4
Iesu e Samaria garena
1 Parisea talimara warau gekamonagito, Iesu na talima vogo egapirato, gena melo ai evega-agorato e ebapatisorato, Ioane ati vogo egapirato.
2 Na Iesu matotauna na ta ati ebapatisoato; gena melomo gebapatisowai.
3 Iesu eripato ia valina Parisea talimara na gekamonagiato, ne Iudea eraokwaniato, Galileiai ewaikule-waito.
4 Samaria tanona na elaka-vanagito Galileiai.
5 Samaria vanugana taai ekwarato. Vovanuga arana Sika. Vovanuga Iakobo na natuna Iosepa eveniato tanona laganai.
6 Iakobo gena puluka maki vonai. Iesu evogomaito, eraga-manukouto, gaurai puluka laganai etanu-talito. Ora gauna 12 koloko garogota-kilipaaluna.
7 Etanu-tagowai aonai, Samaria garena ta nanu gutu eagoto, ne Iesu na enogiato, netiwato, “Nanu kiata onoma veniku, pe anama niua.”
8 Gena melo vanugai, ganigani voi geagoto.
9 Samaria garena evega-geleto, netiwato, “Goi Iuda taumu, au Samaria gareku, rakagau gaurai au geku ai nanu onogina?” Vovetaina ekilato, kwalana Iuda talimara Samaria talimara ria ati gevetau-kava-veveniwai.
10 Na Iesu na evega-geleato, netiwato, “Pere Palagu gena veveni gauna poro ripaa, e poro ripa maki, nanu kiato gemu ai enogiana talimana rai genai, ia poro nogia, ia na maguli nanuna pere venimu.”
11 Gare ekilato, “Velekou, goi ati gemu keme e puluka maki ropu vagi. Nemaguli nanuna ariginai pono gapia?
12 Goi iwavagi, na ai tenemai Iakobo kei ei? Epuluka ia na evenimaito, e ia matotauna na eniuawai, natuna maparara na e gena polomakau e mamoe lavetara na maki geniuawai.”
13 Iesu na maevega-geleato, netiwato, “Enanu pia niua talimara maparara nanuna mapene kala-waira.
14 Na au na pana venia nanuna pene niua talimana, nanuna ati pene kala-waia. Kwalana au na pana venia nanuna ia aonai pulukai pene ago, pene vonewai-vonewai e maguli vanagivanagi pene venia.”
15 Vogarena enogiato, netiwato, “Velekou, nenanu ono veniku, pe nanuna ati mapene kalawaiku, e enai nanu gutu ragai mapana vogomai.”
16 Na Iesu na evaikilaato, netiwato, “Ono ago, garawamu ono vekeaa, pe taumi ruala pio vogomai.”
17 Vogare evega-geleto, netiwato, “Au ati garawaku.” Iesu ekilato, “Ne okila-taunataunana, ‘Au ati garawaku’ notina ne rorinai.
18 Gemu kila taunatauna, kwalana goi vega-imaima vegata ovegarawato, e roe nogarawaana talimana ne ati goi garawamu.”
19 Vogare ekilato, “Velekou, au ewagumona pama ripa, goi peroveta talimamu.
20 Ai tupumai e gatamai na egolo ai Palagu gealiruputali-veniawai, a gomi Iuda talimami gokilana, aliruputali kapuna Ierusalemai voa, pe taunilimalima vonai pia aliruputali.”
21 Iesu ekilato, “Gare, geku kila pono vega-taunataunaa, toma ta evogomaina, egolo ai e Ierusalemai maki Tamara ati pio aliruputali-venia.
22 Gomi Samaria talimami na goaliruputali-veniana Palaguna ati ripami; a ai na gaaliruputali-veniana Palaguna ripamai, kwalana vevega-maguli ai Iuda talimamai gemana evogomaina.
23 Na tomana evogomaina e warau pekwara ea, aliruputali talimara taunataunara na Tamara Palagu palagu ai e taunataunai pia aliruputali-venia. Kwalana Tamara na vovetaina pia aliruputali-venia talimara etavurana.
24 Palagu ia Palagu Palaguna, pia aliruputali-venia talimara na palagu ai e taunataunai pia aliruputali-venia.”
25 Vogare na evaikilaato, netiwato, “Au ripaku, Mesia, gekilagiana Keriso negetina, pene vogomai. Ia pene vogomai tomanai, ia na gaura maparara pene kilagi-matagaira.”
26 Na Iesu na evega-geleato, netiwato, “Talimana au ea, goi avaikilamuna.”
Iesu gena melo gewaikuleto
27 Iesu vovetaina ekilawai aonai, gena melo gekwarato. Ira maparara nugara gepale-vagito, kwalana Iesu gare ta goti gekilakilawai, na talima ta ati ekilato, “Goi rakagau oririwana?” Pa “Rakagau gaurai goi egare goti gokilakilana?”
