am rau mene annaa maamauluaaimim me am ue va, ‘Sa ateva ami namaia,’ me am rau mene annaa vilikiimim, me am ue va, ‘Sa ateva ami asaea?’ 23 Karika am kilakila va maulue ateva namuu ia ta matane God, me inana isaa euu, me vilikiimim isaa epona, me aiaasae isaa euu? 24 Am tara ghila atoa. Karika la pasapasa, me karika la mukemuke, me karika righi aleira tani atoka aneira inana, ta God eangiinginila. Am taumattu ngatoa namuu iem ta matana God. 25 See etaimim enannangaili erooroo tani ghelei maamauluaane emene toka tee lao? Karika poi! 26 Ta poli karika am rooroo tani ghelei isaa o lutu voto, vaalua me am nannaa mene kasina voto?
27 “Am tara vaalua palaoa ngatoa la piipinosa. Karika la uungu aanasa tani ghaa peiira. Aghaauliaa etaimim va molumoluaane Solomon masinaaili, me palaoa ngatoa, la laulau molumoluaane Solomon. 28 God eaamolumolu evalua o rarrasa atoa, la piipinosa ghaine, me nimanaa la taula sae tale kura ateae. Am rooroo tani aikaaiaa va aue eaamolumolu evalueiem tee o, ghauna uneimim niaikaaiaa. 29 Karika am mene atoka nannaaimim va sa ateva am namaia, me sa ateva am ropia. Am rau mene nnaa isaa o voto. 30 Ta poli taumattu tale kosa ateva la iilou paepae isaa o voto, me Tamaimim epona liu ekilakila va sa ateva am tuutukuna etana. 31 Am pae ararimangalina ateva God, me aue etau aatu isaa o voto etaimim.
32 “Am rau mene matautu, lutu lo atoa sipsip karika oroi iem, ta poli Tamaimim epona liu emasimasi tani tau aatu ararimangalina ateva etaimim. 33  +Am taula peiimim me la poli, me viliki veu am taula ta lo atoa karika righi peiira. Me am ghaa lo ateva aikkaai viliki veu karika aue epoka, me am ghaa ghinnani ngepona liu, karika aue esesa, me karika teva tau niainao erooroo tani ainao, me karika aue eavu. 34 Ta poli voto ateva peiimim etokatoka etana, aue urunguitaniimim tee ateva aue etoka etana.
Am toka anguenguu
(Mat 24:45-51)
35  +“Am aimonomonosiaa tale niuungu. Am ghelei kuraimim lam etoka ramerame, 36 nongina lo atoa tau ngai nongonongo anna, la toitoi vauira ateva tani kiri mae tale nisigha ngateae. Nau eteva emae, me emirimiri etapaa ngatamana, gharovaeaata nonga ta aue la oti, me ekupi sso. 37  Niarangise etoka ta lo atoa tau ngai uungu, vauira ateva etaraila va karika la aseasekanua, nau emae. Aghaaulia ngakoronna etaimim va aue emolu tani aipanipaniaa aneira inana kapuna tau ngai nongonongo anna atoa, me aue la mae tale tevoo ateva, me etau lao inana etaira. 38 Niarangise aue etoka ta lo atoa tau ngai uungu vauira ateva etara va la aaimonomonosiaa, marova emae elomatuaa voo, o elopai. 39  +Am nim nnaa va marova taumattu ngateva ekilakila nau eteva tau niainao ateva emae etana, karika aue ghele tau velu alena ateva va ghele rrutia. 40 Am tee am aimonomonosiaa, ta poli Natuna ateva Taumattu ngateva aue emae tale nau eteva karika am nannaa va aue emae etana.”
41 Pita ghe kolomila va, “Vau eteva, uaauliaa ia ona kiukiu niaimatoongana ateae etaimami, o ta taumattu ngakapaaili etoa?”
