11
Iesu na gena melo rapali evega-riparato
Mataio 6:9-15; 7:7-11
1 Toma ta Iesu kapu taai erapalito. Evega-aikito aonai, gena melo taa na evaikilaato, netiwato, “Velekou o, rapali ono vega-ripamai Ioane na gena melo evega-riparato gelegelena.”
2 Iesu na evaikilarato, netiwato, “Gorapalina aonai, epio kilatiwa:
‘Ai Tamamai goi aramu pene veaga;
gemu Basileia pene vogomai.
3 Toma, toma aorai, gama gauganigani pono venimai.
4 Gema rakava ono tugamagi-piatogara,
kwalana ai maki gevega-rakavamaina talimara
geria rakava gatugamagi-piatogarana.
E veripagani ai ragai pono vaimai.’ ”
5 Ne Iesu na evaikilarato, netiwato, “Pere gomi ta pogi nugana gatana genai pere ago, pere nogia, neperetiwa, ‘Gataku o, ganigani kiata ana gapi-torea vou,
6 kwalana au gataku ta gena lakalakai geku ai pema kwara, na au geku ai ganigani aikina pana gupua.’
7 Aonai votalima numa aona na pere keati, neperetiwa, ‘Ragai ono vega-vekwalaviku. Vanagi warauna pakana-gavua, e au manatuku ria gamaituna. Au ati pana kuliiti, gau kwauta ati pana venimu.’
8 Avaikilamina, lewana ia gatana, na ati pene kuliiti, ganigani ati pene venia, na gena nogi ririwarage pakunai pene kuliiti, eririwarana gaura pene venia.
9 Gaura pakurai, au na gomi avaikilamina: Noginogi ai Palagu na pene venimi, vetavuvetavu ai pio rawali, koekoe ai gemi vanagi pia kala-pakaa.
10 Kwalana pene noginogi talimana pene gapi, pene vetavuvetavu talimana pene rawali, e pene koekoe talimana Palagu na gena vanagi pene kala-pakaa.
11 Gomi tama aomi ai pene rai natuna melona magani pene nogi genai, goi na warowaro pono venia?
12 Pa gatoi pene nogi genai rogaroga pono venia?
13 Pio tugamagi, gomi rakava talimami, na gau namara natumi venivenira ripami, gaurana gomi Tamami kupai etaluna, ia na Veaga Palaguna genogi-veniana talimara pene venira vegata!”
Iesu e Belsebul
Mataio 12:22-30; Mareko 3:20-27
14 Iesu na muru-kapu palagu rakavana, egui-atiato, gaurai vomuru-kapu talimana ekilakilato. Taunilimalima vogo na eia ewalato kalana gevevega-kaliagiato,
15 na talima reketa gekilato, “Ne Belsebul, palagu rakavara geria vele, gena tiavu ai palagu rakavara egui-atirana.”
16 Talima reketa na Iesu gekalatovoato, geria ririwa vegailia ta kupa na penema rigo.
17 Iesu na geria tugamagi warau eriparato, gaurai evaikilarato, netiwato, “Kaomani ta pene vekala kavaluga, ia pene rakava, e kwalu ta pene vekala kavaluga genai, ia pene keto.
18 Gaura pakurai, Satani matotauna pene veware-kavaluga genai, gena basileia raka pene ruga-tiwa? Evetaina akilagiana, kwalana gomi gokilana, au Belsebul gena tiavu ai palagu rakavara agui-atirana.
19 Pene au palagu rakavara Belsebul gena tiavu ai agui-atirana genai, gomi mulimi ai gelakana talimara na palagu rakavara rakavetaina gegui-atirana? Ira na gevega-taunataunaana gomi na kila ati ganira.
20 Na pene au palagu rakavara Palagu gena tiavu ai agui-atirana genai, pio ripa, Palagu gena Basileia, gena vegitatago tiavuna, gomi gemi ai warauna pekwara.
21 Matiligana talimana gena vagivagi gaura na gena numa pene gita-tagoa genai, gena rinaga pia mia-nama.
22 Na tiliga iwavagi talimana ta pene vogomai, etalima penema vevagi-venia, ne pene vega-aikia, ia gena vagivagi gaura, eraramanirana gaura, pene veraria, e gena rinaga maparara pene ware-lovolovora.
23 Rai ati au gataku ia au ekukuna talimana, e rai au goti ati gatao-koukouna ia ekala-lovolovona.”
Palagu rakavana maewaikuleto
Mataio 12:43-45
24 “Palagu rakavana ta talima ta genana elaka-vagito, ne tano lakilaki na elaka-vanagito, aga pene gani netiwato, na agalagi kapuna ta ati erawaliato. Ne ia matotauna ekilato, ‘Ana waikule araokwaniato numanai.’
25 Ewaikule-waito, numa erawaliato. Numana kala vealeva gitagitana nama iwavagi.
26 Gaurana ia na palagu rakava vagira taulatoi kwapuna maevaiagorato, maparara gelaka-togato, vonai getaluwai. Gaura pakurai votalima kunenai gena rakava kiata kei, na ikana kavanai gena rakava kamu iwavagi.”
Verere taunataunana
27 Vokila ekilagiawai aonai, gare ta taunilimalima gutuma aora na ekeato, netiwato, “Goi evega-walamuto e eveni-rurumuto garena nama iwavagi!”
28 Na Iesu evega-geleato, netiwato, “Evetaina ono kila, Palagu gena kila gekamonagiana e gekwalanaana talimara ne nama!”
Vegailia irauna geririwaato
Mataio 12:38-42; Mareko 8:12
29 Taunilimalima gutuma na Iesu gerugakorope-gavuato, ne evaikilarato, netiwato, “Toma guluna gulu rakavana! Vegailia irauna geririwaana, na vegailia ta ati pia rawalia, Iona, peroveta talimana, vegailianamo.
