8
Iwaalepodi anodiotibece Jesus
Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus ja diniwiajetedicogi midiwataɡ̶a icoa nigotadi icaaɡ̶icoa nigotadawaanaɡ̶a niɡ̶idi nipodigi, yeloɡ̶oditedibece icoa nibodicetedi anele, anoneloɡ̶oditoɡ̶owa anodaaɡ̶eeteda Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e oko laaleɡ̶ena. Niɡ̶ijo dooze anodiotibece eledi ijo me lixigaɡ̶awepodi. Codaa onica ica iwaalepodi anaɡ̶aɡ̶a igotibeci. Jesus one iticoitedice niwigo abeyaceɡ̶egi ane dakatiogi anigepidaɡ̶aca niɡ̶ijo iwaalepodi, codaa one nicilatidi ica ane neelotikanaɡ̶a. Aca anodita Maria aneledi oyatigi me Madalena. Joanaɡ̶ajaa Jesus ane icilatidi modakatiogi seete niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a. Acaaɡ̶aca aca Joana lodawa ica Cuza ane dowediteloco liɡ̶eladi ica inionigi-eliodi Herodes. Codaa eledi igo aca Susana, icaaɡ̶ica eledi iwaalepodi, anoyaxawa Jesus ijaaɡ̶ijo anodiotibece, oyajigo liwai niɡ̶icoa ane nepilidi moyaxawatiogi.
Jesus yatemati ica natematigigi ica anetanaɡ̶a
(Mateus 13.10-23; Marcos 4.10-20)
Ica oko ane icoɡ̶oticogi inoatawece nigotadi ototalo, odaa ja dilapode niɡ̶ica noiigi-nelegi. Niɡ̶ijo naɡ̶a dilapodetibigiwaji, odaa Jesus ja yatemati ica natematigo ane ɡ̶odiiɡ̶axi, meetediogi, “Digawinitiwaji! Ica ɡ̶oneleegiwa onigo etanaɡ̶a. Niɡ̶ijo naɡ̶a yokoletedibece niɡ̶ijoa nolacidi, onicoa icoa ane enitedini midi naigi. Analee onipodi oko, codaa me ilaaɡ̶axodi aaɡ̶aɡ̶a oyeligo. Icoa eletidi nolacidi one enitedini midiwa icoa wetiadawaanaɡ̶a. Odaa ja domaɡ̶a ili, pida yadilo, leeɡ̶odi ibeyacaɡ̶adi me yadilo niɡ̶ijo anei. Pida icoa eletidi boɡ̶onenite midi ica ipelakijadi. Naɡ̶a domaɡ̶a ili, pida jonaɡ̶aɡ̶a ili niɡ̶ijo ipelaɡ̶a, odaa ja yapoɡ̶oditedini. Pida onicoa icoa eletidi anenitedinigi miditaɡ̶a ica iiɡ̶o anele. Odaa boɡ̶one ili, codaa onele. One onidateci libatadi yajigo onaniteci taalia ligecidi.” Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus joneɡ̶eetediogi, “Ane yemaa me wajipatalo niɡ̶inoa ane jiiɡ̶axinaɡ̶atece, enice atacolitece!”
Jesus yeloɡ̶odi niɡ̶ica ane diitigi niɡ̶ida natematigo
Niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶oigetece Jesus niɡ̶ica ane diitigi niɡ̶ijo natematigo ane yatemati. 10 Jesus igidi, meetediogi, “Aneotedoɡ̶oji baɡ̶a ikeetedaɡ̶awatiwaji anodaaɡ̶ee me iiɡ̶e oko laaleɡ̶ena, igaataɡ̶a aɡ̶ica ane yowooɡ̶odi. Odaa niɡ̶ina me jiiɡ̶axi eledi oko, baɡ̶a jatemati natematiko anida ane jiciaceeketege. Jaotibige moiwi pida aɡ̶onadi niɡ̶ica anewi, owajipata pida aɡ̶oyowooɡ̶odi ane diitigi.