42 Iesu ghe liula va, “See ia lo ateva egheelei emasina uunguaane, me alomasaanga ia tani aitaraa voto, aue eaitara ngakapaaili tau ngai nongonongo anna atoa, tani taula inana tale nau nighaa inana. 43 Niarangise aue etoka tale lo ateva tau ngai nongonongo anna, vauna ateva etara va egheelei isaa o niuungu, nau eteva ekiriaa mae. 44  +Aghaaulia ngakoronna etaimim va aue eatokaia va eaitara ngakapaaili peina. 45 Me marova ia o tau ngai nongonongo anna ateva ennaa va, ‘Vaughu eteva karika aue emae parasi,’ me etiuaa tani uvi mene katoa tau ngai nongonongo anna, me etiuaa tani namanama, me ropi uaeni, me nannaane eaisavisavila, 46 aue kapuna vau ateva ia o tau ngai nongonongo anna ateva emae, tale ia o nau eteva eannaa va karika aue emae etana, aue esai putuputua me eatoka aitauaa teeia me lo atoa karika la aikaaiaa.
47  +“Lo ateva tau ngai nongonongo anna ekilakila sa ateva vauna ateva ealoanna va egheleia, me karika eaimonomonosiaa tani ghelei, aue vauna ateva euvi saasakieinia. 48 Me lo ateva karika ekilakila sa ateva vauna ateva ealoannaia etana, me egheelei voto sesa, ia o lo ateva karika aue la uvi saasakieinia. Lo atoa laghe taula oroi voto, la ghanna tani ghaa oroi voto etaira, me lo ateva laghe taula oroieili voto va eaitaraa, aue la ghanna oroieili voto va eliu etaira.
Karika va luei ta niaipolapolaii
(Mat 10:34-36)
49 “Aghe mae sio tani tau kura ateae tale kosa ateva oio, me aghannaaili va arova ghele rame. 50  +Me aue asuu tale kateva ase niaasuu, me ngamammarikana teeia, lomosi ta niaasuu eteae eruu etaghi. 51 Am annaa va aghe mae sio tani tau luei tale kosa ateva? Karika! Aghaauliaa etaimim va, karika va luei, ta niaipolapolaii. 52 Ange tiitiuaa oia me ange laolao; aue ghalima taumattu tale kateva pamili aue la aitiuaa, kotolu aue lotolu ssa tee ghalua, me ghalua aue lalu ssa tee kotolu. 53  +Aliki taita ateva aue essa tee tamane, me tamane aue essa tee natuna aliki taita ateva. Me aliki vause ateva aue essa tee kinna, me kinna aue essa tee natuna aliki vause ateva. Vause ateva aue essa tee alumuna vause ateva, me alumuna vause ateva aue essa tee vause ateva.”
Tani kila nau
(Mat 16:2-3; 5:25-26)
54 Ghe uela ta taumattu ngatoa va, “Nau am taatara urukookoo esaesae ta pai sinaka esuu, gharovaeaata nonga ta am ue va, ‘Aue evaoo,’ me evaavaoo.* 55 Me nau eteva am taatara kuukuu eteva emaemae ta saot, am ue va, ‘Aue aanasa ateva elutu’, me aanasa ateva emaemae. 56 Am usimaghalua am! Am kilakila tani tara kila voto euu me eunaakookoo, me vaalua me karika am rooroo tani tara kila nau etiulu oia?
57 “Vaalua me am, karika am rooroo tani kila saa voto ghulughuluena? 58 Marova ngamalu laolao tale niaisakei me teva aissanim, utootoonga tani kkaluaa etana etapaa salana, ta erau laoainio ta lo ateva egheelei niaisakei, va etauo lao ta polisi etoa, va la atokaio sso tale ale mata voovoo. 59 Aghaauliaa etam va karika aue ukupi ghoa lomosina ta utau ekapa lao viliki veu la ghase va utau lao.”
+ 12:2 Luk 8:17. + 12:7 Luk 12:24; Apos 27:34. + 12:11 Mak 13:11; Luk 21:12-15. + 12:15 1 Tim 6:9-10. + 12:21 Mat 6:19-20. + 12:33 Luk 18:22. + 12:35 Mat 25:1-13. + 12:39 Mat 24:43-44; 1 Tes 5:2. + 12:44 Mat 25:21, 23. + 12:47 Jms 4:17. + 12:50 Mak 10:38-39. + 12:53 Maeka 7:6; Mal 4:6. * 12:54 EIsraeli, vaoo ateva elaa ghaitoka ta pai sinaka esuu, ta poli paamanu eteva (Mediterranean), ia tee ta pai sinaka esuu. 12:55 EIsraeli, aanasa ateva emaemae ta pai saot ativilau, ta poli voto ateva aanasa ia, karika oroi voto epiipinosa etana.