11
Laasaro gena kwarega
Betania talimana ta arana Laasaro evitiato. Betania Maria mavavine kavana Mareta goti geria vanuga. E Maria e enai Velekou mulamula ponana nama iwavagina na erigaato, e Velekou gagena maki guinana eiru-lakiato vavinena. Laasaro ia Maria walawalana koloana. Ne evavine ruala na Iesu gena kila getuguato, negetiwato, “Velekou, goi na oulamagiana talimana pevitia.” Iesu na vovali ekamonagiato aonai, ekilato, “Nevitina ati pene veakwaregaa. Ne Palagu gena tiavu e vegailia iwavagina pene matagai ulanana. E neia genana Palagu Natuna pia vega-ragea.”
Iesu na Mareta mavavine kavana Maria e Laasaro eulamagirawai. Na Laasaro gena viti valina ekamonagiato, toma ruala etalu-agirato, etaluwai kapunai. Votoma ruala mulirai gena melo evaikilarato, netiwato, “Ita maita waikule-wai Iudeai.” Gena melo na gevaikilaato, negetiwato, “Vevega-ripa talimamu, ewalagani vou Iuda talimara na vatu na ia vatumu nepegetiwa, a ewagumona maita waikule-wai notina.” Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Toma kwapuna aonai ora maparara gagalana ruala ei? Pene talima ta lagani maekanai elakana genai, ati pene vekwakunagi, kwalana ia etanopara maekanai epoepoena. 10 Na mukunai elakana talimana evekwakunagina, kwalana ia aonai maeka ati emiana.”
11 Iesu na evetaina evaikila-gaturato mulinai, maevaikilarato, netiwato, “Ita gatara Laasaro emaituna, na au aagona, maitu na ana vago-keroa.” 12 Ne gena melona gevaikilaato, “Velekou, pene emaituna genai, roe nea pene nama.” 13 Na Iesu na voo ekwaregato ekilagiawai. A gena melo matapolu gekilawai, eagalagina gaurai emaitu-kwaregato ekilagiana, negetiiwai. 14 Ne Iesu na evara-namanamarato, netiwato, “Laasaro pekwarega. 15 Na gomi gemi nama atugamagiana gaurai avererena, votomai au ia goti aikina, kwalana eia genana pio vega-taunataunaku. Gaurai ita ago genai.”
16 Ne Tomas, arana ta Didimas pa Kapa negetiiwai, na Iesu gena melo reketa evaikilarato, netiwato, “Ita maki ia ria ita ago, pe ia ria pita kwarega-kou.”
Iesu maguli kwalana
17 Iesu ekwarato aonai eripato, Laasaro tauniparana toma vativati lega aonai warau pemaoko-agira. 18 Betania e Ierusalema vepakara kilomita toitoi vetaina. 19 E Iudea talimara vovogo Mareta e Maria geriai geagoto, tauniparara pia vega-tiligara ulanana, kwalana walawalaria ekwaregato gaurai.
20 Mareta ekamonagito, Iesu evogomaiwai gaurai, elakawaila-wailaato Iesu goti geve verawalito. A Maria numai etanu-vaigoakato. 21 Ne Mareta na Iesu evaikilaato, netiwato, “Velekou, goi pere enai genai, au walawalaku ati pere kwarega. 22 Na au ripaku, ewagumona maki rakagau Palagu pono nogia gauna, Palagu na pene venimu.”
23 Iesu na evaikilaato, netiwato, “Goi walawalamu pene kuliiti-wai” 24 Mareta na Iesu evega-geleato, netiwato, “Au ripaku, toma ikanai kuliitiwai tomanai ia pene kuliiti-wai.” 25 Iesu na Maria evaikilaato, netiwato, “Au kuliitiwai, e maguli. Au pene vega-taunataunaku talimana pene kwarega, na roe mapene maguli. 26 E rai roe magulina aonai, au evega-taunataunakuna, ati vagi pene kwarega. Ekila ovega-taunataunaana pa?”
27 Mareta na evaikilaato, netiwato, “Pa Velekou, au na avega-taunatauna-vagimuna, goi taunatauna Keriso, Palagu Natuna, tanoparai pono vogomai talimamu.”
Iesu etagito
28 Mareta vovetaina ekilato mulinai ewaikule-waito, ne vavine kavana Maria veavugai eve kea gariato, netiwato, “Vevega-ripa talimana pevogomai e goi etavumuna.” 29 Maria vokila ekamonagiato aonai, veganamo ekuliitito, Iesu genai eagoto. 30 Voorai Iesu vanugai rogoti ere laka-toga, ia Mareta na erawaliato kapunai roe voa. 31 Iuda talimara, Maria getanu-rukurukuawai talimara, na Maria gegitaato, eraka-kuliitito elaka-piatito aonai, mulina na geagoto. Ira matapolu gekilato, Maria kalai eagona, kwarega talimana eneve tagi-agia negetiwato.
32 Maria eagoto, Iesu laganai eruga-talito, Iesu egitaato aonai, gagena kwalanai etiu-talito, ne evaikilaato, netiwato, “Velekou, goi pere enai, au walawalaku ati pere kwarega.”
