5
Caifónedumona Jesús lloga are uai
Jesús afe aillo iedo jáidɨnona cɨ́oillano, caifónedumo ráɨnazaide. Iemona ie llófuegamacɨ afémɨe abɨdo ofídiaɨoɨ. Afe mei Jesús bie izói como íaɨoɨna llófuete:
Caɨmare ióbidɨno
(Lc 6.20-23)
“Comecɨ dɨnena dúeredɨcaɨ” daɨífɨredɨno ióbidiaɨoɨ, mei monamo ite Juzíñamui illáɨmana illarui afémacɨmo dúideza.
Comécɨna zúuredɨno caɨmare itíaɨoɨ, mei Juzíñamui íaɨoɨ fɨ́raiteza.
Comécɨna mánaɨdɨno caɨmare ióbidiaɨoɨ, mei Juzíñamui jɨca ia íaɨoɨena mameca énɨe máiñoitiaɨoɨza.
Júbiena méinegamɨe ɨere güíacana izói, Juzíñamui comecɨ jítaina izói ɨere íacadɨno caɨmare ióbidiaɨoɨ, mei Juzíñamui afe íaɨoɨ íacanana izói íaɨoɨ íllena afémacɨna cánoiteza.
Jɨáɨmacɨmo dúecaifɨredɨno caɨmare ióbidiaɨoɨ, mei Juzíñamui íaɨoɨmo dúecaiteza.
Comécɨna ɨ́aɨnidɨno caɨmare ióbidiaɨoɨ, mei Juzíñamuina cɨ́oitiaɨoɨza.
Icɨ́rafuena oni orédɨno caɨmare ióbidiaɨoɨ, mei Juzíñamui afémacɨna “Cue jitódɨomoɨ” dáɨiteza.
10 Juzíñamui jítaina íaɨoɨ fɨ́nuari duere zefuídɨno caɨmare ióbidiaɨoɨ, mei monamo ite Juzíñamui illáɨmana illarui íaɨoɨmo dúideza.
11 Comɨnɨ omoɨ báiñua, omoɨ duere íaɨoɨ fɨ́nua caɨmare ióbidɨomoɨ. Daje izói cue ɨ́coɨnia taɨno uaillaɨ ómoɨmo íaɨoɨ nitáadɨ caɨmare ióbidɨomoɨ. 12 Afena náfueñeno ióbicana caɨmare omoɨ iri, mei monamo ite áillue ebíredɨfue jɨrídoitɨomoɨza. Mei jaiai naɨ omoɨ iñena llezica ite Juzíñamui uai llóraɨnɨ daɨí duere fɨnóllena racácaiaɨoɨ.
Sal ñue fɨ́nua izói, afe izói comɨnɨ ñue fɨnódɨnona itɨ́omoɨ; daje izói bínɨe egáiñotɨnodɨomoɨ
(Mr 9.50; Lc 14.34-35)
13 Omoɨ, sal izói, bínɨe comɨnɨ ñue fɨnódɨnona itɨ́omoɨ. Mei íadɨ sal ie rɨ́ino íñenia güíllena caɨmáretañede. Afe rɨ́inonide sal ¿mɨnɨ́cado meine rɨ́iretade? Jaca meine rɨ́iretaninamona jaca ráifiñede. Comɨnɨ zaizɨ́llena macáranomo dotárega.
14 Omoɨ fɨnoca ñúefuiaɨ fɨ́nuamona, bínɨe comɨnɨ ñue íllena egáiñote raa izóidɨomoɨ. Iemona caifónedumo ite uáfori cɨ́ocaide jofue jaca retáidonina izói itɨ́omoɨ. 15 Uneca mechera nogo eromo retáidollena unéñedɨomoɨ. Mei jɨáɨfodo caifo uáfori cɨ́oidɨnomo uneda ráɨnafɨredɨomoɨ, jofo eromo itɨ́nomo ñue egáiñollena. 16 Afe izói ómoɨmo Juzíñamui comuítaga omoɨ fɨnófɨrega ñúefuiaɨ jino comɨnɨ eróicana fɨnócana omoɨ uiri. Daɨí omoɨ ñue fɨnócafuiaɨna ñue íaɨoɨ cɨ́oilleza. Uáfori íaɨoɨmo cɨ́otari, monamo ite omoɨ Moomo ñúefuiaɨ íaɨoɨ jóonellena.
