19
Iesu e Sakaio
Iesu Ieriko ai ekwarato, ne vanuga aona na eagowai. Vonai takiti-koko talimara geria vele ta arana Sakaio; ia moni e rinaga vogo talimana. Ia gena ririwa Iesu kolemana rakavetaina pere gitaa, na talima gutuma e ia kupavagi gaurai, ati egitaato. Gaura pakurai ia eraka-kuneto, sikamoa gautupuna taai epae-rageto, Iesu voanana pene laka-vanagi aonai, pene gitaa ulanana.
Iesu vonai ekwarato, epoe-rageto, ia egitaato, ne evaikilaato, “Sakaio, onoma rigo-rakaraka, kwalana etoma au goi na numai pana talu gaurai.” Ne Sakaio eraka-rigoto, mavererena na Iesu evaiagoato gena numai. Gegitaato talimara maparara gemunemuneto, negetiwato, “Etalima galama talimana, gena numai eneve talu.”
Sakaio erugaitito, Velekou evaikilaato, netiwato, “Velekou, ono kamonagi! Geku rinaga kavata viriviri talimara pana venira, e gena rinaga agapi-kawaato talimana vega-vativati pana veni-waia.” Iesu na evaikilaato, netiwato, “Etoma vevega-maguli enumai pema kwara, kwalana etalima maki Aperaamo natuna. 10 Kwalana Taunilimalima Natuna gelekwalekwato talimara tavutavura e vega-magulira ulanana evogomaito.”
Parapore -Vetugunagi talimara moni gegita-tagoto
Mataio 25:14-30
11 Maparara gekamonagiwai aonai, Iesu na geria parapore ta ekilagiato. Kwalana ia Ierusalema ekavinagiato gaurai, ira matapolu gekilato, Palagu gena Basileia volaganinai pene matagai. 12 Ne ia ekilato, “Raki kamuna talimana ta kapu raurau ai elakato, king pa vele rakina pene gapia vou, mapene waikule-wai. 13 Rogoti ere laka aonai, gena vetugunagi talimara gagalana (10) ekearato, kolo monira kwapurakwapura ira kwapurakwapura evenirato, ne evaikilarato, netiwato, ‘Au muliku ai pio inagulu-agira, pe moni polura taarana mapio rawalira.’
14 Na gena tanopara talimara na ati geririwaawai gaurai, mulina na kilakila getuguato, negetiwato, ‘Ai ati gaririwana etalima ai gema vele ai pene ago.’ 15 Na votalima na king rakina geveniato mulinai, ewaikule-waito. Ne gena vetugunagi talimara ekearato, pia vega-ripaa, moni polura vira ira kwapurakwapura na gerawalirato.
16 Talima kunena eagoto, ne evaikilaato, ‘Velekou, kolo monina kwapuna ovenikuto aona na, au na moni gagalana maparawalira.’ 17 Ia na evega-namaato, netiwato, ‘Goi vetugunagi talimamu namana! Gau girigiri oinaguluagi-gitakaurana gaurai, au na vanuga maparara gagalana avenimuna, goi na pono gita-tagora.’ 18 Vega-rualana eagoto, ne ekilato, ‘Velekou, kwapuna ovenikuto aona na, au na moni imaima maparawalira.’ 19 Gena vele na evaikilaato, ‘Goi vanuga imaima pono gita-tagora.’
20 Vetugunagi talimana ta maevogomaito, ne ekilato, ‘Velekou o, goi gemu moni kwapuna gauna ea, au na muko ai akumuato, atao-togaato. 21 Au goi kalimu na akalito, kwalana goi ati ovekupa-ragena talimamu. Talima geria gau ogapirana, e ati goi na ovarorato gaura opatirana e okuarana.’ 22 Gena vele na evaikilaato, ‘Goi vetugunagi talimamu rakavana! Matotaumu gemu kila na pana agirorimu. Goi ripamu au ati vekuparage talimaku, ati au geku gaura agapirana, e ati avarorato gaura apatirana. 23 Rakagau gaurai au geku moni panikai ati otaorato? Pe au para waikule aonai, mataokauna para rawalia.’
