17
17:1-9 Paul Silas Ghae Era Tesalonaika Aminda, Vironu Sedo Ghuseri.
Era, reighi Amfipoles aminda buvudo, era reighi Apolonia aminda buvudo, kotugo a dodo era reighi Tesalonaika aminda teteruseri. Tesalonaika aminda, Jusi embo dengoro indari da kambo+ eni iriri tafuseri. Paul da kiki mo: nu sifo ghousa reighi eni nunda gitida+ teredo ghusira amo, nu ya Jusi embo da dengoro indari kamboda+ teredo, aminda giti geka vironu sedo ghusira. Sifo aminda, nu kau daba aminga ava use, Jangutari da Sifo etodaba naká, yama Tesalonaika aminda dengoro indari kamboda+, God da Geka ava tege geka vironu sedo ghusira. Ava use, God nange nange ari ekoko kote doyari dae Genembo eni dirigari furarira ava, nune ijugusira. A Genembo amo nange nange evetu genemboi daoro ambudo, ambarida ghe jebuge erarira ábarago ijugusira. Ijuguse sisira, “God Genembo eni dirigari furariá sisira. Kotugo genembo Iesu da Binó oroko nemokena resena emo, numori.” Aminge setiri, Jusi embo mendeni Paul da geka tumonduse, Paul nengae Silas ghae kena komana edo, nemonde dabade irá ghedo ghuseri. A Greek embo mendeni ne God tumonduse kambo aminda ya foa ghedo ghusera, nembarago kokotofu da evevetude dabade Paul da geka ningi tumondedo, nemonde dabade irá ghedo ghuseri.
Amingetero, Jusi embo mendeni, ne ava gido dubo mema use, gegenembo guka dagaya ava aghi edo, nemonde dabade titigho ari dae sedo totoruguseri. Amingedo, Paul Silas ghae sandido natofokena bu furari dae sedo era, Jason da kambo guro beje teteruseri. 6-7 Teredo, jo tambae useri. Paul Silas ghae jo tambae edo, ne genembo Jason a Iesu da dorevare mendeninde dabade, ava sandi jumbudo, reighi da kokotofukena iseri. Era buvudo, koko fuge siseri, “Gegenembo mendeni ne reighi digari aminda dara eoro siroreraira amo, ne fera eminda buvero, Jason nunda kamboda kaifa iri irera. Ne isambu kini (king) eni Iesu seraera, ava kakara eraera. Aminguse, namonde Rome embo da kini beká ainda agho dari bejeraera.” Aminge sise ne, evetu genembo isambu aminda totorugusera, a reighi da kokotofu aminda totorugusera, Iesu da dorevare imboe aore dae sedo, ghamo deretero erorusira. Amingetero, reighi da kokotofu dara sekago erá eore dae setero, Jason nunda kokomanade dabade moni mutero ruruseri. Amo nu, dara jo sekago sirorae arira amo, nenda moni sekago barera. Moni mutero budo, dotero iseri.
17:10-15 Paul Nengae Silas ghae, Reighi Beria Aminda, Iesu Da Bino Ava Vironu Sedo Ghuseri.
10 Tumba jiriri, Iesu da dorevare eredo, Paul nengae Silas ghae dabade dirigetero, reighi Beria aminda iseri. Era buvudo, Jusi embo da dengoro indari kamboda+ ya foa ghedo ghuseri. 11 Jusi embo Tesalonaika aminda mo, ne Paul Silas ghae da geka jo bae edo ghuseri. O evetu genembo Bera aminda, ne Paul Silas ghae da geka ava ivugaghae ningido, sifo ava inono God da Geka ava tegutuse, ainghae inono edo ghuseri. Ainda susu mo: Paul da geka amo geka bekári, ai tefori, ava kasama ari dae uju edo ghuseri. 12 Jusi embo digari, Greek gegenembo digari, a kotugo Greek evevetu mendeni susu iti fafode, ainde dabade, Paul da geka ningido Iesu tumonduseri.