28 Ne vogare gena nanu kwagutuna eraka-kwaniato, ewaikuleto vanugai, ne vanuga talimara evevaikilarato.
29 Netiwato, “Iovogomai, talima ta iomai-gitaa. Ia na au geku kala akalarato gaura maparara pekilagikilagi-atira. Peiramu ia e Keriso, (Palagu na ekilagi-gavuato vevega-maguli tauna), pa?”
30 Gaurai taunilimalima na vanuga geraokwaniato, Iesu genai geagoto.
31 Vovepaka kianai gena melo na gevaikilaato, negetiwato, “Vevega-ripa talimamu, ono ganigani.”
32 Na ia evega-geleto, netiwato, “Au magaku ganigani, gomi ati ripami ganiganina.”
33 Vovetaina gaurai gena melo matotaura geverenagito, negetiwato, “Talima taa na gana ganigani pevuamai pa?”
34 Iesu na evaikilarato, netiwato, “Au gaku ganigani etugukuto Palaguna gena ririwa pana kalaa, e evenikuto inaguluna pana vega-gugulua.
35 Gomi magemi vegavutina kilana, gokilana, ‘Uve vativati mulinai vou keto-toga tomana pene kwara.’ Na au na avaikilamina, matami iokala-pakara, ne araga ganiganira iogita-kalakalara, ganira warau pege tola, ginaroginaro tomana pekwara.
36 Ginaroginaro talimana gena inagulu voina pene gapia, e araga ganiganina pene tao-koua, maguli vanagivanagi ulanana. Ganina voa, varovaro talimana e kuakua talimana pia verere-kou.
37 Kwalana vovetaina pene vetao vou, evetaina gekilagiana kilana taunatauna, ‘Talima taa na evaroana, taa na ekuaana.’
38 Au na gomi atugumito, ati govaro-vekwalavito gaura kuakuara. Varovaro vekwalavira talima reketa gevekwalavito, na gomi ira geria vekwalavi gaura kuakuarai pio laka-toga.”
Samaria talimara gutuma na Iesu gevega-taunataunaato
39 Ne Samaria talimara vogo vovanuga aonai Iesu gevega-taunataunaato, kwalana vogare gena vali pia kilana genana gaurai, ia ekilato, “Au geku kala rakavara akalarato gaura maparara pekilagikilagi-atira.”
40 Vovetaina gaurai Samaria talimara Iesu genai, gevogomaito genogiato, ira ria pia talu. Gaura pakurai Iesu vovanugai toma ruala maegapirato.
41 Taunilimalima vogo na Iesu gevega-taunataunaato, kwalana gena valipia kilara na.
42 Ne ira na vogare gevaikilaato, negetiwato, “Ai na ewagumona Iesu gavega-taunataunaana, ati goi gemu kila vetainai, na ai matotaumai ia paga kamonagia, e pagama ripa-namanama, ia taunatauna Keriso, tanopara Vega-magulina Talimana.”
Vele ta natuna melona Iesu na vitina evega-maguliato
43 Iesu vonai toma ruala etaluto mulinai, Galileiai eagoto.
44 Iesu matotauna evekilagi-matagaito, netiwato, “Peroveta talimana gena vanuga taunatauna talimara na ati pia nugagi-ragea.”
45 Ne Galileiai evekwarato aonai, Galileia talimara na gegapi-rageato. Iesu gegapi-rageato kwalana Ierusalemai Pasova velekwana aonai ira maki vonai, pe Iesu na rakagau ekalarato gaura maparara, matara na gegitarato.
46 Ne Iesu maewaikuleto Galileia vanugana taai arana Kana. Kana Iesu na nanu wain ai evega-agoato vanugana. Vonai king gena vele ta Kaperanaumai etaluwai, ia natuna melona eviti-rakavaato.
47 Vovele ekamonagito, Iesu Iudea na eagoto Galileiai, gaurai eagoto ia genai, ne enogiato, Kaperanaumai ene verigo, pe ia natuna melona eneve vega-magulia, kwalana ia natuna melona roli ekwaregawai.
48 Iesu na evaikilaato, netiwato, “Gomi vegailia irau vagira e vevega-kali kalara ati pio gitara, ati pio vega-taunataunaku.”
49 Vovele ekilato, “Velekou, ita ago, natuku neekwaregana nea.”
50 Iesu na evaikilaato, netiwato, “Ono ago, natumu melona pene maguli gaurai.” Votalima na Iesu gena kila evega-taunataunaato, gaurai eagoto.
51 Raupara na ewaikule-waito aonai, gena vetugunagi talimara ria geverawalito, ne gevaikilaato, negetiwato, “Goi natumu melona pemaguli.”
52 Ne ia na erenagirato, arigi orai natuna melona enamato. Ira gevega-geleto, negetiwato, “Walagani oragauna 1 koloko vetaina ia vovotina peraokwania.”
53 Ne tamana eripa-rorirorito, voora taunataunanai enamato, Iesu na ia evaikilaato, netiwato, “Goi natumu pemaguli.” Gaurai ia e gena numa talimara maparara Iesu gevega-taunataunaato.
54 Eevegailia irau vagina vega-rualana Iesu na ekalaato, Iudea na Galileiai eagoto mulinai.