20
Paulo Makedonia e Grik ai eagoto
Voaovoaovo aonai gekogowai, gelailaiwai, gauna enotuto mulinai, Paulo na Iesu gekwalanaawai talimara ekea-kourato; ne evega-tiligarato mulinai, evega-nekarato. Ne ia elakato Makedoniai. Vokapu aora na elaka-vanagiwai aonai, kila vogo ekilagito, taunilimalima evega-tiligarawai. Voanana eagoto pene ago, Grik ai ekwarato. Vonai uve toitoi etaluto. Poti na Siriai pene ago ulanana egapi-kaviwai aonai ekamonagito, Iuda talimara na ia pia vagia navugana getovoawai. Gaura pakurai Makedonia aonana pene waikule-wai netiwato. Talima reketa na ia gekwaruato, talimara ea: Sopata Piro, Berea talimana; Aristakas e Sekundo, Tesalonika taura; Gaius, Derebe talimana; Tikikas e Trofimas, Asia taura; e Timoteo. Ira na gekwaruato, Asia ai geagoto. Ira gelaka-kuneto, Troas ai vou ai geve alomaito. Na ai Ati Egorona Paraoana Velekwana eaikito mulinai vou, Filipi garaokwaniato. Toma imaima geaikito vou, ira geriai Troas ai gakwarato, gaverawalito. Vonai toma taulatoi kwapuna gataluto.
Paulo gena lakalaka ikana Troas ai
Epetoma toma tovotovonai pa Sandei ai galaka-koukouto ganikou paia gania ulanana. Ne Paulo na volavilavi taunilimalima evopata-venirato, pene ago, pogi nugana, kwalana pene lagania ia pene laka gaurai. Vonuma kukuna kovoganai gatanu-kouto, lamepa vogovagi geveagalarato. Malaga valigu ta arana Eutiko pokeilu ai etanuto. Paulo gena kila emoga-agowai gaurai, Eutiko matana eputeputeto ne emaitu-verakwato. Ne vonuma kukuna ragea vega-toitoina na evegapi-rakato pene ago kwano ai. Geve gapi-itiato aonai ia kwaregana. 10 Na Paulo eraka-rigoto, Eutiko atanai epavukauto, evuato, netiwato, “Nugami ragai pia golugolu, ia magulina!” 11 Voia mulinai numa kukunai maeverageto, e paraoa epuki-kavalugaato, geganito. Ne gena kila maetilivuato, pene ago elaganiato, ne elakato. 12 Tanukou talimara na vomalaga valigu gevaiato, ne mavererera gelakato.
Paulo Troas na eagoto pene ago Miletas
13 Ai poti na Aso ai garavu-kuneto, na Paulo vonai vou paia ura-kaua. Paulo na vovetaina evaikilamaito, kwalana ia gagena na pene laka-vanagi netiwato. 14 Aso ai ema rawalimaito, ne gaura-kauato, Mitilene ai garavuto. 15 Voanana poti na garavuto pene ago elaganiato vou, Kioso tairagenai garai-talito. Votoma mulinai Samo ai gakwarato, toma ta evanagito vou, Miletas ai gakwarato. 16 Paulo eririwato, Epeso pia ravu vanagia, Asia tanonai toma reketa nege vega-aikirana kalinana, kwalana ia evailavailawai. Gena ririwa pene marauparana genai Ierusalemai pia kwara voupe Pentekoste tomana pene kwara, voo Pasova toma gagala imaima (50) mulinai.
