22
Jesús llaɨtállena maméritiaɨoɨ
(Mt 26.1-5, 14-16; Mr 14.1-2, 10-11; Jn 11.45-53)
Fáitañeno pan güífɨrena rafue ja áɨnozide. Afe rafue jɨáɨfodo mameina pascua rafue. Iemo lletáriraɨnɨ illaɨnɨ naa ocuica uai llófuetɨnori Jesús fállena jenódiaɨoɨ, mei afe llezica comɨ́nɨna jacɨ́ruitiaɨoɨza.
Iemo aféruido Taɨfe Judas Iscariótemo jofo jaide. Afe Judas doce dɨ́gade Jesús orécamacɨmona dáamɨe. Afe bímɨe lletáriraɨnɨ illáɨnɨmo naa gaɨríraco ocuídɨnomo Jesús íaɨoɨmo fecállena lluájide. Afena cacáillano ióbidiaɨoɨ. Iemona, “Ucubena o ɨ́baitɨcaɨ” daɨdíaɨoɨ. Iemona ie íaɨoɨ ɨ́baja úcube llɨ́ɨnote. Iemo Judas aféruimona comɨnɨ fɨgo iñena llezica Jesús íaɨoɨmo izájillena jenode.
Caɨ Ocuíraɨma íiraɨcaiño güillafue
(Mt 26.17-29; Mr 14.12-25; Jn 13.21-30; 1 Co 11.23-26)
Ja fáitañega pan güilláruimo dúcɨde. Afe llezica aféruimo pascua íena ovejaɨ fáfɨrega. Jira Jesús Pedro, Juan íaillɨnoɨna ocuide; daɨde:
—Mai pascuamo güífɨrena izói uícomo ómɨcoɨ fɨnori, —daɨde.
Jira afémɨemo jɨcánotiaillɨnoɨ:
—Afena ¿nɨnomo fɨ́nuaitcoco? ¿Nɨnomo áfena güíacadɨo? —daɨde.
10 Jesús íaillɨnoɨna daɨde:
—Batɨ́ jófuemo ómɨcoɨ jaille llezica, ɨcɨ́rudo jaɨnoi uitɨ́mɨe cɨ́oitɨomɨcoɨ. Afémɨedo jairi. Afe mei afémɨe jofo jáillɨcomo jofo ómɨcoɨ jai. 11 Afénomo afe jofo náamana ómɨcoɨ daɨíri, “Caɨ Ocuíraɨma ona daɨde: Cue güillɨco ¿nɨnomo ite? Afécomo cue llófuegamacɨri páscuamo güífɨrena izói güítɨcue.” 12 Afe mei afémɨe caifóidɨbanimo ite áillocona ácatate. Afeco ero ja ñue fɨnóbide, afécomo caɨ güille fɨnori, —daɨde.
13 Iemona afe íaillɨnoɨ jaillano, nana Jesús íaillɨnoɨna daɨna cɨ́oizaidiaillɨnoɨ. Iemona afénomo pascua rafue ana güífɨrena izói, güille fɨnódiaillɨnoɨ.
14 Ja nauízaidemo güizájilla llezica Jesús naa ie oréllɨnori dáanomo ráɨizɨtiaɨoɨ. 15 Afe llezica Jesús íaɨoɨna daɨde:
—Naɨ cue tɨ́iñena llezica bie pascua ana güífɨrena izói omoɨ dɨga ɨere güíacadɨcue. 16 Mei ómoɨna dáɨitɨcue, bie ie rafue dáanomo meine güíñeitɨcue. Bie rafue Juzíñamui illáɨmana illɨ́ruimo bíñeille dɨno güíñeitɨcue, —daɨde.
17 Daɨí daɨna mei jiróraco llɨ́ɨnota Juzíñamuina “Ɨere fɨgora” daɨde. Afe mei íaɨoɨna daɨde:
—Bie llɨ́ɨnota, conímamo omoɨ fecari, 18 mei ómoɨna dáɨitɨcue, Juzíñamui illáɨmana illɨrui naɨ dúcɨñena dɨno, nane dáanomo uva íjina jaca jíroñeitɨcue, —daɨde.
19 Afe mei pan llɨ́ɨnota, Juzíñamuina “Ɨere fɨgora” daɨde. Daɨí daɨnano afe pan dɨtade. Pan dɨ́tano afémacɨdo fecade. Afe llezica daɨde:
—Bie cue abɨza. Tɨ́illɨnomo fecállɨcue omoɨ ñue íllena. Cuemo omoɨ uíbicaifɨreillena bie izói omoɨ fɨnófɨreiri.
