9
Saulo evetugamagi-waito
Saulo maparuna roe voa Velekou gekwalanaawai talimara vega-rakavara e vagi-matera kilara ekala-vigi-rageawai. Gaurai eagoto Rupu Veaga velena kamuna genai, enogiato, vevega-ripa pepana pene taloa, Damaseko ai Iuda talimara geria rupu pene venira ulanana. Pe, Iesu gekwalanaana marura e garera vonai pene rawalira e pene ligora, ne Ierusalemai pene vogomai-agira.
Ne Saulo na Ierusalema eraokwaniato Damaseko ai eagoto. Damaseko vanugana ekavinagiato aonai, maeka ta kupa na emarigoto ia ewae-taliato. Ne ia kwano ai eketo-talito, e karo ta ekamonagiato, netiwato, “Saulo, Saulo! Rakagau gaurai au ovega-vitivitikuna e oguikuna?” Ia everenagito, netiwato, “Velekou, goi ne rai?”
Vokaro na evega-geleato, netiwato, “Au Iesu, goi na au ovega-rakavakuna talimaku. Na ono kuliiti, vanuga kamunai ono laka-toga, vonai talima taa na pene vaikilamu rakagau pono kala.”
Ia gekwaruato talimara maparara geruga-talito, ati gekilakilato, kwalana karo gekamonagiato, na talimana vou ati gegitaato. Saulo kwano na ekuliitito, matana ealirato aonai gau ta ati egitaato. Ne taukavana na gimanai gegapito, Damaseko ai gevaiagoato. Toma toitoi vegata matana gekeleto ati evegitato, e ati eganiganito e nanu pa rakagau ta ati eniuato.
10 Damaseko ai Iesu gekwalanaawai talimana ta arana Anania, mata-vanagi ai Velekou na evaikilaato, netiwato, “Anania!” Ia evega-nokoto, “Ou! Velekou, au ea.” 11 Velekou na evaikilaato, netiwato, “Ono kuliiti, pe raupara ta arana Rorirori Rauparana na ono ago. Pono ago Iudas gena numai Taso talimana ta arana Saulo pono verenagi-agia, kwalana ia vonai erapalina voa. 12 Ia na mata-vanagi ai talima ta arana Anania pegitaa, pelaka-toga, gimana ia atanai petao-kaura, matana pene alira ulanana.”
13 Anania evega-geleto, netiwato, “Velekou, talima gutuma na gevarakuto, etalima Ierusalemai goi gemu taunilimalima veagara kala rakava kwaikwaira ekala-venirana. 14 Damaseko ai pevogomai maki Rupu Veaga velera kamura na rorirori geveniato, goi aramu gevega-rageana talimara maparara pene ligora e tipura numanai pene taora ulanana.” 15 Na Velekou na evaikilaato, netiwato, “Ono ago, kwalana etalima au na warau avirigiato, ati Iuda talimara e tanopara velera kamura e Isaraela talimara wailarai au araku pene kilagia ulanana. 16 E au na pana vega-gitaa, ia au araku pakunai vitiviti vogo roe nea pene vuara.”
17 Gaurai Anania eagoto, numai elaka-togato, e gimana Saulo atanai etao-kauato. Ne netiwato, “Walakavaku Saulo, Velekou Iesu, ekapu ovogomai-veniawai aonai raupara kapanai gemu ai evevega-matagaito talimana. Ia na petuguku, kwalana matamu mapia vekala-paka e Veaga Palaguna na goi pene vega-vonumu ulanana.” 18 Ati lovana gau kwatuna magani gunavera vetaina ia matana na eketo-vagito, ne maevegita-waito. Voia mulinai ekuliitito, ne bapatiso egapito. 19 Eganiganito mulinai, tauniparana etiliga-waito.
Saulo Damaseko ai evopatato
Saulo Damaseko ai toma reketa maetalu-agirato, Iesu gekwalanaawai talimara ria. 20 Ia veganamo rupu ai eagoto, Iesu eve vopatagiato, netiwato, “Iesu ia Palagu Natuna.” 21 Saulo gekamonagiato talimara maparara nugara geketo-vagito, ne gekilato, “Etalima Iesu arana gekilagiana talimara Ierusalemai evagirana talimana ei? E enai pevogomai ekalamo ulanana pene gapira, pe Rupu Veaga velera geria ai pene vaiwaikulera ulanana ei?”
