21
Fii Naatugol Iisaa Yerusalaam 
 
(Mrk. 11.1-11; Luk. 19.28-44; Yhn. 12.12-19)  
1 Ɓay wonii ɓe ɓadike Yerusalaam haa ɓe hewtii Bayti-Faazii, ɗun ko takko Fello *Zaytuuni ngon, kanko Iisaa o nuli taalibaaɓe makko ɗiɗo,  
2 o wi'i ɓe: «Yahee e ngoo hoɗo wongo yeeso mon ɗoo, on taway ɗon kisan mbabba no humii, hara himba wondi e mbabun mabba. Hunton ɗi, addanon mi.  
3 Si goɗɗo aru on e landaade goɗɗun, on wi'ay mo: ‹Ko haaju Koohoojo on yani e majji.› Onsay o accay ɗi ara.»   
4 Ɗun waɗiri fii ko daaliranoo annabaajo on kon no laatora:   
5 «Wi'u jamaa *Siyuuna on:  
‹E hino lanɗo maa on ka arata e maa,  
himo waɗɗii mbabba,  
himo ƴawi e hoore mbabun keccun,  
e hoore ɓikkun mbabba,  
himo heewi newaare.› »   
6 Taalibaaɓe ɓen yahi, waɗi ko Iisaa yamiri ɓe kon.  
7 Ɓe addoyi mbabba mban e mbabun mabba on. Ɓe ndaɗɗani mo conci maɓɓe ɗin e hoore majji, o jooɗii ɗon.  
8 Tawi yimɓe ɗuuɗuɓe e nder jamaa on no ndaɗɗanaynoo mo conci mun ɗin ka laawol, woɓɓe ɓen taƴa calɗi leɗɗe ɗen, ndaɗɗana mo ka laawol.  
9 Tawi jamaa hikkornooɗo yeeso e iwtirnooɗo ɓaawo Iisaa on no ewnaade, wi'a:  
«Hosannaa*, yo ɓii Daawuuda!  
Yo barki wonan oo wonɗo arude e innde Joomiraaɗo on,  
darja ɓurɗo toowude wonanii ma.»   
10 Ɓay wonii o naatii Yerusalaam, saare nden fow memminii, wi'i: «Ko hombo woni oo?»   
11 Jamaa on jaabii, wi'i: «Ko annabi Iisaa oo jeyaaɗo Naasirata, ɗun ko e nder Jaliilu.»   
Fii no Iisaa Raɗori Yeeyooɓe ɓen ka Juulirde Mawnde 
 
(Mrk. 11.15-19; Luk. 19.45-48; Yhn. 2.13-16)  
12 Ɓay wonii Iisaa naatii ka dingiral *juulirde mawnde, o raɗii yeeyaynooɓe ton ɓen fow e soodaynooɓe ɓen. O wayliti taabe waɗaynooɓe sensa-sensita ɓen, e julle yeeyaynooɓe gabooji ɓen,  
13 hara himo wi'ora ɓe: «No windii: ‹Suudu an ndun innoyte suudu torordu Alla›, kono onon on wattii ndu fammeere wuyɓe!»   
14 Tawi bumɓe e laƴooɓe no ɓadaade mo ka juulirde, o sellina ɓe.  
15 Kono ɓay hooreeɓe *yottinooɓe sadaka ɓen e jannooɓe fii Sariya on ɓen yi'ii kaawakeeji moƴƴi ɗi o waɗi ɗin, e ko fayɓe ɓen ewnotoo kon ka juulirde mawnde wi'a «Hosannaa*, yo ɓii Daawuuda», ɓe seytini,  
16 ɓe wi'i mo: «A nanii ko ɓe woni wi'ude kon?»  
Iisaa jaabii ɓe: «Hiiyii, e hara haa hande on jangaali ɗii konguɗi wonde: ‹Ko kundule fayɓe ɓen e muynooɓe ɓen heɓirtaa mantoore?› »   
17 O acci ɓe ɗon, o yalti saare nden, o yahi *Betanii, o waali ton.   
Fii no Ƴibbehi kin Huɗiraa 
 
(Mrk. 11.12-14, 20-26)  
18 Ko Iisaa yiltitotoo ka saare bimbi, o weelaa.  
19 O yi'i ƴibbehi ka laawol, o ɓadii ki. Kono ko kaaki tun o tawi e makki. Onsay o wi'i ki: «A rimitataa hande kadi.» E on saa'i ɗon kisan ƴibbehi kin yoori.   
20 Ɓay taalibaaɓe ɓen yi'ii ɗun, ɓe ŋalɗi, ɓe wi'i: «Ko honno kii ƴibbehi yooriri kisan?»   
21 Onsay Iisaa jaabii ɓe, wi'i: «Ka haqiiqa mi andinii on, si tawii hiɗon gomɗini, hara on sikkitaaki, wonaa ko waɗaa e kii ƴibbehi kon tun waɗoton. Kono kadi, si on wi'ii ngoo fello yo ngo ɓoro ɗoo, ngo yaha ka baharu, ɗun waɗay.  
22 Kala ko landorɗon gomɗinal e nder toragol Alla, on heɓay.»   
Lande fii Bawgal Iisaa ngal 
 