20 Daje izói güilla fuilla mei jiróraco llɨ́ɨnota, íaɨoɨmo fécajano daɨde:
—Bie jiróraco eromo ite iji Juzíñamui ómoɨena mameca cómue uai ómoɨna onótaite. Afe ie mameca cómue uai, uafue daɨíllena cue dɨe totálleza, mei cue dɨe omoɨ ñue íllena totálleza.
21 Mei íadɨ cue fécaitɨmɨe birui benó cue dɨga güite. 22 Mei jɨɨ, Nanoide Ɨima Jitó Crístodɨcueza, jaiai uícodo cuemo mameca iodo jáitɨcue. Mei íadɨ cue fécaitɨmɨe, ¡nɨɨ dúerena! —daɨde.
23 Afe jira conímana daɨdíaɨoɨ:
—¿Cáɨmona bu mei ie fecalle? —daɨdíaɨoɨ.
Conímamo jamánomoidɨmɨe júfidotiaɨoɨ
24 Afe mei danɨ afémacɨ cɨ́gɨmona nɨ́ɨmɨe jamánomoidɨmɨena daɨna júfidotiaɨoɨ. 25 Mei íadɨ Jesús íaɨoɨna daɨde:
—Naɨraɨ illaɨnɨ íaɨoɨ anamo itɨ́nona rɨire ocuífɨrediaɨoɨ. Daje izói íaɨoɨ ocuídɨnona, jɨáɨmacɨ “Omoɨ ñue fɨnódɨno” daɨífɨrediaɨoɨ. 26 Mei íadɨ omoɨ afe izói iñeno iri. Mei jɨáɨfodo omoɨ cɨ́gɨmo ite jamánomoidɨmɨe, afémɨe jɨáɨmacɨ baɨmo jamáimɨena írede. Daje izói ómoɨmona ocuífɨredɨmɨe jɨáɨmacɨna canófɨredɨmɨena írede. 27 Bífuemo omoɨ comécɨiri. Dáamɨe güirábanimo güíllena ráɨina llezica, jɨáɨmɨe güille baɨ atɨ́fɨrede. Afe íaillɨnoɨmona ¿bu mei ɨere jamánomoina? Mei uáfueza, güirábanimo ráɨidɨmɨe jamánomoina. Mei íadɨ cue omoɨ cɨ́gɨri ocuífɨrega táɨjɨfɨredɨmɨe izói itɨcue.
28 Comɨnɨ fɨeni cue facátafɨrena llezica jaca cue dɨga ífɨredɨomoɨ. 29 Ie jira cue Moo illáɨmana illánona cuemo illa izói, afe izói ómoɨmo íitɨcue. 30 Afena ómoɨmo íitɨcue, cue illáɨmana illánomo cue dɨga omoɨ güíllena. Daje izói afe llezica afénomo illaɨma ráɨiranomo ómoɨna ráɨnaitɨcue, doce dɨ́gade Israel náɨraɨmo izire omoɨ jɨcánollena, —daɨde.
Jesús Pedro ie jáanollena uícodo llote
(Mt 26.31-35; Mr 14.27-31; Jn 13.36-38)
31 Ocuíraɨma Jesús nane daɨde:
—Simón cácarei. Taɨfe ona facátaiacade. Comɨnɨ magaɨ izilla izói ona izíacade. 32 Mei íadɨ Juzíñamuimo ja jɨcádɨcue Juzíñamuimo o ɨ́ɨnua féitañeillena. Iemo afe facátainamona abɨdo o bille méifodo, o ámatɨaɨ canori, íaɨoɨ ɨ́ɨnogafuena íaɨoɨ fáɨcanocaiñeillena, —daɨde.
33 Iemona Simón Jesuna daɨde:
—Cue Ocuíraɨma, llavéracomo o dɨga cue jáillena ja fɨnóbidɨcue. Daje izói afénomo o dɨga cue tɨ́illena ja maméritɨcue, —daɨde.
34 Jira Jesús íena daɨde:
—Pedro, birui ona dáɨitɨcue, átava naɨ úriñena llezica daacaiñoámani, cuena jáanoitɨo, —daɨde.
Jesús facátalle hora ja áɨnozide
35 Afe mei Jesús ie llófuegamacɨmo jɨcánote:
—Naui ómoɨna cue ória llezica, ipécona uiñeno, daje izói úcubena uiñeno, íemo jɨáɨ eɨba icona uiñeno, fia omoɨ jairi, daɨdɨcue. Aféruimo ¿mɨnɨca ómoɨmo naɨ iñena? —daɨde.
Jira afémacɨ daɨdíaɨoɨ:
—Aféruimo ja nana ñue ite, —daɨdíaɨoɨ.
