11
Muq te kin ningg God ni Israel bures bri nap ruso? Yewo, ni bures nap ruso segi. Te pugri nge ngeningne Israel kin iri, Abraham ningg kuqo Benjamin ningg wute tit pe gri gadi ye, ni nge bures naip ko segi. God ni nikin wute bures nap ruso segi, te pugri asi ni nari Israel kin wute te ni nikin te. Di ni nei nare nitinde segi. Nungoqi Elaija ni Juda mingg umbo ker nawo di God ningg nari kin te nei wamb. Ren kin te God ningg wand rise kin buk pe tende rise. Di Elaija nari, “Yumbui, nu propet buagi te mi mati, di alta te bir muam. Ni pugri puq men rindi rindi di nge irine si meri pu kas, di muq nge mune mi ningg.” [1Kin 19:10,14]
Pudi Elaija irine nganye nas segi, te pugri God oyi mune simbe nindig kin te nari, “Nu irine kuas segi. Nu kuas di nge ningg wute aye 7 tausen pela pu te masne, di ni god wandoqi kin ni nyamb Bal puq mindig kin ninde sungomyu gure mawo segi.” [1Kin 19:18]
Di muq mune asi kin pugrine wute Juda kin misoqne God nei rimbig di God nari ni nikin te wute ningg ris. Te pugri God nikin nde nei pene ni yuwon nuany ningg nari. God ni nikin nde nei pene yuwon nuany ningg nap ruso, di ni lo wuri kin pugrine puq ren kin te ningg segi. Ni Juda lo wuri kin pugrine puq ren ye te ningg nap ruso, tedi nikin nde nei pe ni yuwon nuany muq nap ruso kin te nganyene segi.
Israel ni God nde rar pe yuwon pu yeru ningg buid rip, pudi buagi ane God nari ni God nde rar pe yuwon pu yeru ningg nap ruso segi. Juda musoqne God nap ruso kinne ni God nde rar pe yuwon pu yeru. Di Juda aye te ni nei imb nuany di ni God ningg wand rutungu yambu riri. Ren kin te God ningg wand buk pe rise ye ane tuquine. Ni nari, “God ni nei imb nuany di wute ruqoi kurem, di ngim oghine mundoq o wand oghine mutungu segi kin pugri, di te tene rindi muq.” [Lo 29:4]
Di king Devit ni wute pugri ye te ningg nari, “God, Juda ni nu lo kueny ye te kin ningg riri ni ngim tuquine ruso, pugri bu nu puq yeny ei ni wapi kin pugri moqaw pe righe, di nu brequne ni yembe yeny. 10 Nu nei imb wuany di ni nu ningg wand nganyene kin te nei rimb segi, di ni priprine mai ruqond.” [Sng 69:22-23]
God ni wute Juda segi kin nateri
11 Muq nge pengu gad: wute Israel kin ni yumbo ur brequ rind kin te ningg quan nganye bri ir righe? Segi! Te pugri ni yumbo ur brequ rind kin te ningg God wute nateri kin te wute Juda segi kin ninde rindi ei Juda ni te ningg ker ruwo. 12 Juda ni yumbo ur brequ rind di ir righe kin te ningg wute aye qi pe kin ni yumbo quan nganye yuwon kin te riteri, te God ni nateri yuwon pu ris. Otiwo Juda ni quan buagine irepene ris, tedi wute Juda segi kin ni yumbo te riteri ye te mune quan nganye riteri.
13 Nge muq nungoqi Juda segi kin nungoqi nde wand simbe gad, te pugri nge wute Juda segi kin ni mingg aposel ningg Yumbui naip ko, di nge yembe ren ningg quan chumbuai gad. 14 Te pugri nge nde nei pe nge kari nge puq ken ei ngening wute Juda kin ni God nungoqi yuwon nuauq kin te ruqond di ker ruwo. Di te kin pe nge Juda ninge qo gab rindi di God mune nateri. 15 Te pugri God ni Juda ninde rar pe yuwon pu nawo yeru kin pe tende pu puaq nand ruso ei ni wute aye Juda segi kin ni ane ruwo gudo. Pudi muq ni mune nate ruwi, tedi ni riti pre mune res riwo kin pugri, di quan nganye chumbuai ane ris. 16 Nungoqi wit pend wawo muq plaua te kin wutaqwi bret muq tene yembe wunduw di bret ye wuwo kin God weng, tedi bret cham quanene te God tene. Di nyumo ire yire muq wuti ni nari te God te, tedi nyumo muange di ni yi te God tene.