11 Niɡ̶ijo natematigo ane jatemati, digawini ane diitigi. Niɡ̶ijoa lolacidi liciagi niɡ̶inoa lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. 12 Niɡ̶ijoa lolacidi anenite miditaɡ̶a naigi, liciagi niɡ̶ina oko anowajipatalo lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Pida neɡ̶enagi ɡ̶odaxakawa, odaa ja noɡ̶a niɡ̶ijoa notaɡ̶a anowajipatalo ane ideite laaleɡ̶ena. Eotibige me daɡ̶adiaa oyiwaɡ̶adi Niɡ̶ijoa ane ɡ̶odewikatidi, odaa Aneotedoɡ̶oji aɡ̶aleeɡ̶aɡ̶a eote lewiɡ̶a. 13 Niɡ̶ijoa lolacidi anenite midiwa wetiadawaanaɡ̶a, liciagi niɡ̶ina oko anowajipatalo Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, odaa joɡ̶odibatege codaa eliodi me ninitibigiwaji. Pida niɡ̶idi oko aɡ̶ewi niɡ̶ica eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi. Liciagi niɡ̶inoa enanigijedi ane daɡ̶a leegitinece litodi. Odaa aleegi metiwaɡ̶ataka, neɡ̶enagi ɡ̶odaxakawa dineeta, odaa jeɡ̶eyamaɡ̶aticoace leeɡ̶odi lawikodico. 14 Niɡ̶ijoa lolacidi anenite miditaɡ̶a ipelakijadi, liciagi niɡ̶ina oko anowajipatalo Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, pida idokee mowo niɡ̶inoa lakataɡ̶a niɡ̶ina iiɡ̶o, codaa noɡ̶owikomataaɡ̶a, odoletibige me liicotedi, codaa odoletibige mowo niɡ̶ica anepaaɡ̶oyemaa. Joaniɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶ijo ipelakijadi ane doɡ̶oika me ili niɡ̶ijoa enanigijedi, metaye, liciagi eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi niɡ̶ijo oko aili pida dinelio. 15 Odaa niɡ̶ijoa aneniteloco iiɡ̶o anele baɡ̶a liciagi niɡ̶ina oko anowajipatalo lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, odaa oyotete catiwedi laaleɡ̶ena. Odaa baadaɡ̶a inaale laaleɡ̶ena, pida ele. Codaa me lewiɡ̶a niɡ̶idi oko diniigi, owo niɡ̶ina ane yemaa Aneotedoɡ̶oji codaa odinatitalo lawikodico.
Aca lokokena
(Marcos 4.21-25)
16 Aɡ̶ica ini ane yalegi loledaɡ̶axi oditaɡ̶a yamaɡ̶ateloco ɡ̶inogo ane leegitinece le, migetaɡ̶a ixotiwece lipe le loledaɡ̶axi, pida ipeke loledaɡ̶axi ditibigimedi, odaa inatawece oko anodakatiwece diimigi onadi liwitiigi.
17 Igaataɡ̶a inoatawece niɡ̶inoa ane dinaɡ̶aditedini, icota me jowooɡ̶otaɡ̶a, codaa inoatawece ane daɡ̶a jowooɡ̶otaɡ̶ateda, icota me jinataɡ̶a, codaa enagi manitaɡ̶a aca nilokokena Aneotedoɡ̶oji. 18 Enice anidakitatiwaji anodaaɡ̶eni majipaatalo Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a. Igaataɡ̶a niɡ̶ina baanaɡ̶a dibatege ganigidi, dibatacege caticeditace niɡ̶ijo baanaɡ̶a dibatege. Pida niɡ̶ina ane diɡ̶ica, niɡ̶ijo ane diletibige diɡ̶idi me nebi, onoɡ̶aticogi minitaɡ̶a.”