36 Iemona Jesús íaɨoɨna daɨde:
—Mei birui jɨáɨfodo daɨdɨcue. Ipécoredɨmɨe mai áfena ui. Daje izói úcuberedɨmɨe úcubena ui. Iemo jɨáɨ lloéfainidɨmɨe íemo ite ɨniroi fécajano afe ɨ́bado lloefai oíri. 37 Mei Juzíñamui Cuegáuaimo lloga cuemo ñue ɨ́coɨmo fuitáredeza. Be nɨ́ɨuai: “Fɨénidɨmacɨ cɨ́gɨmo cuena mamédiaɨoɨ.” Mei uáfueza, nana cue dɨbénedo cúegana ñue ɨ́coɨmo fuitárede, —daɨde.
38 Iemona afémacɨ daɨdíaɨoɨ:
—Caɨ Ocuíraɨma, caɨmo mena lloefai ite, —daɨdíaɨoɨ.
Afémɨe uai ote:
—Jadie ja fɨgo baite, —daɨde.
Jesús Getsemanímo Juzíñamuimo úrite
(Mt 26.36-46; Mr 14.32-42)
39 Afe mei Jesús oni jaide. Ie jáifɨrena izói Olivos ídumo jaide. Afe llezica ie llófuegamacɨ afémɨe dɨga jáidiaɨoɨ. 40 Ie jáillanomo dúcɨillano daɨde:
—Fɨénidɨfuemo omoɨ báɨiñeilleza Juzíñamuimo úrifɨreiri, —daɨde.
41 Afe mei Jesús comɨnɨ nofɨcɨ baɨ nitáfɨrena dɨno afémacɨmona oni jaide. Afénomo Juzíñamuimo jɨcállena ana dújude. 42 Daɨde:
—Moo, o comecɨ jitáiadɨ, bie duere cue zefuíllɨfuemona cue jíllotari. Mei íadɨ cue comecɨ jítaina izói fɨnóñeno iri, mei jɨáɨfodo o comecɨ daɨna izói fɨnori, —daɨde.
43 Afe llezica Juzíñamui abɨ ímɨe monámona Jesumo cɨ́ocaide; afémɨe Jesuna maɨrítaɨbite. 44 Iemo Jesús ie comecɨ jamánomo zúurena llezica, afémɨe Juzíñamuimo ɨere rɨire jɨcade. Afemona ɨere uzínailla izói ie abɨ úllie ɨere jino bite. Afe jino bite úllie ie dɨe izoide. Afeji ana énɨemo llocode.
45 Juzíñamuimo ie jɨ́caja fuilla mei, afémɨe ie llófuegamacɨ dɨné jaide. Ɨnɨ́diaɨoɨna cɨ́oizaɨbite, mei zuufue ɨnɨ́tagaiaɨoɨ. 46 Jira íaɨoɨna daɨde:
—¿Nɨbái mei ɨnɨ́dɨomoɨ? Fɨénidɨfuemo omoɨ báɨiñelleza cazíllano Juzíñamuimo úrifɨreiri, —daɨde.
Jesús llaɨtada uitíaɨoɨ
(Mt 26.47-56; Mr 14.43-50; Jn 18.2-11)
47 Jesús naɨ úrioidemo aillo comɨnɨ dúcɨdiaɨoɨ. Afe doce dɨ́gadɨnomona Júdasna mámecɨredɨmɨe bitɨno ɨfode. Aɨnozillano afémɨe Jesús ñɨtade. 48 Jira Jesús afémɨena daɨde:
—Judas, ¿Nanoide Ɨima Jitó o ñɨ́tafuedo fécaɨbitɨo? —daɨde.
49 Jesús abɨmo itɨno áfena cɨóillano jɨcánotiaɨoɨ:
—Caɨ Ocuíraɨma, ¿bimacɨ dɨga lloéfaido fúiritɨcaɨ? —daɨde.
50 Afe llezica afémacɨmona dáamɨe lletáriraɨnɨ caifóidɨllaɨma ocuífɨregamɨe bofede. Ie jefo nabefo ñetade. 51 Jira Jesús daɨde:
—Dama íteza. Mai fáɨcanocai, —daɨde.
Iemona Jesús afe jefona ñetácamɨe jefo jetánote. Afena afémɨe jacáitate. 52 Afe mei Jesús lletáriraɨnɨ illaɨnɨ naa gaɨríraco ocuídɨno, naa ie lláɨtaɨbite éinamacɨna daɨde:
—¿Mei nɨbái merɨ́rifɨredɨmɨedɨcue izói lloéfaillaɨri, naa bɨgɨ́nɨaɨri cuena lláɨtaɨbitɨomoɨ? 53 Naui nágaruillaɨdo Juzíñamuimo gaɨríracomo omoɨ cue llófuefɨrena llezica, jaca cuena jetáñedɨomoɨ. Mei íadɨ birui omoɨ jitaica raa fɨnóllɨrui. Naɨo comɨnɨ ɨbailla izói, ja birui Taɨfe bínɨe náamatade, —daɨde.