17 Muq nge nungoqi Juda segi kin wand ire simbe guduq, di nungoqi nei wamb. Wuti nyumo oliv iri ni naghe, di ni muange ninge oghine yi meyi segi, tedi pend nawo di oliv dabo kin ni muange te nare nandi tende nundub di ni muange aye te ane irepene mase. Di oliv dabo kin ni muange te oliv kuan kin ni ningg tumuri pe gri wuye yuwon kin matekui, di wuny kiyi ni sabi nindim. Nungoqi Juda segi kin nungoqi oliv dabo kin ni muange kin pugri Juda ane irepene was di God nde rar pe yuwon pu yequ. Di God ni Juda yumbo yuwon kin neny kin te anene wateri. 18 Pugri bu muq nungoqi Juda segi kin nungoqi God nde rar pe yuwon pu was kin te ningg nungoqi non nyamb wundiri riwo di wari nungoqi wutaqu yuwon di Juda segi. Nungoqi pugri puq wand wayequ. Te pugri nungoqi oliv dabo kin pugri, oliv kuan kin ni nde tumuri pe gri wuye watekui. Nungoqi nyumo muange kin pugri tumuri nungoqi wuye reuq, nungoqi ni weny segi. Di nungoqi Juda segi kin nungoqi God ni Juda yumbo yuwon kin neny kin te wateri bu God nde rar pe yuwon pu was.
19 Juda ni oliv kuan kin muange kin pugri pend mawo memare ruso kin te nungoqi Juda segi kin oliv dabo kin muange kin pugri mare mondo mundub ningg bri puq men? Yewo, nungoqi pugri nei wamb wayequ. 20 Te nganye, pudi Juda ni Jisas ni ghav nindiny kin te nganyene puq rind segi, pugri bu ni oliv kuan kin muange kin pugri pend nawo. Pudi nungoqi Juda segi kin nungoqi Jisas nei wumbig kin te ningg nungoqi oliv dabo kin muange kin pugri nare nandi nundub, di nungoqi Jisas nei wumbig wumbigne tedi was. Pugri bu nungoqi non nyamb wundiri riwo wayequ, pudi wune ei wamb, te pugri eti nungoqi mune pugrine puq neuq. 21 Te pugri God ni wute Juda kin oliv muange kin pugri bures nap ruso, ni yawo nitony di si nare ris segi, pugri bu nungoqi non nyamb wundiri riwo, tedi Juda puq neny kin pugrine puq neuq ye.
22 Pugri bu muq nungoqi ange waq di wand ren wutungu. God ni wute sabi nindiny yuwon nuany, pudi ni wute ker nuany yene. Te pugri Juda ninge ni God ni pughe gri wute ninde rar pe yuwon pu nawo yeru kin te nganyene puq rind segi bu ni bures nap ruso. Te kin pugrine, nungoqi Juda segi kin nungoqi God nei wumbig wumbigne di ni nari kin pugrine puq wen wen ne, tedi ni sabi nunduq. Nungoqi ni nari kin pugrine puq wen segi tedi nungoqi mune Juda kin pugrine bures nupuqu wo ye. 23 Di Juda ni oliv muange kin pugri pend nawo menare ruso ye, di God ni pughe gri wute ninde rar pe yuwon pu nawo yeru ye te nganyene puq rind, tedi ni mune nateri nyumo muange kin pugri nundub. Nge pugri puq gad ye puate te pugri, God mune ninde rar pe yuwon pu nawo yeru ye gre rise. 24 Te pugri ni wuti oliv dabo kin nikinne yiri ye ni muange nare nandi kuan kin nde nundub kin pugrine nungoqi Juda segi kin nungoqi God yumbo yuwon kin neuq, di Juda ninge God nde rar pe yuwon pu ris kin ni ane irepene was. Nungoqi te kin ningg wari segi. Ren te nganyene, pugri bu nungoqi segine nei wamb, te pugri God ni segine wute Israel kin oliv muange kin pugri mune nare nandi nikin nde sunyi pene mune nundub ye.
