14
Propet kin pugri wand bad di wand tuan isis pe wand bad
Nungoqi wute yawo pirany righe kin yumbo ur ei wat rise gre ningg buid wap, di Ququ Yuwon Ye yembe wute neny kin te ei wat rise ningg wari. Di te kin te propet kin pugri wand simbe wand kin yembe te ei ye wawo ris. Te pugri wuti wand tuan isis pe wand nand kin te ni wute nde wand simbe nand segi, ni God temi bu wand. Ni wand nand kin te wute nei mamb segi. Ni Ququ nde gre pe yumbo wute nei mamb segi kin te ningg wand nand. Pudi wute propet kin pugri wand simbe mand ye ni wute buagi simbe mindiny kin te ni wute ghav mindiny gre pu yeru, wute nei meny quan kumo yembe rind, di wute umbo meny kughe ningg simbe mand. Wute wand tuan isis pe wand mand kin ni nikinne ghav mand gre pu yemu. Pudi wuti propet kin pugri wand simbe nand ye ni wute buagi Jisas nei rimbig kin ghav nindiny gre pu yeru. Nge nungoqi buagi ane wand tuan isis pe wand wand ningg kari, pudi propet kin pugri wand simbe wand kin yembe te ei nganye wateri. Wute propet kin pugri wand simbe mand kin ni quan nganye yumbui di wute wand tuan isis pe wand mand kin te ni ane tuqui segi. Pudi wute aye ni wand mand kin te mitari riti, tedi ni ane tuqui tuquine. Te pugri wuti wand tuan isis pe wand nand kin ni wand te mune nitari riti, tedi ni wute buagi Jisas nei rimbig kin te ghav nindiny tuqui.
Mand, muq nge nungoqi nde godo di wand tuan isis pe wand gad pudi te nge nungoqi ghav guduq segi. Nge wand nganyene kin asi wute nei mamb segi kin te simbe guduq, nei ninge keuq, propet kin pugri wand simbe guduq, o nungoqi yeri guduq tedi nge nungoqi ghav guduq. Ren kin te yumbo aye ninge nei rise segi ye riri kin mune pugrine. Yumbo ninge gita di puat kin pugri. Wute gita mamb kin te oghine riri segi tedi wute yuwo mari kin gibe ghabe mand. Di wute yeng pe mo kin mune pugrine, yeng wub oghine mamb segi tedi wute yeng pe mo ningg sir map segi. Te kin pugrine piyi nungoqi wand tuan isis pe wand yumbui kin nganye simbe wand pudi wutari riti segi, tedi wute nei rimb segi. Nu non segine wand guad. 10 Qi pe ven nde wand tuan isis nganye buagi rise, di buagi ane ni kin wand puate rise. 11 Pudi nge wuti iri wand nand kin puate te nei gab segi tedi wuti te ninde nge wuti aye kin pugri, di wuti te oyi nge nde ni wuti aye kin pugri. 12 Muq nungoqi mune pugrine. Nungoqi God ningg Ququ ni yembe wateri yawo kureuq, tedi nungoqi wute buagi Jisas nei rimbig kin ghav wundiny kin yembe te ei wateri ningg wari.
13 Puate te ningg bu wuti wand tuan isis pe wand nand pre kin ni Yumbui pengu nindig ei mune nitari riti kin tuqui. 14 Te pugri muq nge wand tuan aye kin pe God ane wand te nge ququ bu God ane wand, pudi yumbo ur te kin nge nei ghav rindiny segi. 15 Muq nge pughe ei ken? Te piyi nge ququ pe God ane wand di nge nei pe te anene ei God ane wand. Nge ququ pe yuwo kari di nge nei pe te anene ei yuwo kari. 16 Muq nu wand tuan aye pe wand guad di God chumbuai gudig muq wuti iri nei namb segi kin ane tende yenu, tedi pughe gri ei nu chumbuai guad kin te ningg nari, “Te nganye” puq nand? Te tuqui segi. 17 Te piyi nu yuwonne nganye God chumbuai gudig, pudi wuti aye te ghav gudig segi.
18 Nge God chumbuai gidig te pugri nge pripri wand tuan isis pe wand gad, di nungoqi musoq musoqne. 19 Pudi wute Jisas nei rimbig kin ninde nge wand puch 5-pela pune wand wute nei rimb kin pe simbe gad ei ni bei keny, di wand nganye buagi te wand tuan aye kin pe wand gad te kin te oghi segi.