Pedro Jesuna jáanote
(Mt 26.57-58, 69-75; Mr 14.53-54, 66-72; Jn 18.12-18, 25-27)
54 Iemona Jesús llaɨtada, lletáriraɨnɨ caifóidɨllaɨma jofomo uitíaɨoɨ. Afe llezica Pedro baɨ jɨcado jaide. 55 Afénomo afeco cɨgɨ ibɨ́rɨmo irai bonódiaɨoɨ. Aféraimo agáidiaɨoɨ. Iemo Pedro afémacɨ cɨ́gɨmo agáizaide. 56 Iemo afénomo ite ócuifɨregango irai fuemo Pedro ráɨinana cɨode. Afe mei afengo daɨde:
—Bímɨe jaca Jesús dɨga ífɨrede, —daɨde.
57 Mei íadɨ Pedro jáanuano daɨde:
—Afémɨena onóñedɨcue, —daɨde.
58 Afe mei íanori íllamona jɨáɨmɨe íena cɨóillano daɨde:
—O bie afémacɨ iédɨo, —daɨde.
Mei íadɨ Pedro daɨde:
—Ɨeñede; cue bie afémacɨ ímɨeñedɨcue, —daɨde.
59 Afe mei jabo are íllamona da hora fɨdɨ jɨáɨmɨe rɨire daɨde:
—Uáfueza. Bímɨe afémɨe dɨga ífɨrede mei afémɨe daje izói Galilea ímɨeza, —daɨde.
60 Jira Pedro daɨde:
—O úrillana onóñedɨcue. ¿Mɨnɨca llotɨo? —daɨde.
Ja Pedro úrioidemo átava úrite. 61 Iemona Jesús Pédromo érocaide. Afe llezica Pedro afémɨena daɨnáfuemo uíbicaide. Be nɨ́ɨuai: “Atava naɨ úriñena llezica dacaiñoámani cuena jáanoitɨo.” 62 Afemona Pedro jino jaillano zuure eede.
Jesús jɨfánodoɨdiaɨoɨ
(Mt 26.67-68; Mr 14.65)
63 Jesús llaɨtada úiñotɨno afémɨena jɨfánodoɨano razɨdo íena fatíaɨoɨ. 64 Daje llezica ie ui ɨbáillano, ie uiéco fátano daɨdíaɨoɨ:
—¿Bu o faaja? ¡Onóillano jino llone! —daɨdíaɨoɨ.
65 Afe llezica dɨga jɨáɨfuiaɨdo íena báiñotiaɨoɨ.
Dáanomo gaɨride illáɨcomɨnɨ uícomo Jesús uitíaɨoɨ
(Mt 26.59-66; Mr 14.55-64; Jn 18.19-24)
66 Ja mona monáidemo judíuaɨ éicomɨnɨ, naa lletáriraɨnɨ illaɨnɨ, naa ocuica uai llófuetɨnori dáanomo gaɨrídiaɨoɨ. Afe gaɨrítaga illáɨcomɨnɨ “Junta Suprema” daɨnámacɨ. Afénomo Jesús uillano, jɨcánotiaɨoɨ:
67 —Caɨmo llone, ¿o meita Crístodɨo? —daɨdíaɨoɨ.
Jira afémɨe uai ote:
—Afena jɨɨ daɨdɨ́cuenia, cuemo ɨ́ɨnoñeitɨomoɨ. 68 Daje izói jɨáɨfue ómoɨmo cue jɨcánoia, ɨbana uai óñeitɨomoɨ. Afe izói cuena zúitañeitɨomoɨ. 69 Mei íadɨ benómona Nanoide Ɨima Jitó Cristo jamánomo rɨ́inorede Juzíñamui nabézimo ráɨnaite, —daɨde.
70 Afe mei nane afémɨemo jɨcánotiaɨoɨ:
—¿Meita o Juzíñamui Jitódɨo? —daɨdíaɨoɨ.
Jira Jesús íaɨoɨ uai ote:
—Jɨɨ, danɨ omoɨ daɨna izói nɨ́ɨmɨedɨcue, —daɨde.
71 Iemona afémacɨ daɨdíaɨoɨ:
—Ja jɨáɨe uai nábaitɨnona jitáiñedɨcaɨ. Caɨ bie dama ie fuémona ie fɨeni úrillana cacádɨcaɨ, —daɨdíaɨoɨ.