(Mrk. 11.27-33; Luk. 20.1-8)  
23 Ɓawto ɗun Iisaa naati ka juulirde mawnde. E nder ko o jannata kon, hooreeɓe yottinooɓe sadaka ɓen e mawɓe jamaa on ari, wi'i mo: «Ko e ley kongol hombo wonɗaa waɗude ɗun, e ko e ley kongol hombo wonɗaa?»   
24 Iisaa jaabii ɓe, wi'i: «Min kadi mi landoto on huunde wootere. Si on jaabike lan, onsay mi yeetoto on ko e ley kongol hombo mi woni waɗirde ɗun.  
25 E hara lootugol ko Yaayaa lootaynoo yimɓe ɓen kon, ko honto iwri: ko ka arsi, kaa ko e neɗɗanke?»  
Kono ɓe wi'indiri: «Si en jaabike mo ko ka arsi iwri, o wi'ay en ko honɗun haɗunoo gomɗinen mo?  
26 Si en jaabike mo-le ko e neɗɗanke ɗun iwri, haray hulen jamaa on.» (Ko fii fow no jogori Yaayaa wa annabaajo.)   
27 Onsay ɓe jaabii Iisaa: «Men andaa!»  
Kanko kadi o wi'i ɓe: «Min kadi mi wowlantaa on ko e ley kongol hombo mi woni waɗirde ɗun.»   
Misal Ƴettaangal e Ɓiɓɓe Ɗiɗo 
 
28 Iisaa wi'i ɓe kadi: «Ko honɗun miijiɗon e ɗunɗoo? Hari goɗɗo no mari ɓiɓɓe ɗiɗo. O wi'i arano on e ɓen: ‹Ɓiɗɗo an, yahu golloyaa hande ka ngesa an *wiiɲu.›  
29 On jaabii mo wi'i: ‹Mi woniraa!› Ɓawto ɗun o ninsiti, o yahi ka ngesa.  
30 Ben maɓɓe ɓadii ɗimmo on kadi, o yamiriri on kadi wano non. Onɗon jaabii wi'i: ‹Miɗo woniri ɗun, yo baaben!› Kono o yahaali.  
31 Ko hombo e ɓen ɗiɗo waɗi faale baaba mun on?»  
Ɓe jaabii mo, ɓe wi'i: «Ko arano on.»  
Iisaa kadi wi'i ɓe: «Ka haqiiqa mi andinii on, ƴantirooɓe sagalle janfa ɓen e cagaaɓe ɓen attike on ka *laamu Alla.  
32 Ko fii Yaayaa ariino e laawol feewungol, ronkuɗon mo gomɗinde. Kono ƴantirooɓe sagalle janfa ɓen e cagaaɓe ɓen gomɗini mo. Onon non, ɓen yi'unooɓe ɗun, on tuubaano ɓawto ɗun, gomɗinɗon mo.»   
Misal Ƴettaangal e Halfinaaɓe Ngesa Wiiɲu 
 
(Mrk. 12.1-12; Luk. 20.9-19)  
33 «Heɗee kadi misal goo: No woodunoo jom galleejo, tutunooɗo *wiiɲu. O howi tutateeri ndin, o jasi ngayka fii ka wiiɲu on oƴƴee, o waɗi bente ka reenoowo on wona, o halfini ndi remooɓe wiiɲu ɓen, o yahi safaari.  
34 Ɓay saa'i soɲitugol wiiɲu on hewtii, o immini kurkaaɗi makko haa e remooɓe wiiɲu ɓen fii yo ɓe jonnu ɓe ɓiɓɓe wiiɲu.   
35 «Kono ɓen remooɓe wiiɲu hendii ɗin kurkaaɗi, piyi goɗɗo on, wari oya, ɓe ferii goɗɗo goo kaaƴe.  
36 O immini kurkaaɗi makko goo kadi ɓurɓe ɓeya aranun ɗuuɗude, remooɓe wiiɲu ɓen waɗiri ɓenɗon kadi wano non.  
37 Ka sakkitorun o immini ɓiɗɗo makko on haa e maɓɓe, himo wi'a: ‹Ɓe teddinay ɓiɗɗo an on.›  
38 Kono ɓay remooɓe wiiɲu ɓen yi'ii ɓiɗɗo on, ɓe wi'indiri: ‹Ko oo woni ronoowo on! Aree waren mo, ɗun en hendoto ndondi makko ndin.›  
39 Onsay ɓe nangi mo, ɓe naɓi ka ɓaawo tutateeri wiiɲu, ɓe wari.»   
40 Iisaa wi'i kadi: «Jooni non, nde jom tutateeri wiiɲu ndin ari, ko honɗun o waɗata ɓen remooɓe wiiɲu?»   
41 Ɓen hooreeɓe jaabii mo, ɓe wi'i: «O re'iray ɓen bonɓe no yurmiri, onsay o halfina tutateeri ndin remooɓe goo, hara ko jonnitooɓe mo ɓiɓɓe wiiɲu ɓen ka dabbunde.»   
42 Onsay Iisaa wi'i ɓe: «E hara on jangaali haa hande ko bindi ɗin wi'i kon? Ko fii hiɗi wi'i wonde:  
‹Hayre nde mahooɓe ɓen hawkunoo nden  
wontii hittunde ka soɓɓundu.  
Ɗun ko e Joomiraaɗo on iwri,  
ɗun no hawnii e gite men!›    
43 «Ko ɗun waɗi si mi wi'ay on, laamu Alla ngun ƴettitante on, ngu yeɗee jamaa waɗayɗo ko Alla yiɗi kon.  
44 Awa kala yanuɗo e nden hayre, o lancoto, kala kadi mo nde yani e hoore mun, o muncoto.»   
45 Ɓay hooreeɓe yottinooɓe sadaka ɓen e *Fariisiyaaɓe ɓen nanii ɗen mise, ɓe andi ko fii maɓɓe Iisaa woni wowlude.  
46 Ɓe woni e ɗaɓɓugol feere no ɓe nangira mo, kono hari hiɓe huli jamaa on, ko fii hari jamaa on no jogori mo wa annabaajo.