18
Babilon siti kondeeŋgi gororoŋgowaa.
Kawaa gematanoŋ Siwe gajoba moŋ ku-usuŋa uuta iibe Siwenoŋga asugiŋ kamaaro asamararaŋanoŋ baloŋ meŋ asariro.
*Kamaaŋ kotakotagadeeŋ silama kokaeŋ qaro, “Babilon siti somata ii kondeeŋgi. Ii oŋanoŋ kondeeŋgi gororoŋgoro. Ejemba qaoŋgi omejiilaŋ kania kania yoŋonondeeŋ mono ajorooŋ mirigia iikanoŋ megi iyoŋoo gomaŋ waŋa kolooro. Kooŋa kooŋa qizimiziŋgiawo ano arokuukuugiawo yoŋonondeeŋ mono iikanoŋ ajorooŋ haigia laŋ ama sosoo laligoju.
*“Anutunoŋ ii kokaembaajoŋ jero kondeeŋgi: Kantri kuuya yoŋonoŋ emba iikawaa serowiliŋaajoŋ ama uugia waaro eŋkaloloŋ koloogi Anutuwaa iriŋa soono. Iriŋsoŋsooŋa ii qagianoŋ uro wain apu neŋkejutiwaa tani mogi. Namowaa kiŋ poŋa poŋa yoŋonoŋ emba iikawo serowiliŋ namboŋnamboŋ ama laligogi. Koŋkororo ejembanoŋ baloŋ so iikanoŋa kaŋ esuhina akadamugiawo sewaŋa mewaatiwaajoŋ aŋgi honombonoŋa qaa horoŋ siiseweweya qaa laligoro. Iwaa mejuqejuyaajoŋ ama yoŋonoŋ qaqabuŋayawo kindimbiri kolooŋ ejemba uuta koloogi.”
*Iikawaa gematanoŋ Siwenoŋga moŋnoŋ qaa nijoro kokaeŋ mobe,
“Noo kanagesouruna, oŋo mono siti ii mesaoŋ seleeŋgeŋ kamaawu.
Emba iikanoŋ siŋgisoŋgo amakeji, iikanoŋ mono turuŋ oŋono iwo nama uugia tiloowubo.
Anutunoŋ iroŋa meleema oŋono lombo kanjaŋawo qagianoŋ ubaati, lombo iikaaŋa moŋnoŋ mono oŋoaŋgiaa qagianoŋ uro kaaŋagadeeŋ siimbobolo mobubo. Kawaajoŋ yoŋowo mono mende mindiriŋ laligowu.
*Emba iikanoŋ siŋgisoŋgoya ama meŋ qanoŋ qanoŋ ano uma sombiŋ oosiridaboroja.
Kikekakasililiŋ ama laligogiti, Anutunoŋ ii mono aŋaa roromoŋgonoŋ ama iikawaajoŋ mende duduuwaa.
*Nanamemeŋ doogoya tosia ama oŋoma laligogiti, oŋo mono iikawaa so meleema ama oŋombu. Bologa ama meŋ laligogiti, oŋo mono iikawaa iroŋa somaŋa woiwaa so meleema oŋoŋgi qagianoŋ ubaa.
Siŋgisoŋgowaa qambia newutiwaajoŋ maama laligogiti, iyaŋgiaa qambi iikanoŋa mono somaŋ woiwaa so kosoŋ meleema wain apu kaamboga kotakota ii iyaŋgia maagi newuya.
*Emba iikanoŋ esuhina akadamuyawo honombonoŋa qaa horoŋ qabuŋa uuta mokolooŋ siiseweweya qaa laligoro. Iikawaa iroŋa mono iyaŋaa oolinoŋ ootiŋ gere ozozopaŋanoŋ siimbobolo honombonoŋa qaa ama mugi jiŋgeŋ qama wosobiri laligowaa. Iyaŋaa uutanoŋ kokaeŋ romoŋgoŋ tondu jeŋkeja,
‘Niinoŋ kwiin emba pombaa jiŋkaroŋ duŋ rarayanoŋ rajeŋ. Malo mende koloojeŋ ano kambaŋ moŋnoŋ jiŋgeŋ mende qamaŋa.’
Kaeŋ tondu jeŋkejiwaajoŋ ama Anutunoŋ iroŋa meleema muro kambaŋ motooŋgowaa uutanoŋ iwaa qaganoŋ ubaa.
Poŋ Anutunoŋ qaaya gosiŋ jeŋ tegoŋ muroti, iwaa usuŋanoŋ mono uuta kolooja.