13 Paul nu reighi Beria aminda irise, God da Geka nangego ava vironu sedo ghusira, ava Jusi embo Tesalonaika aminda nininguseri. Ningi eredo era, reighi Beria aminda buvudo, God da Geka ava imboe aore dae sedo, evetu genembo da ghamo deretero erorusira. 14 Deretero eroriri, Iesu da dorevare ne Paul budo, nenda mendeni ainde dabade dirigetero era, reighi eva tingu aminda buvurutuseri. Avata Silas nengae Timothy ghae ne Beria aminda fefetuseri. 15 Gegenembo mendeni Paul da karona usera amo, ne Paul de dabade era reighi Athens aminda buvudo, ne Paul dotutero nu sisira, “Timothy nengae Silas ghae totoi dirigaovo furoro dae resena,” aminge setiri, ne Athens dodo jovereghe era, Beria aminda buvurutuseri.
17:16-34 Paul Nu Athens Aminda Vironu Sedo Ghusira.
16 Paul nu Athens aminda, Silas Timothy ghae furoro dae sedo kaifa use, reighi aminda ove digari kevedo bainghedo ghusera ava gido, dubo vevera ambari ava usira. 17 Edo, Paul nu aindae Jusi embo da dengoro indari kamboda+ natofode dabade se ningido ghuseri. Aminda Jusi embo mendeni a Jusi embo da gitofu mendeni God tumondusera aimi, ne Paul jiro biri, nemonde dabade nunda geka se nininguseri. A nu sifo ava inono, ya ofotighi isagha aminda fetedo, evetu genembo aminda totorugedo ghusera ainde dabade geka sise sarige, soveni soveni fetedo, beisiga edo ghuseri. 18 A ijuga kakato mendeni foa Paul de dabade beisiga edo ghuseri. Ijuga kakato mendeni, nenda kotari a ijuga susu eni, nendae Efikurean18 sedo ghuseri. O ijuga kakato mendeni, nenda kotari a ijuga susu eni, nendae Stoik sedo ghuseri. Paul nu, Iesu da Bino, a Iesu nu nange nange ambarida ghe jebuge erorusira, ainda bino ava ijugusira. Ijugiri, ijuga kakato mendeni dere jise siseri, “Genemboé avose, daghedo resira tanojo,” aminge sero, mendeni siseri, “Nu oro mendeni mendeni ainda godemane da bino ava resira tano,” aminge sedo, 19-20 ne Paul unumbe budo era, reighi enda jiro fumbari Ereafagas aminda kaniseremane totorugedo irero buvurutuseri. Buvudo siseri, “Ni geka seka seso, namanenda gitida niningerera. Ava sedo, ainda beká mo saso ningarera.” 21 Ainda susu mo: Athens embo a evetu genembo oro mendeni mendeni Athens aminda dighi anumbusera ainda kiki: ne saramana imboe edo tefo geka gaka sise, geka seka se ningari dae uju edo ghuseri.
22-23 Reighi Ereafagas aminda, Paul nu kaniseremane da dombuda eredo sisira, “Athens embo eminda totorugeteva, ne ategi beká ava erena. Na nenda reighi eminda deinghuse nenda banungari vasa digari eretafena. Ava sedo, na kasama erena, ne sukaru a gode mendeni mendeni kakara use banungeraeva. Na eminda deinghuse, banungari da olta (altar) eni tafumutani. Tambudo, ainda javo mave gembiri irira ava gosumutani. Ainda javo amo eviri:
‘Bajari, Ni Ireso Itatamedo Javo Bunise,
Ninda Olta Tefo Fifiterera, Gi!’
Ne gode bunise banungeraeva ainda bino ava, oroko sari dae erena.