Jesús Moisés ocuica uai dɨbénedo llófuete
17 “Moisés ocuica uai cáitajaɨbite,” daɨí cuemo omoɨ comécɨñeno iri. Daje izói jaiai Juzíñamui uai llóraɨma llófuia féitajaɨbiñedɨcue. Jaca afe uaillaɨ féitajaɨbiñedɨcue, mei jɨáɨfodo afe uaillaɨ ñue ɨ́coɨmo fúitaɨbitɨcue. 18 Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue, mona naa énɨe dɨga naɨ fúiñeille dɨno bie ocuica uáillaɨmona daa uai oni ónide. Nana áfemo lloga íficaitɨfuiaɨ naɨ zuíñena llezica, afe uaillaɨ jaca íite. 19 Ie jira afe ocuica uáillaɨmona daa uai ɨere duere íadɨ dáamɨe náfueñenia, monamo ite Juzíñamui illáɨmana illáruimo afémɨe jamáimɨena jáite. Daje izói afémɨe náfueñena izói jɨáɨmacɨna “Caɨ náfueñeillɨ” daɨíadɨ, ɨere jamáimɨena jáite. Mei jɨáɨfodo aféuaillaɨ náfuetɨnona íemo jɨáɨmacɨ afe uaina náfuetadɨnona, “Bimacɨ Juzíñamui illáɨmana illáruimo jamánomoidɨnona,” daɨille. 20 Mei birui ómoɨna dáɨitɨcue: Juzíñamui jitáinana ñue ɨ́coɨmo fuitállena, ocuica uai llófuetɨno, fariséuaɨ dɨga ɨere áfena nɨ́cɨdotiaɨoɨ. Mei íadɨ íaɨoɨ nɨ́cɨdoga baɨmo omoɨ fɨ́noñenia, monamo ite Juzíñamui illáɨmana illáruimo dúcɨñeitɨomoɨ.
Jesús comɨnɨ icɨ́rilla dɨbénedo llófuete
(Lc 12.57-59)
21 Omoɨ jaiáidɨgɨmacɨ dáɨnana cacádɨomoɨ. Afe daɨna be nɨɨe: “Jɨáɨmana tɨtáñeno iri, mei jɨáɨma tɨtádɨmɨe jɨcánuano duere fɨnolle.” 22 Mei íadɨ afe emódomo nane dáɨitɨcue. Nɨnó dáamɨe ie aɨno come dɨga icɨ́ria, afémɨe áferi jɨcánuano duere fɨnolle. Daje izói ie ámana ɨaɨre daɨdɨ́mɨe Jamánomo Rɨ́illaɨnɨ afémɨemo jɨcánuano duere fɨnolle. Iemo jɨáɨ ie ámana “O abɨna onóñedɨmɨedɨo,” daɨíadɨ afémɨe áferi jaca nɨnomo dúiñede iraimo orérede.
23 Iemona Juzíñamuimo o úriacana llezica, daje izói afémɨemo fia fecáacaga raa o izájiacana llezica, o aɨno come dɨga o icɨ́rillamo o uibíoicaiadɨ, 24 afe o izájiacaga raana izáiñeno iri. Fueñe afémɨe dɨga ñue o fɨnori, caɨmare uái ómɨcoɨ íllena. Afe ñue ómɨcoɨ fɨ́nua méifomo, o izájiacaga raana fecáredɨo. Ja Juzíñamuimo úriredɨo. 25 Iemo jɨáɨfuemo omoɨ cacai. Ɨaɨfue omo mamédɨmɨe dɨga raɨre o úrizairi, afe ɨ́aɨfue záilleza. Jɨcánoracomo naɨ ona uiñena llezica, mai jino io anamo ñue ómɨcoɨ záitari, jɨcánoraɨmamo o ie úiñeilleza. Daɨí o fɨ́noñenia, afe jɨcánoraɨma fɨénidɨno llaɨtáfɨredɨnomo ona izájite. Iemo afémacɨ ona llavéracomo ɨ́baitiaɨoɨ. 26 Uafue ona dáɨitɨcue, o llavétatɨmɨe jɨcaca úcube ie jɨ́caja dɨeze o ɨ́bañenia, afécomona jaca jino bíñeitɨo, —daɨdɨcue.
