4
Parapore -Koeko talimana na vuiti uvera epiarato
Mataio 13:1-9; Luka 8:4-8
Iesu maeve vevega-ripa-waito Galileia kovuna pipinai. Taunilimalima gutuma para na magevetanu-gegelagiato gaurai, gati ai eragekauto, ne etanu-talito. Gati kiata geroli-atiato, a taunilimalima kovu pipinaimo getanu-levalevato. Iesu na gau vovogo evega-riparato parapore ai. Ia gena vevega-ripa aonai netiwato,
“Iokamonagi! Araga talimana ta eagoto, gena vuiti uvera peneve piara ularana. Epiarawai aonai, reketa rauparai geketo-talito. Ne manu geraumaito, geganirato. Reketa vatu kapurai geketokauto kwano magivinai. Atilovana getupu-rageto, kwalana kwano atanaimo. Ne garo erageto aonai, ira gemalaito, kwalana lamura ati geverigo-namato gaurai, atilovana gekwaregato. Reketa gawa vekalavekala aorai geketoto. Ne gawa vekalavekala getupu-kamuto, varovaro gaura gekala-gavurato e gegunigavurato gaurai, ati gevuato. Reketa kwano namanai geketo-talito, gaurai getupu-namanamato, gekamuto, gevuato, reketara vuara gagala toitoi (30), reketai gagala taulatoitoi (60), reketai tinavu kwapuna (100).”
Ne Iesu ekilato, “Mategana talimana pene kamonagi!”
Rakagau gaurana Iesu na parapore ekilagirato
Mataio 13:10-17; Luka 8:9-10
10 Iesu gereganamo aonai, gena melo gagalana ruala e ia mulinai gelakawai talimara reketa ia laganai ruga-gegelagi, ne parapore ganira geverenagi-agirato. 11 Iesu na evaikilarato, netiwato, “Palagu gena Basileia kilara veavugara gomi gemi ai matagai, na mulimuli talimara parapore ai avaikilarana, kwalana,
12 ‘Pia gitaa, na ganina ati pia ripaa,
pia kamonagia, na ati pia tugamagi-ripa,
pia vetugamagi-waikule Palagu genai,
ne geria rakava netugamagi-piatogarana kalirana.’ ”
Vuiti uvera paraporena ganina
Mataio 13:18-23; Luka 8:11-15
13 Ne Iesu na maevaikilarato, netiwato, “Eparapore ganina ati goripaana genai, maparapore reketa raka pio ripa-tiwara? 14 Araga talimana na Palagu gena kila epiaana. 15 Talima reketa vuiti uvera rauparai geketona vetaina. Kila gekamonagiana aonai, Satani na veganamo egapi-vagirana. 16 Talima reketara vuiti uvera vatu ai geketona vetaira. Kila gekamonagiana aonai, mavererera na gegapi-rageana. 17 Na kila talima aorai ati gemia-talina gaurai, ati gemia-rauna. Palagu gena kila pakunai, lagani rakavara gerawalirana, e gegolorana, pa viti gevuana tomarai ia genana gelaka-gerevagina. 18 Talima reketa vuiti uvera gawa vekalavekala aorai gepiarana vetaina. Palagu gena kila gekamonagiana, 19 na tanopara gaura tugamagira na, tanopara rinagara getugamagi-kokokorana, e geria ririwa gaura reketara na Palagu gena kila gegunigavuana, gaurai Palagu gena kila ira geriai ati vuavuara. 20 Talima reketa vuiti uvera kwano namanai gepiarana vetaina. Kila gekamonagiana, gegapi-rageana, ganira gevekalana reketaraina gagala toitoi, reketaraina gagala taula toitoi, reketaraina tinavu kwapuna.”
Lamepa pene tao-kaua
Luka 8:16-18
21 Iesu na maevaikilarato, netiwato, “Talima ta lamepa pene kapua genai, gulo na pene koutalia pa pata kapulenai pene taoa? Aikina, taotaona patanai pene tao-kaua. 22 Veavuga gaura maparara pia matagai, gekou-gavurato gaura maparara pia gapi-gerevagira. 23 Mategana talimana pene kamonagi!”
24 Iesu na maevaikilarato, netiwato, “Pio kamonagira kilara pio tugamagi-kinikaura. Gemi kamonagi vetairai Palagu na ripa e tugamagi-ilu pene venimi. Tugamagi-ilu reketa mapene tao-kaura. 25 Magena kamonagi talimana tugamagi-ilu pene venia, ati gena kamonagi talimana, gena tugamagi-ilu keina maki pene gapi-vagia.”
Parapore -Vuiti uvera matotaura getupuna
26 Iesu maekilato, “Palagu gena Basileia noowane talima ta, vuiti uvera kwano ai epiarana vetaina. 27 Ia pogi aina emaituna, e lagani aina ekuliitina aonai, vovuiti uvera gekalana, ia ati ripana raka gekala-tiwana. 28 Kwano matotauna na ganina evega-walaana. Korina etao-kuneana, kapinai pekana, voia mulinai ganina etaoana peka aonai. 29 Ganina pene kili aonai, pene patia, kwalana patipati tomana pekwara.”
Parapore -Mastadi gautupuna gutuna
Mataio 13:31-32; Luka 13:18-19
30 Iesu everenagito, netiwato, “Palagu gena Basileia rakagau genai pita vega-gelegelea? Arigi parapore na pene vega-matagaia? 31 Ia mastadi gautupuna gutuna ta vetaina, tanoparai varovaro uvera maparara nuganugarai ia geregana kei galagala vagi kwano ai gevaroana. 32 Na kwano ai gevaroana aonai, evekala-ragena, varovaro gaura maparara nuganugarai iamo kamu iwavagi. Ia ragana maki kamura etugurana. Vonai manu raurau ia lukuna avuganai genuguvina.”
33 Vovetaina gelegelena paraporera ati kwapunamo ai Iesu na Palagu gena kila evopata-venirawai, ira geria ripa e tugamagi-ilu gelegelerai. 34 Gena vopatai parapore ati eraokwanirawai, na gena melomo geregari ai vou, kila ganira maparara evega-matagairawai.
Iesu na agi e aku ekila-wairato
Mataio 8:23-27; Luka 8:22-25
35 Volavilavi Iesu na gena melo evaikilarato, netiwato, “Ita ravu-vanagi, kovu vokavai.” 36 Ne votaunilimalima gutuma geraokwanirato, gena melo na gekwaruato Iesu etanu-tagowai gatinai, ne geravuto. Gati reketa maki ira ria. 37 Agi kamu vagi ekwaragiato e aku kakamu gati aonai gevepopo-rigowai, gati maki roli epuluwai. 38 Iesu gati kwalunai evekuneto emaituwai. Gena melo na gevagoato, negetiwato, “Vevega-ripa talimamu o, goi ati okalina? Ita tapuluna!”
39 Ne Iesu ekuliitito, agi ekila-waiato e aku evaikilaato, “Ono aiki, ono rawaa.” Ne agi eaikito e erawa-taliato, ekawalagiato. 40 Iesu na gena melo evaikilarato, netiwato, “Rakagau gaurai gokalina? Gomi roe nea ati gemi kamonagi?”
41 Ira gekali-rakavarakavato, ne matotaura geverenagi-verenagito, negetiwato, “Goi eraka talima ta? Agi e aku na maki karona gekamonagiana!”