24 God resena emo, enda a roera isambu enda eminda irira ava, nune etiri sirorusira. Enda da Bajari a utu da Bajari mo, numori. Nu jo evetu genembo da banungari kambo aminda nembo irae eraira. Nu utu a enda isambu bedo edo irira. 25 Namonde jo God sonembari da kaugo iraeri. Ainda susu mo: roera isambu ainda jebuga nune muturaira, a namondekena sifo ghousa roera isambu nune muturaira. 26 God nu giti beká genembo dabako etiri sirorusira, ainda imemesiri ava God setiri, gatedo nunda oro oro siroruseri. Siroretero, ne reighi reda dighi anumbaetera, a sifo ningiaminda ya dighi anumbaetera ava, God gategedo setiri, ne reighi nunda nunda era dighi anumbuseri. 27 God amingusira ainda susu mo: namonde numoá tava edo tambore dae sedo, amingusira. Avata God namondekena jo soka iraeri. 28 Kotugo nenda vironu kakato mendeni daba ava kasama edo eminge gefuseri:
‘Fakina numokena ghedo foa gheraira, a
namonde nunda fakinaimi setiri jebuga irera.’
A geka eni mo gefuseri:
‘Namonde isambu nunda sasinguri.’
29 Amo geka beká gefuseri. Namonde nunda sasingu ava sedo, God mo, jo ove da kau amingo iraeri. Namonde kotise, auri eni (‘gold’ o ‘silver’ seraera) o ghamana eni budo aimi, ove garigo kevarera amo, jo aindae God sae arera! 30 Evetu genembo isambu ne giti God da agho dari bunedo ghusera ava, God kasama edo irise, nenda ari ekoko gi dodo ghusira. Avata oroko God, evetu genembo nenda ari ekoko vujegedo doyoro dae sedo resira. 31 God nu Ategi da Sifo gategetiri irira. Amboda furarira. Namonde ava kasama aoro dae sedo, God setiri nunda Genembo ambarida ghe jebuge erorusira. Ategi da Sifo aminda, God nu sari, Genembo ambarida ghe jebuge erorusira aimi, evetu genembo isambu nune bekáda bekáda ategi arira. Nu evetu genembo da ari eveva a ari ekokodae, bekáda bekáda ategi arira,” aminge sisira.
32 Paul nu ambarida ghe jebuge erari da bino ava setiri ningido, mendeni dere jiseri, a mendeni siseri, “Amboda sekago fu, ainda bino ava siruraso ningore!” 33 Aminge setero, Paul eredo isira. 34 Evetu genembo mendeni Paul da geka ava ningido, Paul de tatedo Iesu tumonduseri. Eni mo, reighi Ereafagas da kanisere javo Dionysius ri, a eni mo, evetu javo Damaris ri. Ne evetu genembo mendeninde dabade Iesu tumonduseri.
18 17:18 Baiboro (Bible) jokáda geka evia, ‘ijuga kakato mendeni...Efikurean...a...Stoik sedo ghuseri, ’ ava tambaresa. Amo, jo ijuga kakato sasingu ijugeraera aindae saeri. Evetu genembo beká, kotari dabako edo, dabade totorugedo umo use, tofo tofo nenda kotariimi dengoro indido ghusera, aindae resira. Mendeni nenda javo Efikurean resira amo, ne kasama a geka beká kasama ari da emboro tambari dae manamana use iriari. Jo tambari da kaugo irae ava sedo ghuseri. Ava sedo, ne eminge kotise sedo ghuseri, “Namonde jo namondeda kotari teria futo tumondae arera. Namondeda itatamari, fisi da uju, a ivuga amo roera mindafugori.” O mendeni nenda javo Stoik resira amo, ne Kuristini kena itako utuakori. Nenda kotari a uju mo, ne nange dubo kotise, geka beká da susu ava tambu kasama aeteri. Amingari dae sedo, “Namonde fisi da uju bureguse, namondeda ivuga jo itako kotae aeteri,” ava sedo ghuseri.