23
Paulo Iuda geria kaonsela talimara wailarai
Paulo na kaonsela talimara egita-kalakalarato, ne evaikilarato, “Walakavaku maparami! Au aoku marorirori na Palagu wailanai ataluna, pene vogomai etoma.” Paulo vovetaina ekilato aonai Rupu Veaga velena kamuna Anania na Paulo laganai geruga-tagowai taura evaikilarato, muruna pia vale-gavua. Ne Paulo na evaikilaato, netiwato, “Goi Palagu na pene valemu, goi pilipili gevega-kulokuloato vetaina, rakava ragai pia gitaa ulanana opakau talimamu! Goi nenai potanu rova gelegelenai au okota-venikuna, na goi matotaumu na rova poleaa, talima povaikilara, au ia valeku nopotiwa!” Paulo lagana taura na gevaikilaato, negetiwato, “Goi Palagu gena Rupu Veaga velena kamuna genai kila rakavara okilagina!” Paulo evega-geleto, netiwato, “Walakavaku, au ati paripa-rorirori ia Rupu Veaga velena kamuna. Kwalana ripaku Puka Veaga aonai ekilana, ‘Gomi gemi vele ragai pio vaikila-rakavaa.’ ”
Paulo na ira reketa egitarato Sadukea talimara, e reketa Parisea talimara, ne kaonsela wailanai ekogoto, netiwato, “Walakavaku, Isaraela talimami, au Parisea talimaku, Parisea talimana natuna. Au veveakota kapunai ea, kwalana au geku vega-taunatauna, kwarega talimara kwarega na pia kuliiti-wai!”
Vovetaina ekilato, nea Parisea talimara e Sadukea talimara geveituto, e geria tanukou maki gekala-kavalugaato. Kwalana Sadukea talimara gekilana, taunilimalima kwarega na ati mapia kuliiti-wai, e aneru e palagu ati getaluna; a Parisea talimara na voira maparara gevega-taunataunarana. Vovetainai gaurai lailai kuluna ekamuwai, aonai rova gevevega-ripagiawai Parisea talimara geruga-itito, matiligara gekilato, negetiwato, “Etalima genai rakava ta ati pata rawalia! Pene ia palagu na pa aneru taa na taunatauna pevaikilaa genai Palagu ragai ita vega-vevagia!” 10 Veitu etiavu-galagalato aonai, vetali gitatagona talimana kamuna ekalito, Paulo irauna nege rale-kinikiniana nea. Gaura pakurai gena vetali taura evaikilarato, piave raka-rigo, Paulo pia vaigerevagia Iuda talimara nuganugara na, ne vetali talimara geria numai pia ago-agia.
11 Vopoginai, Velekou Paulo laganai eruga-talito, ne ekilato, “Goi na eIerusalemai au okilagi-matagaikuto gelegelena, Romai maki vovetaina ponove kilagi-matagaiku.”
Paulo vagivagina navugana getovoato
12 Elaganiato amoamonai, Iuda talimara reketa getanu-kouto, ne navuga ta getovoato. Ira na kilagavu kilana gaokana gekilagiato, gau kwauta ati pia gania e ati pia niua, pene ago, Paulo pia vagia. 13 Vonavuga getovo-koukouato talimara maparara gagala vativati (40) makavana. 14 Nea geagoto Rupu Veaga velera kamura e Iuda velera geriai, mageve kilato, negetiwato “Ai kilagavu kilana gaokana paga kilagia, ati paia ganigani, pene ago Paulo paia vagi-kwaregaa. 15 Ewagumona goi e kaonsela ria noginogi kilana iotugu-agoa, Roma geria vetali velena kamuna genai, Paulo gomi gemi ai penema tugu-rigoa, pio opagia, nopiotiwa, gomi na Paulo goririwaana, kwalana ia genana kila rorirori pio gapia ulanana. Na ai paia vealo-tago, enai ia rogotina ere kwara, ai na paia vagi-kwaregaa.”
