17
Kala rakava e rakava tugamagi-piatogara
Mataio 18:6-7; 18:21-22; Mareko 9:42
Iesu na gena melo evaikilarato, netiwato, “Taunilimalima vega-ketora gaura roe nea pia wala, na pene vega-walara talimana vetugana kekei. Pere nama ia gaagonai vatu kamuna ta pegere kwatu-kaua, ne rawapara ropukelau ai pegere pia-raia, kwalana egirigiri ta rakavai neopa-togaana nea.
Vovetaina gaurai rogomi pio vetole! Pene goi walakavamu kala rakavara ekalana genai, pono kila-waia, pene gena rakava na pene vetugamagiwai genai, gena rakava pono tugamagi-piatogara. Pene ia na toma kwapuna aonai vega-taulatoi kwapuna pene vega-rakavamu, e vega-taulatoi kwapuna pene waikule-wai goi gemu ai, pene kila, ‘Pavetugamagiwai,’ nepenetiwa genai, goi na gena rakava pono tugamagi-piatogara.”
Kamonagi
Apostolo na Velekou gevaikilaato, negetiwato, “Gema kamonagi ono vega-kamura!” Velekou na evega-gelerato, netiwato, “Pene gomi gemi kamonagi mastadi gautupuna gutuna kamuna vetaina, giri-konevekoneve kiana gomi na egautupu kamuna pa malberi gautupuna pio vaikilaa, ‘Ono velagu-rage, pe rawaparai onove vevaro!’ nopiotiwa genai karomi pene kamonagira.”
Vetugunagi talimana gena inagulu
“Pere gomi ta gemu vetugunagi talimana tano pene lugaa pa mamoe pene gita-tagora mulinai, inagulu kapuna na numai pene vogomai genai, goi na pono vaikilaa, ‘Ono laka vega-veleke, pe onoma ganigani,’ noponotiwa pa? Aikina, goi pono kila, ‘Gaku ganigani ono kala e nanunanu rapugana na pono verapuga, pe pono gita-tagoku; au pana ganigani gatu mulinai vou, goi mapono ganigani.’ Pa vetugunagi talimana gena kamonagi pakunai pene vega-namaa? Aikina. 10 Gomi maki vovetaina; pene Palagu na pene vaikilami inagulura maparara pio kalara genai, pio kila, ‘Ita vetugunagi talimara gera inagulu.’ ”
Iesu na lepera talimara gagalana (10) evega-namarato
11 Iesu Ierusalema eago-veniawai aonai, Samaria e Galileia vetogara na evanagito. 12 Vanuga taai elaka-togato, ne lepera talimara gagalana (10) ria geverawalito. Rauvagi ai roe voa aonai geruga-talito, 13 ira gekeato, negetiwato, “Iesu! Gema Velekou! Ono gita-vetugamai!”
14 Iesu na egitarato, ne evaikilarato, netiwato, “Rupu Veaga velera geriai ioago, pe piave gitami.” Ne geagowai aonai, tauniparara gevealevato, genamato. 15 Talima kwapunamo ira aorai kopina egitaato enamato, ne ewaikule-waito, Palagu evega-rageato. 16 Ia Iesu gagena kwalanai evetiu-talito, evega-namaato. Ia Samaria talimana. 17 Iesu ekilato, “Talima maparara gagalana pege nama. Taulavati kwapuna ravai nea? 18 Rakagau gaurai etau polu kwapuna pewaikule-wai, Palagu pema vega-ragea?” 19 Ne Iesu na evaikilaato, netiwato, “Ono kuliiti, ono laka, gemu kamonagi na pevega-magulimu.”
Palagu gena Basileia pene vogomai kilara
Mataio 24:23-28; 24:37-41
20 Parisea talimara reketa na Iesu gerenagiato, Palagu gena Basileia arigi toma pene vogomai. Ia na evega-gelerato, netiwato, “Palagu gena Basileia pene vogomai ati pio gitaa gauna. 21 Talima ta ati pene kila, ‘Ono gitaa, goi ea!’ pa ‘Goi voa!’; kwalana Palagu gena Basileia gomi aomi ai nea.”
22 Ne ia na gena melo evaikilarato, netiwato, “Toma ta pene kwara aonai, gomi gemi ririwa kamuna Taunilimalima Natuna gena toma taa vagi pogoro gitaa, na ati pio gitaa. 23 Reketa na pia vaikilaimi, ‘Talimana goi voa!’ pa ‘Talimana goi ea!’ nepiatiwa. Na ragai pio ago, mulirai ragai pio laka. 24 Kwalana eramaana aonai, maekana kupai kavata-kavatana eagona vetaina, Taunilimalima Natuna gena tomai maki vovetaina pene wala. 25 Na ia vitiviti vogo roe nea pene vuara, etoma guluna na roe pia rugaa.
26 Taunilimalima Natuna pene vogomai tomana Noa gena lagani ai vetaina. 27 Taunilimalima maparara geganiwai, geniuwai, maru e gare gevegarawawai, pene vogomai, Noa gena poti aonai elaka-togato tomanai, gutugutu na maparara egugutu-kwaregarato. 28 Lota gena lagani ai maki vovetainamo. Geganiwai, geniuwai, gevoivoiwai, gevarovarowai, numa gekalawai. 29 Na Lota Sodoma eraokwaniato tomanai, kalova e salfa pa vatu matiavura kupa na geketo-rigoto, maparara eporo-mourato. 30 Taunilimalima Natuna pene matagai genai, maki vovetaina pene wala.
31 Votomai, pene talima ta numa kukunai etanu-tagona, numai ati mapene laka-toga gena rinaga pene gapira. E pene talima ta aragai genai, ia gena numai ati mapene waikule-wai gena rinaga gapigapira. 32 Lota garawana pio tugamagia! 33 Rai matotaunamo gena maguli rogona etoleana talimana, gena maguli pene piatogaa; a rai gena maguli epia-togaana talimana maguli pene rawalia.
34 Avaikilamina, vopogi aonai talima ruala gepa kwapunaimo pia maitu aonai, ta Palagu na pene gapi-vagia, (kwalana pegapi-ragea gaurai), a ta pene raokwania, (kwalana erugaana gaurai). 35 Gare ruala vuiti kao-agina gauna pia kaoagi-koukoua aonai, ta pene gapi-pakaa, a ta pene raokwania. [ 36 Talima ruala aragai pia inagulu aonai, ta pene gapi-vagia, a ta pene rugaa.]”
37 Iesu gena melo na gerenagiato, negetiwato, “Velekou o, ariginai pene wala?” Iesu evega-geleto, netiwato, “Kwarega tauniparara gemiana kapunai, kao maki vonai pia koukou, (pe ira na pia vega-matagaia).”