Ica loiigiwepodi Jesus
(Mateus 12.46-50; Marcos 3.31-35)
19 Naɡ̶ajo eliodo ijaa nioxoadipi Jesus igotibeci midoataɡ̶a. Pida aɡ̶oyakadi modipegitalo, leeɡ̶odi niɡ̶idi noiigi-nelegi. 20 Odaa joniɡ̶ica ica aneo libodigi, meetalo, “Ǥadiodo, idiaa ɡ̶anioxoadipi etidi digoida wetice niɡ̶ina diimigi. Oyemaa metiɡ̶adotaɡ̶aneɡ̶eni.” 21 Pida Jesus ja niniɡ̶odi, meeteta, “Eiodo, inioxoadipi, niɡ̶ina anowajipatalo Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, anowo ane yemaa Aneotedoɡ̶oji.”
Jesus eote me notokoti niwocotaɡ̶a
(Mateus 8.23-27; Marcos 4.35-41)
22 Ica noko Jesus ijaaɡ̶ijo anodiotibece owaxoditinigi aca niwatece, odaa mee Jesus, “Iniɡ̶a daato niɡ̶ina weiigi.” Odaa jiɡ̶igotibeci. 23 Eɡ̶idaa diiticogi migotibeci, Jesus jona diote. Codaaɡ̶ida joneɡ̶enagi ica niwocotaɡ̶a, odaa jona nolee ninyoɡ̶odi aca niwatece. Eliodi modiitege niɡ̶ica ane doide. 24 Odaa niɡ̶ijo anodiotibece Jesus jonoɡ̶odipegitalo moyojietelogo, moditalo, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi! Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi! Aiwoko moko ma!” Odaa jona niwodi Jesus. Odaa ja yapeteɡ̶e niɡ̶ijo niocodi, ijaaɡ̶ijoa ebekadi, codaa iiɡ̶e me notokotiniwace. Odaa niɡ̶ijo niwocotaɡ̶a, ijaaɡ̶ijoa ebekadi ja notokotiniwace, jona watacoti. 25 Odaa Jesus jeɡ̶eetediogi niɡ̶ijo anodiotibece, “Igaamee ina me daɡ̶adadiwaɡ̶atitatiwaji?” Pida eliodi moyopo, codaa doitibigiwaji, dinotaɡ̶aneɡ̶etiwage modi, “Amiidoa icoa ɡ̶oneleegiwa? Igaataɡ̶a iiɡ̶e niocodi, ebekadi me notokotiniwace, odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee!”
Jesus icilatidi ica ane dakatiogi niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a
(Mateus 8.28-34; Marcos 5.1-20)
26 Noɡ̶otota nipodigi ica noiigi gadareenotedi, daato niɡ̶idi weiigi ane dilokotege Galiléia. 27 Naɡ̶a waxoditedice Jesus naɡ̶ajo niwatece, odaa jona dakapetege ica ɡ̶oneleegiwa anelatibige naɡ̶ani nigotaɡ̶a. Jona jotigide modakatiogi niɡ̶icoa niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a. Aonaɡ̶aleeɡ̶icoa lowoodi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶aleeɡ̶ica liɡ̶eladi, pida one lotokaɡ̶adi midiwataɡ̶a icoa lawimaɡ̶ajetedi-wetiadi minitaɡ̶a ica apiiɡ̶o. 28-29 Igaataɡ̶a niɡ̶ica niwigo abeyaceɡ̶egi elioditibece me dibata. Codaa onidatecibeci niɡ̶ica oko one oigoetece galeena libaaɡ̶atedi, loɡ̶onaka, pida idioka limedi me nakagidi. Codaa niɡ̶ijo niwigo abeyaceɡ̶egi yadeegiticobige miditaɡ̶a ica nipodigi ane yadilo ane diɡ̶ica niɡ̶eladimigipi. Niɡ̶ijo naɡ̶a naditege Jesus, odaa jona dapaawe, odaaɡ̶enitini loɡ̶onaka Jesus, odaa mee me dinigetaɡ̶atee, “Jesus, Lionigi Aneotedoɡ̶oji ane iiɡ̶e inoatawece! Amiina ica anemaanitici? Jipokotaɡ̶awa me daɡ̶adiloikatiti.” Eo niɡ̶ida ligegi, leeɡ̶odi Jesus ja iiɡ̶e me noditicoaci niɡ̶ijoa niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a.
