PAULO GENA TALOTALO TOVOTOVONA KORINTO EKALESIARA GERIA
1 Korinto vega-matagaina kilara
Korinto aonai ekalesia goleana Paulo na evega-rugaato (Apostolo 18). Epepa tovotovona Paulo na etaloato, kwalana Korinto ekalesiara nuganugarai metau kiata ewalawai. Ne ira na Paulo getalo-veniato, gerenagiato, raka pia kala-tiwa negetiwato. Vovetainai Paulo na epepai geria verenagi evega-geleato (7:1; 8:1; 12:1; 16:1), e voo raira gekala-rakavawai gaura evaikila-gaokarato e ekalesia magulina rorirorina rakavetaina evega-riparato.
Paulo na epepa Epeso vanugana na etalo-venirato, Epeso ekalesiara vega-toitoi ewariwarirato aonai. Epepa rigolo 53 e 55 vekarawarai etaloato, Iesu ekwaregato mulinai.
Epepai golea kamura tenu 1:30-31.
Gena vevega-ripa kilara kamura ekilagirato gaura ea:
1) Ekalesia goleana taunatauna kolemana pono gitaa, ira Iesu Keriso gena vele pa vegitatago kapulenai getaluna.
2) Palagu gena ekalesia goleana taunatauna ati talima pa tanopara gena aonekai ekalesia goleana pia vaia, na Palagu gena aonekai e tiavu ai.
3) Ekalesia goleana taunatauna Palagu na enavugaato rauparanaimo pia maguli.
4) Ekalesia goleana taunatauna Palagu gena kila pia kwalanaa, e Palagu gena ulamagi aimo pia maguli.
Paulo na epepa evetaina ewareato:
1. Ekalesia aonai veware ewalato (tenu 1:1–4:21)
2. Kala rakavara ekalesia aonai (tenu 5:1–7:40)
3. Kaivakuku gevenirana ramaramara (tenu 8:1–10:33)
4. Aliruputali rauparana (tenu 11:1-34)
5. Veaga Palaguna gena veveni (tenu 12:1–14:40)
6. Kuliitiwai (tenu 15:1-58)
7. Kila ikana (tenu 16:1-24)
1
Au Paulo, Palagu gena ririwai ekeakuto, Keriso Iesu gena apostolo talimaku ai pana ago, e ita walakavara Sostene goti taumai ruala gemana epepa ewatina, Palagu gena ekalesia talimami Korinto aonai gotaluna gemi. Gomi Palagu gena taunilimalima, pe Keriso Iesu aonai warau evega-veagamito, gomi Palagu na ekeamito pio veaga ularana. Taunilimalima maparara kapu mapararai getaluna gera Velekou Iesu Keriso aranai gerapalina talimara maki, Palagu na gomi ekea-koumito, pio veaga ularana. Iesu Velekou ira e ita maparara gera Velekou.
Ita Tamara Palagu e Velekou Iesu Keriso geriana vega-nama kamu e maino gemi ai pene mia.
Paulo na Palagu etanikiu-veniato
Au na vanagivanagi geku Palagu atanikiu-veniana gomi pakumi ai, kwalana ia gena vega-nama gomi Keriso Iesu aonai gotaluna talimami evenimito gaurai. Iesu Keriso ria gokwapunana genai, Palagu na gomi gaura mapararai warau pevega-rinagami kilakila aonekara maparana e tugamagi-ilu maparana maki evenimito. Keriso valina maki gomi aomi ai warau etaunataunato e gemi kamonagi ai goruga-gaokana. Vovetaina gaurai ita gera Velekou Iesu Keriso gena vogomai roe goalo-tagoana aonai, Veaga Palaguna gena wareware taai ati gorapuna. E Palagu na gomi pene vega-ruga-gaugaumi pene ago ikana. Pe gera Velekou Iesu Keriso gena veveakota tomanai gomi ati gemi kala rakava pene rawalimi. Palagu magena veraramani. Ia na gomi ekeamito, ia Natuna Iesu Keriso ita gera Velekou ria pio kwapuna ulanana.
