22
—Sakiraaɓe e baabiraaɓe, kettinee joonin faa mi seedanoo on mi jeyaa feloore nde njowuɗon dow am.
Nde ɓe nannoo wo ibraninkoore o haaldata e maɓɓe fu, deƴƴinaare ndeen ɓeydii katin. O wi'i:
—Wo mi Alhuudiyanke dimaaɗo Tarsus ley leydi Silisi. Ammaa Urusaliima ɗo mawnumi. Gamaliyel wonnoo moodibbo am. Kanko janngini kam Tawreeta maamiraaɓe meeɗen oon faa laaɓi tal. Miɗo jinngana Laamɗo hono no ngorruɗon hannden on fuu ni. Mi torrii jokkuɓe Laawol ngool faa maayi. Mi nanngii worɓe e rewɓe, mi uddii ɗum'en ley kasu. Almaami Mawɗo e waalde Saahiiɓe ɓeen fuu ina ceedanoo kam, kam'en du. Wo e muɓɓen keɓumi ɗerewol faa mi holla sakiraaɓe muɓɓen wonɓe Damas ɓeen. De njahumi faa mi haɓɓowa jokkuɓe laawol Iisaa wonɓe toon ɓeen, faa mi wadda ɗum'en Urusaliima faa njukkee.
No Pool haaliri haala tuubugol muuɗum
(Golle Nulaaɓe 9.1-19, 26.12-18)
Wooɗi, miɗo yaha faa ɓadiimi Damas, wakkati hakkunde naange. Wakkati gooto annoora mawɗo ƴuuri dow kammu, yayni, fiilii kam. Caamumi e leydi, nanumi daande ina wi'a kam: «Sool, Sool, ko waɗi de aɗa torra kam?» Njaabiimi, mbiimi: «Aan wo a moy, joomam?» Nde mbi'unoomi noon fu, o wi'i kam: «Miin, wo mi Iisaa Nasaraatuujo mo torrataa oon.» Wonduɓe e am ɓeen nji'i annoora oon, ammaa ɓe nanaay daande haaldunde e am ndeen. 10 Ndeen, mbiimi: «Joomiraaɗo, ɗume ngaɗammi?» Joomiraaɗo wi'i kam: «Umma, yahu Damas. A haalante toon ko Laamɗo anniyii ngaɗaa fuu.» 11 Wonduɓe e am ɓeen ɗowi kam, njaari kam faa ley Damas, sabo ɗelkugol annoora ngool wumnii kam.
12 Ananiyas wo gorko kulɗo Laamɗo, jokkuɗo Tawreeta Muusaa. Alhuudiyankooɓe wonɓe toon fuu ceedanii mo wo o moƴƴo. 13 O wari, o darii yeeso am, o wi'i kam: «Sool, sakiike am, wumtu!» De wakkati oon ni, mbumtumi, njiimi mo. 14 O wi'i: «Laamɗo maamiraaɓe meeɗen oon suɓake ma faa paama muuyɗe muuɗum, faa nji'aa Ponnditiiɗo oon, nanaa haala e hunnduko muuɗum. 15 Sabo aan seedantoo mo yeeso yimɓe fuu ko njiiɗaa e ko nanuɗaa. 16 Joonin, ɗume ndoomataa katin? Umma, looteɗaa lootagal batisima, de njaaforeɗaa lutti maa e noddude innde Joomiraaɗo.»
17 Caggal mi yeccake Urusaliima, miɗo waɗa du'aare ley suudu dewal mawndu, de won ko njiimi e holleede. 18 Ley holleede oon mi yi'ii Joomiraaɗo, wi'i kam: «Henya law, yaltu Urusaliima, sabo ɓe njaɓataa seedaaku ngu ceedantoɗaa kam nguun.» 19 Njaabiimi, mbiimi: «Joomiraaɗo, iɓe anndi miɗo yahannoo ley cuuɗi baajorɗi ɗiin fuu, miɗo uddannoo miɗo fiyannoo goonɗinɓe ma ɓeen. 20 Nde ƴiiƴam Etiyen seedee maaɗa oon yuppetenoo ndeen, miɗo darii, iɗum weli kam ko o waraa ɗuum. Miin haybannoo kaddule warɓe mo ɓeen.» 21 Joomiraaɗo jaabii kam, wi'i: «Yahu, mi nulete to woɗɗi, to yimɓe ɓe nganaa Alhuudiyankooɓe.»
No Pool wi'iri wo Romanke
22 Iɓe kettinanii mo faa o haali haala ka. Ndeen ɓe ƴepti daaɗe maɓɓe, ɓe mbi'i:
—Ittu mo e adunaaru ndu! O haanaa wuurude katin!
23 Iɓe peekoo, iɓe njiila saayaaji maɓɓe, iɓe mbicca leydi. 24 Hooreejo oon yamiri Pool yaaree ley suudu sooro muɓɓen ɗoon, lamndoree piiɗe faa ɓe paama ko waɗi de jamaa oon ina wulla e makko hono ni. 25 Nde ɓe kaɓɓannoo mo faa ɓe piya mo ndeen, o wi'i mawɗo sordaasiiɓe gonɗo ɗoon:
—Yalla na daganoo on piyon Romanke, sakko mo saraaka naa?
26 Nde mawɗo oon nannoo ɗum ndeen, yehi to hooreejo muɓɓen oon, wi'i:
—Aɗa anndi ko nesuɗaa waɗude naa? Gorko oon wo Romanke!
27 Ndeen hooreejo oon wari to Pool, ƴami ɗum, wi'i:
—Haalanam, yalla a Romanke naa?
Pool jaabii, wi'i:
—Wo mi kam!
28 Ndeen hooreejo oon jaabii, wi'i:
—Miin kaa, ceede keewɗe njoɓumi de keɓumi laataade Romanke.
Pool wi'i mo:
—Miin, mi finii tawumi mi kam.
29 Wakkati oon anniyiiɓe fiyude mo faa tilsinana mo haaltude ɓeen acciti. Hooreejo oon huli, sabo anndii Pool wo Romanke wooɗi haɓɓiino ɗum.
No Pool yaariraa yeeso waalde Saahiiɓe
30 Jaango majjum, hooreejo oon haɓɓiti Pool, sabo na yiɗi tannyorde ko Alhuudiyankooɓe ɓeen mbullitii ɗum. O yamiri hooreeɓe almaami'en e waalde Saahiiɓe ndeen fuu kawrita. Caggal ɗuum, o waddi Pool, o darni ɗum yeeso maɓɓe.