30 Odaa Jesus jona ige, oneete, “Igame ɡ̶aboonaɡ̶adi?” Naɡ̶a igidi, mee, “Iboonaɡ̶adi me ee, ‘Noiigi-nelegi’.” Eo niɡ̶ida ligegi leeɡ̶odi owidi niɡ̶icoa niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a anodakatiogi. 31 Odaa niɡ̶icoa niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a eliodi modipokotalo Jesus me daɡ̶a iiɡ̶etedicogi midataɡ̶a libegi ane leegitinece, meote me nawikodeeɡ̶a.
32 Onini ica lapo-nelegi nigidagiwadi noxicoɡ̶onaɡ̶a odipegitege aca wetiɡ̶a. Odaa niɡ̶ijoa niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a odipokotalo Jesus me ika modakatiogilo niɡ̶ijoa nigidagiwadi. Odaa ja ika. 33 Odaa niɡ̶ijoa niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a joɡ̶oika niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa, odaa joɡ̶odakatiogilo nigidagiwadi. Odaa niɡ̶idiwa nigidagiwadi waleditiniwace ica elagigi, odaa joɡ̶odaxaboketinece ica weiigi, joɡ̶oceɡ̶aɡ̶a.
34 Niɡ̶ijo anoyowie niɡ̶ijoa nigidagiwadi noɡ̶onadi niɡ̶ida niciagi, odaa joɡ̶odeleta naɡ̶ani nigotaɡ̶a, codaa me bajeendatedi, oyatemati niɡ̶ida niciagi. 35 Eliodi oko igotibeci oiwi niɡ̶ica niciagi. Noɡ̶odipegitalo Jesus, odaa joɡ̶onadi niɡ̶ijo ane icilatidi modakatiogi niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a, odaa eliodi me doitibigiwaji, leeɡ̶odi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ini me nicoti micoataɡ̶a Jesus loɡ̶onaka, joniɡ̶idoa lowoodi, codaa aɡ̶aleeɡ̶icoa niɡ̶ijoa lowooko yetoledi. 36 Niɡ̶ica anonadi niɡ̶ida niciagi, oyatematitiogi niɡ̶idi noiigi ica anodaaɡ̶ee noɡ̶oicilatidi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa. 37 Odaa iditawece noiigi ane niɡ̶eladimigipitigi nipodigi icoa gadareenotedi odipokotalo Jesus me noditedice nipodigi, igaataɡ̶a one eliodi me doitibigiwaji. Odaa jonoɡ̶owaxoditacinigi aca niwatece, odaa joɡ̶opitacicogi daato weiigi.
38 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a nipegi me dawace liwatece, odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ane icilatidi eliodi me dipokotibigalo migo diotece. Pida Jesus naɡ̶a ibode, meeteta, 39 “Emii opiliticogi ɡ̶adiɡ̶eladi, odaaɡ̶atematii niɡ̶ica anigotedaɡ̶awa Aneotedoɡ̶oji.” Niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa jiɡ̶igoteloco anitawece nigotaɡ̶a, yatematitibece niɡ̶ica anigote Jesus lewiɡ̶a.
Jesus icilatidi aca iwaalo, acaaɡ̶aca nigaanawaana
(Mateus 9.18-26; Marcos 5.21-43)
40 Niɡ̶ijo Jesus niɡ̶icotacedicogi daato weiigi, ica noiigi ele modibatege, codaa ninitibigiwaji leeɡ̶odi ijotawece akaaɡ̶onibeotibigege. 41 Joniɡ̶igo dakapetege Jesus ica ɡ̶oneleegiwa anodita Jairo. Joniɡ̶ijaa dowediteloco liiakanaɡ̶axi judeutedi manitaɡ̶a naɡ̶ani nigotaɡ̶a. Naɡ̶a yamaɡ̶atedini lokotidi lodoe Jesus, odaa ja dipokotalo migo liɡ̶eladi. 42 Leeɡ̶odi Jairo onajoteci me liona, onaleekeote dooze nicaaɡ̶ape, pida eliodi me deelotika, jona doletibige me yeleo.