Ekalesia aonai veware ewalato
10 Walakavaku maparami, au na ita gera Velekou Iesu Keriso aranai anogimina, aririwana maparaparami gau kwapunamo pio kilagia, pe matotaumi nuganugami ai ragai pio veware-lovolovo. Gomi maparami gemi tugamagi e ririwa kwapunaimo pio talu. 11 Kwalana walakavaku, gomi valimi Kloe gena numa talimara na gema varakuto, negetiwato, gomi matotaumi nuganugami ai goveituna. 12 Au na akilagiana kapuna ea. Taa okilana, “Au Paulo mulinai alakana.” Taa okilana, “Au Apolos mulinai alakana.” Mataa maokilana, “Au Kefas, (voo Petero), mulinai alakana.” Mataa maki maokilana, “Au Keriso mulinai alakana.” 13 Keriso peveware-kinikini, pe golea vogovagi ai pe ago pa? Voo Paulo gomi ulami na gesatauroato pa? Pa Paulo aranai gomi gebapatisomito? 14 Au na Palagu atanikiu-veniana, kwalana au na gomi ta ati abapatisomito, a Krispo e Gaiusmo abapatisorato. 15 Ati nama gomi taa na notina, “Ai Paulo na ebapatisomaito gaurai gena melo ai gaagoto”. 16 Taunatauna, Setepanas magena numa talimara ria maki au na abapatisorato. Ati aripana, au na talima reketa maki abapatisorato pa aikina.
17 Au Keriso na etugukuto, ati pana vebapatiso ularana, na Vali Namana pana vopatagia ularana. Ati aoneka iwavagi talimara geria kila vetainai pana vopatagia, kwalana Keriso gena satauro ati tiavunai ne aagona kalinana.
Satauro Valina
18 Taunatauna, satauro valina kwarega rauparanai gelakana talimara na ati gevega-taunataunaana, kawakawa kilana negetina. Na maguli rauparanai talakana talimara gerai Palagu gena tiavu satauro valina aonai ematagaina. 19 Puka Veaga aonai Palagu evetaina ekilana,
“Au na aoneka iwavagi talimara
geria aoneka ati ganirai pana vega-agora,
e geripa-vanagito talimara
geria ripa iwavagira pana vega-rakavara.”
20 Pe aoneka iwavagi talimara arigia? Vevega-ripa e talotalo talimara arigia? Ripa-vanagi talimara e gevevega-veituna taura arigia? Palagu na evega-matagaiato, etanopara gena aoneka kawa vagi vegata.
21 Taunatauna, Palagu gena aoneka matagai, kwalana Palagu na kupa e tanopara ekalarato maparara na gena aoneka gevega-matagaiana, na taunilimalima matotauria geria aoneka na Palagu ati geripaato. Vovetainai Palagu ekilato, namana, satauro valina, taunilimalima na gekilagi-rakavaana valina, gevega-taunataunaana talimara Palagu na pene vega-magulira. 22 Iuda talimara geria ririwa kamuna vegailia irau vagira pia gitara, a Grik talimara aoneka gegita-vetavuana. 23 Na ai na Keriso, gesatauroato talimana, gavopatagiana, ia vevega-maguli tauna. Evali Iuda talimara geriai kila rakavana e Grik talimara geriai kawakawa valina. 24 Na Palagu na ekearato talimara, Iuda talimara e Grik talimara, ita maparara gerai Keriso Palagu gena tiavu e Palagu gena aoneka. 25 Palagu gena kala taunilimalima na gekilagi-kawakawarana, geria kala na talima geria aoneka evanagirana. E Palagu gena kala taunilimalima na moiramoirai gekilagirana, vogaura na taunilimalima geria tiliga evanagirana.
26 Walakavaku maparami, iovetugamagiwai, gomi raka talima vetaimi Palagu na ekeamito. Gomi tanopara aonekana ria pita vega-vetovomi genai, gomi kapoinamo maaonekami, e kapoinamo gotiavuto, e kapoinamo gemi pete vele. 27 Na Palagu na etanoparai kawa talimara evirigirato, ne ira geriana etanopara gena aoneka talimara evega-nugaragerato. E Palagu na etanoparai moira talimara evirigirato, ne ira geriana tanoparai kwalimu talimara evega-nugaragerato. 28 E Palagu na etanoparai talima reketa, ati gevega-agirana, gegita-guilagirana e gekilana, nama ta ati pia vega-walaa negetina talimara, evirigirato, ne ira geriana tanoparai gevega-ragerana talimara ati ganirai evega-agorato. 29 Vokala ekalaato kwalana, talima ta ia wailanai ragai pene vevega-rage ulanana. 30 Gomi gemi maguli Palagu na Keriso Iesu ria eveakwapunaato. Keriso Iesu Palagu na egapiato ita gera aonekai evega-agoato. Keriso genana ita Palagu gena kala rorirori talimara e Palagu gena veaga talimara, e Palagu na rakava aona na evoi-vagirato, rakava etoma ati tiavuna ita gerai. 31 Gaura pakurai Puka Veaganai ekilana gelegelenai pita maguli, netina, “Talima ta eririwana pene veagi, Velekou na kala ita atarai ekalagiato veaginaimo pene veagi-agia.”