8
Keate degomoleau Iesuluvuta tiale
Vani degomoleau uoholige Iesuu au esemu tuelo (12) ehai abuhi tialeau o moagamoaga keve ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hotoe dua ke loui haivelu. Ige keate degomoleau abuhi tiale kebia degomoleau vavahanitea. Isege kebia degomolemo munana toelau ua. Iale Iesuu kebia hoesegevege keau abuhi tilu. Keate mole Meli Magidaleni Iesuu avuemo munanae toela seveni (7) nunuvenu. Ige kebiamo koeau abuhi tilu. Kosive mole Elodi ke esemu Tusa. Iale mahinave. Dioana. Ige Susana. Ige emo keate degomole kebiata igaetoai abu monita Iesu isi esemuiabe kebia tedaevegeliho abuhi tilu.
I degomole sesiale deiada
(Matiu 13.1-9; Maka 4.1-9)
Ata moagaeau o igaegaemo Iesue lohoale mole bevuevei igaemo usege Iesuu dovudovue hoto mole loui haivenu. Haivei avoe, “Ata moleu au govaea i malei au bulue sesiaho tinu. Au sesievesege degomoleau humahamo keiohovolu. Ige ataeau kemo dasege ugueau degomole ige uoholinu. Isege degomoleau munemunemo keiohovoi vakilahai ulisito alumuiabeau dobai tiholige abu gililahalu. Isege degomoleau adu bekate ke uvumo keiohovoge adu beikate keau ulisi kebia vavagevelu. Isege degomoleau vatae duamo keiohovoale keau ulie dua vai hahuhovoale keu moagataho.” Kateale louge uoholige au namigevei avoe, “La oleteau hoto evimaleau hoto ko evive.”
Dovudovue deiada
(Matiu 13.10-17; Maka 4.10-12)
Ige esemuiabeau belahai avoe, “Dovudovue hoto ke ihuike onole.” 10 Ige Iesu namigevei avoe, “Di isiviale Dilavau au matamae dogae vamale ke hilokave. Isito ata degomoleau evieviholimale kebiaho di dovudovue hoto louge abu bae ke evisi avuemo lulelelahalivebene. Abuna niavoito bae elehalivebene. Isi evisito bae lulelelahalivebene.”
Dovudovue ihu
(Matiu 13.18-23; Maka 4.13-20)
11 “Di dovudovue hoto louale ke ihuu koseanu. Dilava hoto keu govaeae i ke nahate. 12 I degomoleau humahamo keiohovoale keau ata degomole nahate. Ata keabuna hotoe dua ke evisege Setenena lohoniege uvuiabemo hotoe dua ke aiohavogei. Ige elike abu hoto ke evi halevalive ukolikoli ma halevai. 13 I degomoleau munemunemo keiohovoale keau ata degomole nahate. Keau hoto ke evisi maleime vahaeholahaito hoto ke ma seleve holioholilu. Iniege vani mole vaveve toelana abuemo lohoge abuna solekavesite hotoe dua ke evioholisi halevai. 14 I degomoleau adu bekate uvumo keiolahale keau ata degomole nahate. Ata keau hotoe dua ke evisito vani mole abu vatae vaveve huhulahai kunaita huhulahage vaveve katealeu hotoe dua bamuge evieviabeu negoholinu. 15 Isege i degomoleau vatae duamo keiohovoale keau ata degomole nahate. Ata keau hotoe dua evisi abu uvumo ke huhue dua vai negolahama. Ige evieviabeu balugatahoage abu vaveve dua vama.”
Lameba haneveve
(Maka 4.21-25)
16 “Atabeu bae lameba hanei mai maua uvumo mamolivebene. Isime mai ladevemale betie valae mamolivebene. Isito auna mai ehanumage ata olemeabuna o keve loholiege abuna atagavemo ui. 17 Di hoto louale ke ihuu koseanu. Ataeabuna abu vaveve mahogovage Dilavana bae vaveveabe ke mai umidamo mamoge ataeabuna ke elehai hilokai. Isi vani kela atae vaveve bahatana Dilava atagamo bae velehovoi umidamo ui.