20 Nge mand, nungoqi wokuandi kin pugri nei wamb wayequ. Yumbo ur brequ nungoqi unje rupuqu kin te ningg te piyi nungoqi nei te wokuandi nei kin pugri rise, pudi yumbo aye ningg nungoqi nei te quayi kiyi ni nei kin pugri ei rise. 21 Ren kin te God ningg lo pe ur pu rise. Ni wuri, “Wute wand tuan isis mand kin di wute tiqe aye pe kin ninde gri di nge ngening wute wand simbe gidiny. Piyi nge puq ken pudi ni nge wand rutungu segi ye.” Yumbui ni puq nand. [Ais 28:11-12]
22 Wute wand tuan isis pe wand mand kin te ni wute God nei mimbig segi ye ni yumbo ur ire bei wundiny te pugri God ni gre rise, di wute God nei rimbig kin ni segi. Di propet kin pugri wand simbe mand ye ni wute God nei rimbig pre kin ni te, te wute God nei rimbig segi kin ni segi. 23 Pugri bu nungoqi wute Jisas nei wumbig kin buagi wikur di buagi ane wand tuan isis pe wand wand, muq wute ninge nei rimb segi kin o God nei rimbig segi kin ni rindi nungoqi rundoqu tedi riri nungoqi jebo wand. 24 Pudi wuti God nei nimbig segi kin o wuti nei namb segi kin ni nandi muq nungoqi buagi ane propet kin pugri wand simbe wand kin te nutungu, tedi nungoqi buagi ane wand wand kin te ningg ni nei namb ni wuti yumbo ur brequ nand ye. 25 Di nei brequ ninde umbo pe suqo pu rise kin te raqe ruso ye. Di ni pombri no God yumbui nyamb nirang nari, “God ni nganyene nungoqi ane was!”
God yumbui nyamb birag kin yumbo ur buagi te yuwonne ei puq pen
26 Mand, nge kari kin taq pugri. Nungoqi wikur God yumbui nyamb wurang kin tende puayi wute buagi ni yembe ire ire ei rise. Wuti iri ni yuwo nari kin yembe rise, wuti iri ni wute bei neny kin, wuti iri ni yumbo God bei neng kin simbe nand ye, wuti iri wand tuan aye pe wand nand ye, di wuti iri ni wand tuan aye kin te nitari riti ye. Yumbo ren te buagi ane puq wen ei wute Jisas nei rimbig kin ni gre pu yeru. 27 Wute ni wand tuan aye pe wand rind ningg te wute temi o temi ire pune wand mand di pre. Di ni ire ire ei wand mand, di wuti iri ni wand te mune nitari riti. 28 Muq wuti wand nitari riti kin segi, tedi wute wand tuan aye pe wand mand kin ni wute Jisas nei rimbig kin rikur kin pe tende ni waghine ei mas di nine ei God ane wand mand.
29 Wute propet kin pugri wand simbe mand kin te temi o temi ire pune ei wand mand. Di aye te ni waghine ei mas ni wand mand kin te mutungu di otinde ir mawo. 30 Di wute chuchu mas kin iri ni God yumbo ninge bei neng, tedi wuti ye nawo wand nand kin ni wand te nawo, di wuti te mune wand nand. 31 Nungoqi pugri puq wen ei God wand simbe nunduq kin te simbe wand kin puayi wuti iri simbe nand pre dobu aye mune simbe nand. Te ei wute buagi te oghine simbe wundiny di ni nei riteri di ghav wundiny gre pu yeru. 32 Wute propet kin pugri wand simbe mand kin ni grine ei pughe puayi ni mewo mo wand simbe mand kin te yuwon di mo wand tuquine simbe mand kin te yeng muany. 33 Wute Jisas nei rimbig kin buagi rikur God ane wand kin puayi ni mune pugrine ei puq ren. Te pugri God ni wute puq neny nei kin kin rise kin God segi, pudi God te wute umbo yuwon pu kuse kin God.
34 Wute Jisas nei rimbig kin rikur ye pe tende nyumbueg ni waghine ei ris. Ni wand rind tuqui segi, pudi lo wuri kin pugrine aye nde nambune ei ris. 35 Ni yumbo ninge ningg pengu rind ningg te nikin baj pe ngaim ei pengu rindim. Te pugri nyumbueg ire wute Jisas nei rimbig ye ni rikur kin pe tende yequ wand wund kin te ni nikin ghimbi minyuw weny.
36 God ningg wand ni nungoqi nde pu puate ri vighe segi. Di God ningg wand ni nungoqi ndene ni vindo segi. 37 Nungoqi kin iri nari ni propet iri puq nand o Ququ kin yembe ninge rise, tedi ni segine nari te pugri wand nge nungoqi nde ur gad kin ren te Yumbui ni simbe nand di nungoqi pugrine ei puq wen. 38 Wuti ni wand ren nutungu yambu nari te beghi ni mune yambu bireg ye.
39 Pugri bu, nge mand, nungoqi propet kin pugri wand simbe wand kin yembe te ei wateri ningg wari. Di nungoqi wand tuan aye pe wand wand kin yembe te ningg segi puq wand wayequ. 40 Pudi yumbo buagi te tuquine di yuwonne ei puq wen.