Jesús comɨnɨ fɨnoca jɨruifue dɨbénedo llófuete
27 Jaiai daɨnáuai cacádɨomoɨza. Afe be nɨɨe uai. Jɨáɨe rɨngo dɨga jɨruídoñeno o iri. 28 Mei íadɨ ómoɨna daɨdɨcue: Omoɨmona dáamɨe rɨngomo eróicana fɨeni comecɨ facáadɨ, afémɨe jae afengo dɨga ie comécɨdo jɨruifue fɨnode.
29 Mei o cɨona raamo o éroillamona fɨénidɨfuemo ona baɨítaia áfemo eróiñeno o iri. Ua, o uíjɨ nabejɨ o fítajamona o eróinino o illa izói, afe izói o fɨéniruitate raamo eróiñeno o iri. Afe uíjɨ júbene o fítañenia izói, fɨénide raamo éroillano o fáɨcanocaiñenia o abɨna nana iraimo dotátaite. Ie jira o abɨ́mona daa ɨ́eizɨ iñena izói, nana o abɨ táɨnocaille baɨmo ɨere ñuera. 30 Daje izói o fɨnóacanafuiaɨ fɨénidɨfuemo ona baɨítaia, aféfuiaɨ fɨnóñeno o iri. O onoɨ nabezi o jáitajamona aféfuiaɨ o fɨnónino o illa izói, afe o fɨéniruitate ráfuiaɨna o fáɨcanocairi. O jáitañenia izói, o fáɨcanocaiñenia, o abɨna nana iraimo dotátaite. Ie jira o abɨ́mona daa onoɨ íñenia izói, nana o abɨ táɨnocaille baɨmo ɨere ñue ite.
Come aɨ dótafɨrena dɨbénedo Jesús llófuete
(Mt 19.9; Mr 10.11-12; Lc 16.18)
31 Daje izói jɨáɨe jaiai daɨna uai bie izói joide: “Nɨnó daa come ie aɨ dotáadɨ, afe bie rɨngona benómona óñeitɨcue daɨnabe aféngomo írena.” 32 Mei íadɨ birui ómoɨna daɨdɨcue: Dáamɨe ie aɨ dotáadɨ, afémɨe aféngona jɨruíretaite. Mei íadɨ daa ráfuedo dotárede. Afefue be nɨɨe: Afengo ɨnírede ia jɨáɨe ɨima dɨga íadɨ afengo dotárede. Daje izói dotácango aɨna otɨ́mɨe afe úamona afémɨe afengo dɨga jɨruifue fɨnode, mei Juzíñamui eróicana, afengo naɨ fuéñeidɨmɨe aɨ.
Jesús táɨnona uafue daɨíllena Juzíñamui mámecɨ llɨ́ɨnuado llófuete
33 Daje izói omoɨ jaiáidɨgɨmamona cacádɨomoɨ. Afe be nɨɨe uai: “Juzíñamui eróicana ie mámecɨ o llɨ́ɨnuano o dáɨnana ñue ɨ́coɨmo záitari.” 34 Mei íadɨ birui ómoɨna daɨdɨcue: Uafue daɨíllena jaca mona mámecɨ llɨ́ɨnonidɨomoɨ. Mona Moo Juzíñamui illánoza, áfedo ɨere uafue daɨíñeno iri. 35 Daje izói énɨe íbogɨdo uafue daɨíñeno iri, mei afénɨena Juzíñamuimo jaɨnáideza; fia ie ɨdaɨ jóonera izóideza. Daje izói o llógana uafue daɨíllena Jerusalén mámecɨ llɨ́ɨnoñeno iri, mei afe jofue Nahíllaɨmamo, ua Juzíñamuimo dúideza. 36 Daje izói dama o ɨfócɨdo uafue daɨíñeno iri, mei o ɨfótɨraɨ úzetɨraɨna méidonidɨomoɨza, daje izói jítɨtɨraɨna orénidɨomoɨza. 37 Iemona jɨáɨe uaina nabáiñeno “Jɨɨ fɨ́noitɨcue” daɨíri. Mei jɨáɨfodo “Jɨɨ fɨ́noiñeitɨcue” daɨírena. Uafue daɨíllena bie izói o daɨna baɨmo jɨáɨe uaina o nabáiadɨ afe uai Taɨfémona bite.