18 “Iale nenilahai la hoto eviale ke huhulahave. Kosealemo olena di hotomo luleleige Dilavana lulele baluga omisi. Isito ata olena au lulele unahamo hoto ke evisito keho isiviholige Dilavana avuemo luleleve ke mai evihai.”
Iesu neinuvu isi hohuvuiabe
(Matiu 12.46-50; Maka 3.31-35)
19 Iesu neina isi hohuvuiabe keau isiviai avue lohoi. Isito ataeau moagai nenioholige abu avue lohoveve keu anekianu. 20 Ige ata moleu Iesu namihai avoe, “A neinau a hohuvuhi heie ua. Abu isiviai a elehai.” 21 Ige Iesuu ata bahata kebia namigevei loui avoe, “Olemeau Dilava hoto evisi vamale keau di neinuvu isi di hohuvu abulike.”
Iesuu eta hanunuta hotogevenu.
(Matiu 8.23-27; Maka 4.35-41)
22 Vani mole Iesuu au esemu ehai boutimo biloluvisege au namigevei avoe, “Lohoge nahi tabu ko houi vaki moleve tai.” 23 Kateaito halevai tisege Iesuu lahanu. Lahasege heluka balugau lohoge eu boutie uvumo hahosihovoge toelage esemuiabeau loui avoe, “Nahiabuna nova haluvisi.” 24 Kateai louito lohoale Iesu etuvai loui avoe, “Ei, no Kosive, no aike emo tima.” Ige Iesuu hovelahai eta hanunuta hotogevege hanunuu uoholige eu tolemanu. 25 Ige Iesuu au esemu namigevei avoe, “Lana la uvu mai daemo mavoholilu.” Kateai abuho louge abu namihaholisito vabulahai tetelahalu. Isi abu moleteho loui avoe, “Malaha oletealeike ko. Kou hanunuta eta hotogevege abu hotove evisi isivive valu.”
Iesuu tilogoe malaha hoesehavonu.
(Matiu 8.28-34; Maka 5.1-20)
26 Hoto keu uoholige abu boutimo Galili halevai tabu ke vaki mole Gelasene vatae velehovolu. 27 Velehovoge Iesuu dobai esagae lamisege tilogoe malaha moleu avue lohonu. Malaha keu vani moaga ogo hatuholisito vava unahata umale malaha. Ata keu oe uoholisito kena vani bahata alue vutae ugei. 28 Iale malaha keu Iesu elehai baita kekoai lohoale Iesu vudimo holumaime baita namihai avoe, “Iesu, otogoe umale Kosive ke mo, osiohoike a dae lohonu. Di a imihage ainaho bae di aiohavolive.” 29 Au louale keu koseanu. Au vasohuta lohoge Iesuu munanae toela keho loui isiviale nunuvage au malaha ke halemai tai. Kosealemo vani moaga munanae toela keu avuemo ui aiohavoma. Auna kateisege ataeabuna adave velove ke seimita umudievei mai omo bamuge auna ke bohisi detitisi botoe tigei. Munanae toelau avuemo uale kemoike au kateale vama. 30 Ige Iesuu namihai avoe, “A ivilike ole.” Kateige au loui avoe, “Di ivilike Moaga.” Malaha keu louale keu koseanu. Munanae toela moagaeau uvuvemo holoeavolu. 31 Ilike vage abu Iesu imihai loui avoe, “Ainaho kumoe no hanavegelive.”
32 Kateaito elehasege ovo degomoleau tanae lovi isi olahama. Ige munanae toela keau Iesu namihai avoe, “No hanavege noeabuna ovoe uvue tai.” Ige Iesuu loui avoe, “Teve.” 33 Kateai louge munanae toelaeau malaha ke halevai ovoe uvue deluhovolu. Ige ovoeau detuluvisi tialeau seika vuvegevei tabu balugamo biloluvisi e isi haluvilu. 34 Ige ovo nibievemale keau vaveve ke elehai detuluvisi tialeau humaha tavae ata namigevei tialeau oe ata bahata namigevelu. 35 Ige ata bahataeau vaveve ke elehaho Iesue loholu. Lohoge malaha nehe au munanae toela avuemo nunuveale keu ogoe dua vai tilogoholisito momoleai Iesu veloe heimo ugulamoi ua. Ige abu ke elehai tetelahalu. 36 Ige vaveve ke elehale keau tilogoe atau momoleale ke deiada loui oe ata haivelu. 37-38 Ige Gelasene ata bahataeau Iesu namihai avoe, “Halei tenela.” Kosealemo keau vabu balugalu. Ige Iesuu boutimo biloai tiho vasege malaha nehe munanae toelau avuemo uoholiale keu Iesu namihai avoe, “Dana aiti tai.” Ige Iesuu keluai loui avoe, “Unela. 39 Isi hoilahai talive Dilavau aemo vaveve dua vale ke loui a oe ata bahata haivenela.” Kateige au halei tiale Iesuu vaveve dua avuemo vale ke loui au oe ata haivenu.