33 Iesu na Maria egitaato etagiwai, e Iuda talimara, ia ria gevogogmaito talimara, maki getagiwai gaurai, ia aona maki evetuga-rakavato, roli etagito. 34 Ne Iesu na erenagirato, netiwato, “Ariginai gotaoato?” Ira na gevega-geleato, negetiwato, “Velekou, ono vogomai, pe onoma gitaa.” 35 Iesu etagito. 36 Ne Iuda talimara gekilato, “Iogitaa, Laasaro eulamagi-rakavaana.” 37 Na Iuda talimara reketa gekilato, “Etalima na mata-kele talimana matana evega-aliaato, pe Laasaro maki ati vagi pere kwarega, ei?”
Iesu na Laasaro kwaregana evega-kuliiti-waiato
38 Voana Iesu aona evega-vekwalavi-rakavaato, ne kala kapunai eagoto. Vokala vatu kovogana vatu taa na getape-gavuato. 39 Iesu ekilato, “Vatu iogapi-pakaa.” Mareta, vokwarega talimana walawalana, na Iesu evaikilaato, netiwato, “Velekou, ia ekwaregato tomana na pene vogomai ewagumona toma vega-vativatina (4), pe ponana rakava vagi.” 40 Iesu na Mareta evaikilaato, netiwato, “Au na goi pavaikilamu, pene pono vega-taunataunaku genai, Palagu maekana ralemana iwavagina pono gitaa napatiwa, ei?” 41 Ne kwarega talimana getaoato kapuna vatuna gekule-pakaato. Voia mulinai Iesu epoe-itito, ne ekilato, “Tamaku o, au na goi atanikiumuna, kwalana goi na warau pokamonagiku. 42 Au ripaku, goi na vanagivanagi okamonagikuna. Na evetaina avaikilamuna kwalana etaunilimalima geruga-tagona enai pakurai. Pe ira na pia vega-taunataunaa, au goi na otugukuto.”
43 Vovetaina ekilato mulinai ekea-paralato, netiwato, “Laasaro, onoma lakati!” 44 Ne ekwaregato talimana kwarega rapugara na gimana e gagena gerekorato e wailana gekumu-agiato rapugana ria elaka-piatito. Iesu na evaikilarato, netiwato, “Iolugaa, pe ene laka.”
Iesu vagivagina rauparana getavuato
Mataio 26:1-5; Mareko 14:1-2; Luka 22:1-2
45 Ne Iuda talimara vogo, Maria genai geagoto talimara, Iesu na vokala ekalarato gegitarato aonai, vogo Iesu gevega-taunataunaato. 46 Na reketa gewaikule-waito Parisea talimara geriai, ne Iesu na rakagau ekalarato gaura geve vararato. 47 Ne Rupu Veaga velera kamura e Parisea talimara na kaonsela talimara gekea-koukouratao, ne gevaikilarato, “Ita ewagumona rakagau ita kala? Etalima na vegailia irau vagira vogo ekalarana. 48 Pene ia evetaina ita na tipo pita gitaguilagia genai, taunilimalima maparara na ia pia vega-taunataunaa. Ne Roma talimara pia vogomai, ita gera kapu (pa Rupu Veaga) e gera tanopara ita gerana pia gapi-vagira.”
49 Nea ira aorai talima ta arana Kaiapa, ia volaganinai Rupu Veaga velena kamuna, ia na evaikilarato, netiwato, “Gomi gau ta ati ripami! 50 Gomi ati gotugamagi-iluna, namana talima kwapunamo taunilimalima maparara pakurai pene kwarega, a etanopara maparana pia vega-rakava-gatuvagia ati nama.” 51 Ia vovetaina ekilato, ati ia matotauna maaona maparana ekilato; na ia volaganinai Rupu Veaga velena kamuna, gaura pakurai ia eperovetato, Iesu pene kwarega Iuda talimara maparara pakurai. 52 E Iesu ati Iuda talimaramo pakurai pene kwarega. Na Palagu natuna kapu irauirau ai getalu-lovolovona talimara maparara pene gapi-koukoura, golea kwapunai pene vega-agora ulanana.
53 Gaura pakurai votoma na evetinato eagoto, Iuda talimara kamura na Iesu raka pia vagi-kwarega-tiwaa raupana getavuato. 54 Vovetaina gaurai Iuda talimara wailarai Iesu ati elaka-matagaiwai. Vokapu eraokwaniato, eagoto tanoleanai taunilimalima aikina kapuna laganai, vanuga ta arana Efraim ai. Gena melo ria vonai getaluwai.
55 Iuda talimara geria Pasova velekwana ekavinagito. E Iuda talimara vogo votanoparai getaluwai Ierusalemai gema laka-koukouto. Ira gema laka-koukouto ganina taunatauna, Palagu wailanai pia vekala-vealeva voupe, Pasova velekwana pene vetina. 56 Ira na Iesu getavuawai, Rupu Veaga aonai geruga-koukouto genai, matotaura nuganugaraimo geverenagi-verenagito, negetiwato, “Gomi raka gotugamagi-tiwana? Evelekwai toma ema matagaina pa?” 57 Rupu Veaga velera kamura e Parisea talimara na vevega-nagi kilana warau Iuda talimara gevenirato, gevaikilarato, pene ta pene kamonagi Iesu ariginai, ia rorirori pene ago, Iuda velera pene vevarara, pe pia gapia.