Jɨáɨmamo ɨba úado Jesús llófuete
(Lc 6.29-30)
38 Daje izói jɨáɨe jaiai nanómona dáɨnana cacádɨomoɨ. Afe daɨna be nɨɨe uai: “Dáamɨe jɨáɨmɨe ui fitáadɨ afe ɨbana afémɨe ui fitárega. Daje izói dáamɨe jɨáɨmɨe ízido dɨtáadɨ afe ɨbana afémɨe ízido dɨtárega.” 39 Mei íadɨ birui ómoɨna daɨdɨcue: Dáamɨe fɨeni omoɨ fɨnóadɨ, ɨbana afémɨemo rɨire úriñeno o iri. Mei jɨáɨfodo dáamɨe o uiéco putáadɨ daje llezica enéfene putari íena o daɨíri. 40 Dáamɨe taɨno omo jɨ́tajano, o caifóferoi baɨróadɨ, afe llezica o jinófenemo jɨtáraroi caifóferoi dɨga naga afémɨemo o fecari. 41 Daje izói dáamɨe mei policía izóidɨmɨe méerede raana daa kilómetro rɨ́ifuedo o abɨ́taiadɨ, afe baɨmo mena kilómetros icɨ́riñeno o uíri. 42 Nane dáamɨe raa ómoɨmo jɨcáadɨ, afe íemo o fecari. Jɨáɨmɨe “Nano íanori cuemo fia feca” daɨíadɨ, afémɨemona oni jɨ́jɨcaiñeno o iri.
Caɨ icɨ́rillamacɨna izíruiredɨcaɨ
(Lc 6.27-28, 32-36)
43 Daje izói jaiai nanómona daɨna uaina cacádɨomoɨ. Afe be nɨɨe uai: “Omo caɨmare úrifɨrenamɨena izíruiri, íemo o icɨ́rillamɨena éoiri.” 44 Mei íadɨ birui ómoɨna daɨdɨcue: Omoɨ icɨ́rillamɨena omoɨ izíruiri. Omoɨ faidódɨmɨena caɨmare íemo omoɨ fɨnori. Omoɨna éoidɨnona ñue omoɨ fɨnori. Omoɨ báiñotɨno, íemo jɨáɨ ómoɨna fɨeni fɨnóacadɨno dɨga afémacɨ íena Juzíñamuimo omoɨ jɨcari. 45 Daɨí omoɨ íllemona monamo ite omoɨ Moo Juzíñamui jitótɨaɨna jáitɨomoɨ. Mei afémɨe ñúemacɨ ie jitómana egáiñotadeza, daje izói jɨáɨe fɨénidɨmacɨ íena egáiñotadeza. Iemo, comécɨna jaɨ́cɨna jóidɨnomo afémɨe nocɨna bɨítate, daje izói comécɨna jaɨ́cɨna jóiñedɨno íena nocɨna bɨítate. 46 Mei danɨ ómoɨna izíruitɨnona omoɨ izíruiadɨ, ¿áfemona mɨnɨca jɨrídoitɨomoɨ? Jaca jɨ́ridoñeitɨomoɨ. Omoɨ jámairuiga gobierno raiñoca úcube llɨ́ɨnofɨredɨno da afémacɨ izíruitɨnona izíruitiaɨoɨ. Afémacɨ baɨmo izíruiredɨomoɨ. 47 Dama omoɨ ámatɨaɨ caɨmare omoɨ uáidoiadɨ, ¿nɨɨe ñúefue fɨnódɨomoɨ? Juzíñamuina onóñedɨno bie izói illa. Afémacɨ baɨmo nana comɨnɨ caɨmare uáidoredɨomoɨ. 48 Monamo ite omoɨ Moo Juzíñamui ɨ́aɨfuenide comécɨna fɨ́gomɨena illa izói, afe izói omoɨ iri.