Diailosi mau hovelahanu.
(Matiu 9.18-26; Maka 5.21-43)
40 Ige Iesuu bouti mai e vaki moleve tige ata moagaeau hoesehavoho hemei uma. 41 Ige Diue dubu nalimale kosive mole Diailosi keu lohoale Iesu veloe heimo kome bokoai vata bisi imihai avoe, “Lohoge nahi di oe tai.” 42 Au louale keu koseanu. Mave igaehameu vagana tuelo (12) kemo vavahaniale hatiho vama. Ige Iesuu malaha keti tisege ata moagaeau lohoale evilikahavolu.
43 Kateisege keate mole vavahanie toela male keu lohoale Iesu ogola holinu. Vavahanive keu koseanu. Vagana tuelo (12) kemo tahoe toelau uvuvemo lohoma. Iale keu dua valiho au moni bahata ata hoesegevemale kebiamo hatuito vavahanive keu sohu avuemo ua. 44 Iale keate keu ata moaga uvumo lohoaleu Iesu iae ogove ivila holinu. Ige solekavesite tahoe toelau avuemo lohomale keu uoholinu. 45 Ige Iesuu loui avoe, “Oleike daela holinu.” Ige ata bahataeau loui avoe, “No hilokaholilu.” Ige esemuve mole Bitau loui avoe, “Kosive, ata moagatahoeau a evilikahavoale kemo nahi oleve kateai bae hilokai.” 46 Ige Iesuu loui avoe, “Di ata hoesegevemale vuvuneu daemo uoholige di hilokage ata moleu daela holinu.” 47 Ige keate keu huhuige Iesuu vaveveve ke hilokanu. Isi teteai lohoale Iesu veloe heimo dobai holumai ata bahatae nimo au deiada loui Iesu namihai avoe, “Di lohoale a ogola holige di vavahani keu uoholi seleveanu.” 48 Kateai louge Iesuu avuho loui avoe, “Di ma, a a uvu bahata mai daemo mamoike vage vavahani keu aemo uoholinu. Iale vahaehomo tenela.”
49 Kateai lousege Diailosi esemu moleu lohoale Diailosi namihai avoe, “A mau aike hatiale ainaho kosive keho louge au loholive.” 50 Isito Iesuu hoto ke evisi Diailosi namihai avoe, “Vabu hale. Ana a uvu mai daemo mamoge a mana bae hovelahai.” 51 Ige abu tialeu oe velehovoge Iesuu louge ataeau oe uvue tioholilu. Isito Iesu, Bita, Dioni, Diemisi isi ma ke neinave isi mamave kebia unahaeau o ke uvue tilu. 52 O ke uvue tisege ata bahataeau o kemo uale keau ma keho ninalahama. Ige Iesuu loui avoe, “Ninalaha halevave. Ma keu hatioholisito lahaike au ke vanu.” 53 Kateai louge abu bituhavoi hehavolu. Kosealemo abu hilokage ma keu hati seleveanu. 54 Isito Iesuu ma ke adala holisi loui avoe, “Maia, hovelahanela.” 55 Kateai louge ma ke munanau hoilahai lohoge au solekavesite hovelahanu. Ige Iesuu kebia namigevei avoe, “Lovi mai omige au isi.” 56 Kateige mamave isi neinave keau ke elehai tetelahalu. Ige Iesu abuho loui avoe, “Lainaho di vale ko loui ata namigevelive.”