22 Na Saulo gena vopata tiavuna ekamuwai. Gena kilakilai Iesu evega-taunataunaawai, taunatauna Iesu ia Keriso, (Palagu na ekilagi-gavuato vevega-maguli tauna). Vokila Iuda talimara Damaseko ai getaluwai talimara ati geria vega-gele rauparana.
23 Toma vogo geaikito mulinai, Iuda talimara getanu-kouto, Saulo vagi-kwaregana rauparana navugana getovoato; 24 na raka navuga getovoato gauna talima reketa na Saulo gevaraato, pe eripato. Pogi-lagani vanuga kamuna laka-togara gegita-tagorawai, ia pia vagia ulanana. 25 Na pogi ta Iesu gekwalanaawai talimara na gegapiato, potegai geuraato, ne vanuga kanana mulina na getugu-rigoato.
Saulo Ierusalemai
26 Saulo Ierusalemai evekwarato aonai gena ririwa Iesu gekwalanaawai talimara ria pia tanu-kou, na ira maparara na gekali-veniato, kwalana ati gevega-taunataunaawai, ia taunatauna Iesu gena melo. 27 Na Banabas na evevaiato, apostolo talimara geriai evaiagoato. Ia na vou geria ekilagiato, Saulo na Velekou rauparai raka egita-tiwaato, e Velekou na evega-vegupuato. E evararato, rakavetaina Saulo Damaseko ai matiligana, e ati ekalito, Iesu aranai evopatato genai. 28 Gaura pakurai Saulo ira ria getaluwai e Ierusalema maparanai evopatawai Velekou aranai matiligana. 29 Grik karonai gekilawai Iuda talimara ria gevevaikilawai e geveituwai, na ira na pia vagia rauparana getavuawai. 30 Taukavana na enavuga geripaato gaurai Saulo Kaisareai geverigo-agiato, voanana Taso ai getugu-lakaato.
31 Gaura pakurai ekalesia maparana Iudea, Galileia, e Samaria tanorai maino ewalato. Ekalesia gena tiliga ekamuto e Velekou kalina na gekaliwai e Veaga Palaguna na eveakavarato.
Petero Lida e Iopai
32 Petero kapu mapararai eagoto, aonai Lidai maki everigoto, Palagu gena taunilimalima veagara lakagitara. 33 Vonai talima ta arana Aenea erawaliato. Ia gagena kwaregara rigolo taula vativati (8) gena genogeno kapuna na ati ekuliitiwai. 34 Ne Petero na evaikilaato, netiwato, “Aenea, Iesu Keriso na evega-namamuna. Ono kuliiti, gemu genogeno ono ikua.” Veganamo Aenea ekuliitito. 35 Vonai getaluwai Lida e Saron talimara maparara na gegitaato, gaurai Velekou genai gewaikuleto.
36 Iopai Iesu ekwalanaawai garena ta arana Tabita etaluwai. Grik karonai arana Toreka, ganina “deer”. Ia kala namara vogo ekalarawai, e ati geria e ati garia talimara eveakavarawai. 37 Volaganinai ia evitiato, ne ekwaregato. Tauniparana geguligiato, numa kukuna kovogana ta aonai getaoato. 38 Iopa e Lida vepakara ati rau. Iesu gekwalanaawai talimara Iopai gekamonagito Petero Lidai gaurai talima ruala getugurato ia genai, pia nogia, nepiatiwa, “Ai ria ita ago, ragai pono kwaipo!” 39 Gaura pakurai Petero ekuliitito, ne ira ria geagoto. Ekwarato aonai numa kukuna kovoganai gevairageato. Vonai wapu maparara na geruga-gegelagiato, ne kouti e rapuga reketa, Toreka na, magulinai etulirawai gaura, ia gevega-gitaato matagira na. 40 Petero na ira maparara kovoga na etugu-atirato, ne etiu-talito, erapalito. Voia mulinai epoe-talito, kwarega garena egitaato, netiwato, “Tabita, ono kuliiti!” Tabita matana ealirato, Petero egitaato, ne etanuitito. 41 Petero na gimanai egapito, evega-rugaitiato. Gaurai vega-taunatauna talimara e wapu ekea-togarato. Ira gema laka-togato aonai, Tabita magulina eruga-tagowai. Ne Petero na geriai eveni-vanagiato. 42 Ekala valina Iopa maparanai eraka-lovolovoto, gaurai talima gutuma na Velekou gevega-taunataunaato. 43 Petero toma vogo Iopai etaluto, polomakau kopira einagulu-agirawai talimana goti arana Simona.