Odaa Jesus jiɡ̶igo, pida niɡ̶ica noiigi joɡ̶odiniligicetelogo. 43 Odaa ja dakapetetege aca iwaalo awodina. Joneɡ̶eote dooze nicaaɡ̶ape me deelotika, codaa jona yaaɡ̶adi icoatawece niɡ̶icoa ane nepilidi me yedia dotowexedi. Pida aɡ̶ica ane yakadi me icilatidi. 44 Odaa naɡ̶ajo iwaalo jona nowidila Jesus, odaa dibatigi laxabi nijayogo, odaa jona wakagitege lawodi. 45 Odaa Jesus ja digika, onee, “Amiijo ane dibatiloco?” Pida niɡ̶ijo noiigi modi me diɡ̶ica ane dibatelogo. Odaa Pedro meetalo, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi, inatawece niɡ̶ina noiigi etiɡ̶adawiileni, codaa metiɡ̶adiligiceni.” 46 Pida Jesus mee, “Oɡ̶oa ijo ica ane dibatiloco, igaataɡ̶a jeemitetece me noditice yoniciwaɡ̶a ane ɡ̶odicilatidi.” 47 Naɡ̶ajo iwaalo naɡ̶a nadi me daɡ̶adiaa yakadi me yaɡ̶aditi niɡ̶ijo loenatagi, odaa joniɡ̶igo dawigicetijo, yamaɡ̶atedini lokotidi lodoe Jesus. Codaa yatemati lodoe ijotawece niɡ̶ijo noiigi ane leeɡ̶odi me dibatelogo Jesus, codaa yatemati niɡ̶ica me daɡ̶a leegi odaa ja icí me awodina. 48 Odaa Jesus meeteta, “Iona, ja ɡ̶adicili leeɡ̶odi madadiwaɡ̶ati. Emiita opili, mele ɡ̶adaaleɡ̶ena!”
49 Eɡ̶idaaɡ̶eeteda Jesus me dotaɡ̶atedibece, joniɡ̶ica ica ane icoɡ̶oticogi liɡ̶eladi Jairo, niɡ̶ijo ane dowediteloco niiakanaɡ̶axi, odaa jeɡ̶eeta, “Ǥadiona ja yeleo. Jinaɡ̶aleeɡ̶anigiwoci Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi.” 50 Naɡ̶a wajipate Jesus niɡ̶ijoa lotaɡ̶a, odaa jeɡ̶eeteta Jairo, “Jinaɡ̶adoii! Biɡ̶ida adinakatoni, odaa jeɡ̶eletace ɡ̶adiona.”
51 Niɡ̶icotediwece diimigi, aɡ̶ica ane ikatedio me dakatio, pida ijokijo Pedro, Tiago, ijaa João, ijaaɡ̶ijo eliododipi naɡ̶ajo nigaanawaana baɡ̶a ikatediobece me dakatiobece. 52 Ijotawece niɡ̶ijo oko nacaagaɡ̶ateloco, codaa me notaɡ̶anaɡ̶ateloco leeɡ̶odi naɡ̶ajo nigaanawaana. Odaa Jesus meetediogi, “Jinaɡ̶acaagetibecetiwaji! Naɡ̶adi nigaanawaana ayeleo, pida diote.”
53 Odaa jonoɡ̶oyame, igaataɡ̶a oyowooɡ̶odi neɡ̶ewi me yeleo naɡ̶ajo nigaanawaana. 54 Odaa ja imonyatedicoace me noditicoaci, odaa naɡ̶a dibatedigi libaaɡ̶adi naɡ̶ajo nigaanawaana, odaa jeɡ̶ee niɡ̶ina me dinigetaɡ̶atee, “Nigaanawaana, anicootini!” 55 Odaa niɡ̶ica liwigo jonaɡ̶a dopiteloco, aoniɡ̶ica ica daɡ̶a leegi jona nicoti. Odaa Jesus ja diiɡ̶enatakate mowo liweenigi. 56 Niɡ̶ijo eliododipi eliodi moyopo. Odaa Jesus ja yajoi me doɡ̶oyatematitibece niɡ̶ida niciagi.