30 Kwalana Iona vegailia ta Nineva talimara geriai, voia gelegelenai Taunilimalima Natuna vegailiana pene ago egulu geriai.
31 Palagu na taunilimalima pene veakotaa tomanai, Seba logeana pa kuinina pene rugaiti, egulu pene tamanira, kwalana ia gena tanopara rauvagi na evogomaito, Solomona gena aoneka kilara pene kamonagira ularana. Na iogitaa, talima taa na Solomona evanagiana talimana ea.
32 Palagu gena Kota kamuna tomanai, Nineva talimara pia rugaiti, toma guluna pia tamanira, kwalana Iona gena vopata gekamonagiato aonai, ira geria rakava na gevetugamagi-kuleto. Na talima ta ea Iona eiwaana.”
Taunipara maekana
Mataio 5:15; 6:22-23
33 “Talima taa na lamepa pene kapua aonai, ati pene tao-veavugaa, rivu na ati pene koutalia, na lamepa taotaona kapuna taunataunanai pene taoa, pe pia laka-toga talimara na maekana pia gitaa ulanana.
34 Goi matamu goi tauniparamu gena lamepa vetaina. Pene goi matamu nama genai, tauniparamu maparana pene waea. Na pene goi matamu rakava genai, tauniparamu maparana pene mukunaa.
35 Gaura pakurai, rogomu pono vetole, maeka goi aomu ai neemukunana nea.
36 Pene goi tauniparamu maparana maeka na pene waea genai, mukuna kiata vagi ati pene mia, ia maeka vagi, lamepa ewae-lovolovona, goi evega-maekamuna vetaina.”
Iesu na Parisea talimara e rova gevevega-ripagiawai talimara egolorato
Mataio 23:1-36; Mareko 12:38-40; Luka 20:45-47
37 Iesu ekila-gatuto mulinai, Parisea talimana taa na ekeaato, ia goti pia ganigani-koukou; gaurai gena numai eagoto, rapalai etanu-talito.
38 VoParisea talimana na egitaato aonai, evevega-kali-rakavato, kwalana Iesu ati eveguligito, (ira tenera velera geria vevega-ripa gelegelenai), na tipo eganito.
39 Gaurana Velekou na evaikilaato, netiwato, “Gomi Parisea talimami gemi kaputi e riti muliramo goguligi-gitakaurana, na aomi vou verari e kala kawakawa na gevonu-poraketoto.
40 Gomi kawa! Gomi ati goripana, muli kavana ekalaato Palaguna na aona kavana maki ia na ekalaato?
41 Na kaputi e riti aora gaura ati geria e garia talimara pio venira vou, gau maparara gemi ai pia kala-alevara.
42 Parisea talimami, rakavami kika! Kwalana gomi na Palagu govega-namaana gaura girigirira, gemi ganigani, mamira vega-namagira gaura (tivoga, oporo, gaulaura) tolega gagalana (10) gokalarana, tolega kwapunamo vega-nama gaunai govega-agoana, na kala rorirori e Palagu ulamagi-venina magulina goleana. Gomi na e kala kamura pogoro kalara e vokala keira maki ragai pogoro raokwanira.
43 Parisea talimami, rakavami kika! Kwalana gemi ririwa rupu ai tanutanu namarai pio tanu, e gemi ririwa maki maketi kapurai pia vega-namami.
44 Vetugami kika! Gomi kala ati vegailiara kapura vetaira, taunilimalima atara na gelaka-vanagina aonai gemilorana, ira ati geripana voo kapu rakavana.”
45 Rova gevevega-ripagiawai talimana taa na Iesu evaikilaato, netiwato, “Vevega-ripa taumu o, evetaina okilana aonai, ai maki okilagi-piatogamaina!”
46 Iesu evega-geleto, netiwato, “Gomi rova govevega-ripagiana talimami maki rakavami kika! Gomi na maruna metaura taunilimalima govega-vuarana, na gimami ririna ta maki geria marunai ati gokori-kauana, ati goveakavarana.
47 Vetugami kika! Gomi tupumi e gatami na peroveta talimara gevagi-kwaregarato, e gomi na geria kala kapura namara gokalarana.
48 Vovetainai gomi matotaumi tupumi e gatami geria kala gokilagi-matagairana e govega-taunataunarana; taunatauna vagi, tupumi e gatami na peroveta talimara gevagi-kwaregarato, e gomi na geria kala kapura gokalarana.
49 Gaura pakurai Palagu gena Tugamagi-ilu ekilana, ‘Au na peroveta talimara e apostolo talimara pana tugu-agora geriai, ne reketa pia vagi-kwaregara, reketa pia gui-lovolovora.’
50 Vovetaina gaurai, peroveta talimara maparara gevagi-kwaregarato, Palagu na tanopara ekalaato vegata pene vogomai etoma, metauna toma guluna na pia vuaa.
51 Abela gevagi-kwaregaato, voanana evogomaito Sakaria, ia pata veagana e Palagu gena numa veagana vekarawarai gevagi-kwaregaato. Pa, au na avaikilamina, metaura maparara toma guluna na pia vuara!
52 Rova govevega-ripagirana talimami, rakavami kika! Ripa numana kala-pakana vanagina tavirina gomi na gogapiato. Gomi geregami ati pio laka-toga, na ia laka-toga negetina talimara geria raupara gomi na gokourana!”
53 Iesu vokapu na elaka-piatito, ne rova gevevega-ripagiawai talimara e Parisea talimara na gegaoato, gau vogo ia genai geverenagi-agirato,
54 ia vega-verauleaa ularana, geririwawai gau kwauta pene kilagi-lea, pe pia roli opakaua ulanana.