24 Ne vonai geruga-tagowai talimara evaikilarato, netiwato, ‘Ne moni kwapuna genai nea gauna iogapia, moni gagalana talimana iovenia.’ 25 Na ira na gevaikilaato, ‘Velekou, ia gena moni gagalana warauna pegapira.’ 26 Ia evega-geleto, netiwato, ‘Au na avaikilamina, magena e magana talimana vogora mapana venia, a ati gena e ati gana talimana genai girigiri kiana maki pana gapi-vagia.
27 Na au geparu-venikuna talimara, ati geririwato au ira pana kune-agira negetiwato talimara, iovaimaira, au wailaku ai ioma vagi-kwaregara!’ ”
Iesu gena kwalimu gugulu lakatogana Ierusalemai gevonevone-agiato
Mataio 21:1-11; Mareko 11:1-11; Ioane 12:12-19
28 Ekilakila-gatuto vou, Iesu elaka-kuneto, Ierusalemai everageto. 29 Betepeiti e Betania ekavinagirawai aonai, Olive Golona kavanai, Iesu na gena melo ruala etugu-kunerato, evaikilarato, netiwato, 30 “Wailara vanuganai ioago. Pio kwara aonai, toniki natuna ta kwatukau pio gitaa, atanai talima ta rogoti ere ragekau. Pio luga-vagia, pio vogomai-agia. 31 Pene talima taa na pene renagimi, pene kila, ‘Rakagau gaurai golugaana?’ nepenetiwa genai, gomi pio kila, ‘Velekou na eririwaana.’ ”
32 Ne tauria ruala geagoto, Iesu na evaikilarato gelegelenai gerawaliato. 33 Toniki natuna gelugaawai aonai, toniki gatara na gerenagirato, “Ne rakagau gaurai toniki golugaana?” 34 Gevega-geleto, negetiwato, “Velekou na eririwaana.”
35 Ne Iesu genai geago-agiato. Geria rapuga toniki rogenai geava-kaurato vou, Iesu gevega-tanukauato. 36 Iesu eagowai aonai, taunilimalima geria rapuga kamura rauparai geavarawai.
37 Ierusalema warauna ekavinagiato, Olive Golona na everigowai, Iesu gena melo gutuma gevererewai, Palagu gevonevone-agiato, kwalana kala kamu vagira gegitarato gaurai. 38 Gekilato,
“Velekou aranai evogomaina Velena ita vega-namaa!
Maino kupai e maeka ralema iwavagina
kupa atagaina raimoraimonai!”
39 Ne Parisea talimara reketa na taunilimalima gutuma aora na Iesu gevaikilaato, negetiwato, “Vevega-ripa talimamu, gemu melo ono kila-waira!” 40 Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Au na avaikilamina, pene ira pia vaigari genai, evatu pia kogo.”
Iesu Ierusalema galamanai etagito
41 Iesu vanuga kamuna Ierusalema elaka-kavinagiato, egitaato, ne galamanai etagito, 42 netiwato, “etoma gemu maino kwalana poro ripaa nama! Na ewagumona, goi na ati ogitaana. 43 Tomana pene kwara aonai, geparu-venimuna talimara na kwano pia tenua, pia kana gegelagimu, ati gemu rava rauparana. 44 Ne goi e aomu ai getaluna talimara pia gule-vepopo-lovolovo-vagimi; vatu ta maki vatu ta atanai ati pia raokwania, kwalana Palagu gena veveakava emarigoto ati oripaana gaurai.”
Iesu na Rupu Veaga ealevaato
Mataio 21:12-17; Mareko 11:15-19; Ioane 2:13-22
45 Iesu Rupu Veaga aonai elaka-togato, voivoi talimara egui-atirato, 46 evaikilarato, netiwato, “Veaga Pukana aonai evetaina ekilana, ‘Au geku numa rapali numana pia kilagia,’ na gomi na lema talimara geria kumu kapunai pogo vega-agoa.”
47 Iesu tomara mapararai Rupu Veaga aonai evevega-ripawai. Rupu Veaga velera kamura, e rova gevevega-ripagiawai talimara, e Iuda velera na ia pia vagia rauparana getavuawai. 48 Na ati geria raupara, kwalana taunilimalima maparara geririwawai, Iesu gena kila ta vagi ragai pia kala-ketoa.