16 Na Paulo vogana koloana na vonavuga ekamonagi-veakauato, ne eagoto, vetali taura geria numai elaka-togato, Paulo evaraato. 17 Ne Paulo na vetali kuneagina talimana ta ekeaato, ne evaikilaato, netiwato, “E koloa valiguna vetali velena kamuna genai ono ago-agia. Kwalana ia magena kila ta pevuamaia, pene vega-ripaa.” 18 Evetali kuneagina talimana na eago-agiato vetali velena kamuna genai, evaikilaato, “Tipura numanai talimana, Paulo na pekeaku e penogiku, ekoloa goi gemu ai pana vogomai-agia, kwalana ia na gemu kila ta pevogomai-agia, pene vega-ripamu ulanana.”
19 Vetali velena kamuna na gimanai egapito, erolo-gerevagiato vou, erenagiato, netiwato, “Rakagau oririwana geku ono kilagia?” 20 Ia ekilato, “Iuda talimara na kila ta pege vega-taunataunaa, pogipogi pia kala opakau, ne goi pia nogimu, pe Paulo ponove tugu-rigoa kaonsela wailanai. Geria opakau kilana goi pia vaikilamu gauna, ira geria ririwa Paulo valina taunatauna reketa mapia ripara. 21 Na ragai pono kamonagira, kwalana talima maparara gagala vativati (40) maiwana pia kumu, ia pia aloa. Ira kilagavu gaokana kilana gekilagiato, ati pia ganigani e gau ta ati pia niua, pene ago Paulo pia vagi-kwaregaa. Vokala pia kalaa gaurana, ira toma gekala-maavuna, goi gemu vega-gelemo gealo-tagoana.” 22 Vetali velena kamuna na evaikilaato, netiwato, “Au povaraku kilana, talima ta ragaina mapono varaa.” Ne ia na vokoloa etuguato.
Paulo Kavana Feliki genai etugu-agoato
23 Ne vetali velena kamuna na gena vetali kuneagina talimara ruala ekearato, evaikilarato, netiwato, “Vetali taura tinavu ruala (200), e osi ai rage talimara gagala taulatoi kwapuna (70), e kolova pia talimara tinavu ruala (200) pio gapi-maavura, epogi ora gauna 9 koloko Kaisareai pio ago gaurai. 24 Paulo pene rage osira reketa maki pio kala-maavura, pe Kavana Feliki genai magulina piove kwaragia.” 25 Ne vetali velena kamuna na pepa ta evetaina etaloato:
26 “Au Klaudias Lisia na goi Feliki, kavana talimamu nama iwavagi, atalo-venimuna: Avega-namamuna! 27 Iuda talimara na etalima gegapiato, roli kiana gevagi-kwaregaato. Na au aripato, ia Roma talimana gaurai geku vetali taura ria gaagoto, gavega-maguliato. 28 Au aririwato pana ripa, rakagau gaurai geroliawai, gaura pakurai averigo-agiato, geria kaonsela wailanai. 29 Au na arawaliato ira geria rova galamanai geroliana, na ia pia vagi-kwaregaa pa tipura numanai pia taoa kwalana ta ati arawaliato. 30 Iuda taura na pia vagi-kwaregaa ulanana, navugana getovoato valina gema varakuto gaurai, atugamagito, goi gemu ai pana tugu-watia. Ia geroliana talimara maki avaikilarato, goi wailamu ai geria veroli kilara pia kilagira.”
31 Vetali taura na gevaikilarato kalana gekalaato. Vopogi, ira na Paulo gevaiagoato pene ago Antipatri. 32 Elaganiato vou, vetali taura gagera na gelakana taura geria talu kapunai gewaikuleto. Osi tauramo Paulo ria gelakato. 33 Kaisareai geve kwarato, ne pepa gegapiato, kavana geveniato, e Paulo maki geveni-vanagiato. 34 Kavana na pepa eagiato, ne Paulo erenagiato, ia arigi kapu talimana. Ia eripato Paulo Silisia talimana gaurai, 35 evaikilaato, “Gerolimuna talimara pia mai-kwara voupe rakagau okala-leaato gauna kilana au na pana kamonagia.” Ne kavana ekilato, Paulo pia ago-agia, Kota numanai piave gita-tagoa. VoKota numana Heroda magulinai ekalaato.