Paulo gena vevega-neka kilara Epeso ekalesiana kuneagina taura geriai
17 Paulo Miletas vanugana na Epeso ekalesia kuneagina talimara geria kila etuguato, evaikilarato, pia vogomai, ia ria piama verawali. 18 Ira gema kwarato aonai, evaikilarato, netiwato, “Gomi ripami au toma mapararai gomi ria tataluwai aonai, rakavetaina ataluto, toma tovotovona na Asia tanonai ama kwarato vegata. 19 Toma vogo Iuda talimara geririwawai au pia vega-waiku, kala rakavara vogo au geku ai gekalarawai. Na aoku maomana e matagiku na Velekou vetugunagina aago-veniwai. 20 Gomi ripami, veakavagimi kilara maparara avega-ripamito, ta ati atao-togaato, gemi numai e gutuma wailarai avevega-ripawai aonai. 21 Iuda talimara e Grik talimara wailarai akila-matagaiwai, geria rakava geriana pia vetugamagiwai, Palagu genai pia waikule, e gera Velekou Iesu Keriso pia kamonagi-venia. 22 Au ewagumona Ierusalemai aagona, kwalana Veaga Palaguna na evega-nagikuna gaurai, e ati ripaku vonai geku ai rakagau pene wala. 23 Gau kwapunamo au ripaku Veaga Palaguna na vanuga kamura mapararai evega-ripakuna, au wailaku ai tipura numana e vitivitina gevealo-tagokuna. 24 Na au geku ai, au geku maguli ati atugamagi-kamuana, rakagau kalagina natina, geku ririwa kwapuna geku raka-vegalamo pana vega-gugulua, e voinagulu Velekou Iesu na evenikuto, pana kalaa netiwato inaguluna, pana vega-aikia. Voinagulu: Palagu gena vega-nama Valina Namana pana kilagi-matagaia.
25 Au gomi maparami nuganugami ai alakavo-lakavoto, Palagu gena Basileia, (gena vegitatago tiavuna evega-rugaana ea), gemi avopatagiato. A ewagumona au ripaku, taa na ati mapono gita waiku. 26 Gaura pakurai toma gomi wailami ai au akila-matagaina, pene gomi ta Palagu genana pene laka-lekwalekwa genai, vuavuana ati au geku ai. 27 Kwalana Palagu gena ririwa maparana avega-ripamito, girina kiata vagi ati akilagi-taotogaato. 28 Matotaumi rogomi pio vetole, e mamoe lavetana rogora pio tolera. Ne mamoe lavetana ne Veaga Palaguna na evenimito pio gita-tagora ulanana. Palagu gena ekalesia pio gita-tagoa e pio kune-agia. Ne ia Natuna ralana na evoiato. 29 Au ripaku, au pana laka muliku ai uraura kwaevara rakavara gomi nuganugami ai pia laka-toga, ne mamoe lavetana pia vega-rakavaa. 30 Gomi matotaumi aomi na maki talima reketa pia kuliiti, ne opakau kilara pia kilagira, Iesu gekwalanaana talimara ira na pia rolo-gerevagira ulanana. 31 Gaura pakurai rogomi pio vetole! Pio vetugamagi-tago, au na rigolo toitoi vegata mataku matagina na, gomi agavutina pogimiwai e agavutina-laganimiwai.
32 Ewagumona Palagu gimanai e gena vega-nama kilana aonai etaomina, ia na pene vega-ruga-rorimi gelegele, e voimi pene venimi evega-veagarato talimara maparara ria. 33 Au na ta gena siliva, pa kolo, pa rapuga ririwana ati akalaato. 34 Gomi matotaumi ripami, au geku rapu e taukavaku geria rapu gaura maparara, egimaku ruala geria inagulu na arawalirawai. 35 Gaura maparara aorai au na avega-gitamiwai, au voinagulu tiligatiligana aoarana vou moiramoira talimara pita veakavara. Iesu Velekou gena kila pio tugamagi-tagoa, netiwato, ‘Veveni vererena kamu, a tarawalina vererena kei.’ ”
36 Paulo ekila-gatuto vou, ira ria getiu-talito, ne maparara gerapalito. 37 Ira maparara getagi-rakavato, gevekapani-waloto, gevelavuato. 38 Ira aora gevekwalavi-rakavato evetaina evaikilarato aonai, ekilato, ira na wailana ati mapia gita-waia. Ne poti ai geago-agiato.