God ni wute buagi yawo nitony kin te bei nand
25 Te pugri, nge mand, nge wand ire suqo pu vise kin ven simbe gad ei nungoqi nei wamb. Asi wand ven nei mamb segi, pudi muq God beghi simbe ndug di nungoqi wand ven nei wumbiny ei nungoqi wari nungoqine nei yuwon ye vise di God nde rar pe yuwon pu yequ puq wand wayequ. Wand ven taq pugri: God ni Israel kin ninge nei imb nuany di Jisas ni ghav nindiny ye te nganyene puq rind segi. Pudi ni pugrine ris segi ye. Wute wand bir mawo ye ni mo tiqe buagi te Jisas ningg wand simbe mand pre di wute Juda segi kin God nap ruso ye te buagi ane God nei rimbig pre, tedi Israel mune rar nuqond Jisas nei rimbig ye. 26 Ni pugri puq nen ei Israel kin wute buagi ane mune nate ruwi. Ren kin ningg wand buk pe vise kin tende God nari,
“Wuti wute yumbo ur brequ nde si pe pu nateri ye ni Jerusalem pu nandi, di ni Jekop ni kuqo ghav nindiny yumbo ur brequ rind kin nei te puaq nand ruso. 27 Ren kin te nge Juda mai puaq gidiny ningg wand taq gab.” [Ais 59:20-21; 27:9]
28 Pudi muq Juda ni God ningg wand yuwon ye te merire viso. Te kin ningg di ni God ningg veri ningg pugri ris. God ni pugri puq nen ei te kin ningg nungoqi Juda segi kin yuwon nuauq. Pudi ni nikin te wute ningg nap ruso pre, pugri bu ni yawo nirany righe righene. Te pugri God ni asi Abraham, Aisak di Jekob simbe nindim nari ni Abraham, Aisak, Jekob di nikin wute buagi te yuwon nuany ye. 29 Di God ni wute nap mo di nikin nde nei pene yumbo yuwon kin te nem pre, te ni mune nei nare nitinde segi ye. 30 Asi wute Juda segi kin nungoqi God ningg wand irepene wutungu yambu wari. Pudi muq wute Juda kin ni mune God ningg wand rutungu yambu riri pugri bu God nungoqi yawo nitoqu di nitaqu wowi. 31 Di muq Juda ni pugrine God ningg wand merire viso ei God ni pughe gri wute yawo nitony kin te nungoqi Juda segi kin bei neuq kin pugrine ni mune bei neny. 32 Muq beghi nei bab te pugri, God nari wute buagi Juda di Juda segi kin ni God ningg lo rit rise segi pugri bu ni rar nuqond ni ningg wand rutungu segi kin pugrine ris. Ni pugri puq nen ei ni wute yawo nitony kin te wute buagi Juda di Juda segi kin te bei neny.
33 Nge God chumbuai gidig, te pugri ni wute yawo nitony kin te yumbui nganye. God ni beghi ghav nundug di yumbo yuwon kin nganye buagi nganye nengu. Ni gri nari yumbo pughe ye te yuwon, di ni nei namb pughe gri puq pen te yuwon. Beghi bonne ni yumbo puq nen puq nand kin te nei bab ye tuqui segi. Di wutamu ni yumbo ur te nei bab ye tuqui segi. 34 Te pugri, wand ven kin te God ningg wand rise kin buk pe tende rise:
“Wuti iri ni God nei te nundog segi. Di wuti iri ni yumbo pughe ye oghi kin te yembe nindiny ningg God simbe nindig segi.” [Ais 40:13]
35 “Di wuti ni yumbo ninge asine God neng pre bu muq God oyi mune te kin oyi nand. Yewo te kin segi.” [Jop 41:11]
36 Te pugri God nikinne ni asi yumbo buagi yembe nindiny, di muq ni buid nap ei otiwo yumbo buagi ni nari kin pugrine rise.
Pugri bu beghi ni irine ei ni nyamb te bidiri riwo riwo di te kin rise. Nge simbe gad kin te nganyene.