Kawaajoŋ lombo kanjaŋawo kania kania iikanoŋ mono uulaŋawo kokaeŋ kolooŋ mubaa:
Tinitosayanoŋ komugi jiŋgeŋ qama bodi raro iyaŋa gerenoŋ aŋgi jewaa.”
*Gerenoŋ aŋgi jero kaaso waabaati, kantria kantria kuuya yoŋoo kiŋ poŋgianoŋ ii iima amburereŋ meŋ saabu. Kiŋ poŋ yoŋonoŋ iwo serowiliŋ ama laligogi. Esuhinaya akadamugiawo honombonoŋa qaa iikawaa neŋ korisoroya iwo ama aisooŋ laligogiti, iyoŋonoŋ mono iwaajoŋ ama jiŋgeŋ qabu. 10 Jiŋgeŋ qama oolinoŋ ootigi gere ozozopaŋanoŋ siimbobolo honombonoŋa qaa mobaati, iikawaajoŋ mono riimburatiŋ korikori nama kokaeŋ saama jewu, “Oo Babilon siti qabuŋayawo, lombo qagianoŋ urotiwaajoŋ mono ‘Yei! Yei!’ jeŋ saajoŋ. Oo siti ku-usuŋgia somata, Siwe Toyanoŋ iroŋa meleema oŋono uulaŋawo aua motooŋgowaa uutanoŋ qagianoŋ uro siimbobolo somata moju. ‘Yei! Yei!’ jeŋ saajoŋ!”
11  *Kantria kantria yoŋoo koŋkororo ejemba yoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ amburereŋ ambuya. Moŋnoŋ toroqeŋ yoŋoo hinagia sewaŋa mende meŋkebaatiwaajoŋ mono jiŋgeŋ qama saabuya. 12  *Akadamugia goul, silwa, kowonjiŋ hoŋawo ano soroŋ kota ii Babilon yoŋonoŋ me tosianoŋ mende sewaŋa mewuya. Opogia tualalakota, osoga nezoŋgbala, oso popolaŋ ano opo qata silk ii mende sewaŋa mewuya. Gere awaa soro kania kania iikawaa batugia ano borosowogia kania kania ii mende toroqeŋ sewaŋa mewuya. Akadamugia elefant siitanoŋ memeta, ii eeŋ ewuya. Nembanene duŋ iwoigia gere sewaŋgia somata juju, qoŋqoŋ, muzi, naŋiŋ ano yoware kanoŋ memeta, ii eeŋ ewuya. Borosowo aeŋ goota brons ano aeŋ injaŋanoŋ memeta ano jamo qata maabol kanoŋ memeta ii mono eeŋ ewuya.
13 Babilon yoŋonoŋ sosoni (sinamon) ano daŋe tosaaŋa ii mende sewaŋa mewuya. Selewaa sanda qata mor, jiniŋ sambori ano selewaa uŋkoowa tosia ii mende sewaŋa mewuya. Marae, bera, jiniŋ ano moroŋa koloowaatiwaa iwoi tosaaŋa ii mende sewaŋa mewuya. Kaaŋagadeeŋ wain apu, oil gerewaa oilya, wiit kota ano flaua neneya ii mende sewaŋa mewuya. Bulmakao, lama, hoos ano hoos kare ii mende sewaŋa mewuya. Wala weleŋqeqe ejemba sewaŋgia meŋ gawonoŋ oŋooŋgi sele busu me uuroromoŋgogianoŋ boliŋ tiwilaaro. Kaeŋ mende toroqeŋ amakebuya.
14 Koŋkororo ejemba yoŋonoŋ Babilon emba iikawaajoŋ kokaeŋ jewuya, “Gere hoŋa nemambaa siiŋ moma laligonati, ii mono qaoŋgi eeŋ laligojaŋ. Toomoriaŋga ano esuhinaga akadamugiawo ii mono korebore gomesaoŋ aligi totomiŋ laligojaŋ. Ii mono kambaŋ moŋgeŋ mombo mokoloowagatiwaa so qaago.” 15  *Koŋkororo ejemba esuhinagia kaeŋ kaeŋ sewaŋa mewutiwaajoŋ ama siti iikanoŋa moneŋ goul (maa suaŋ) horoŋ qabuŋagiawo koloogi. Yoŋonoŋ korikori naŋgi tosianoŋ oolinoŋ ootigi gere ozozopaŋanoŋ siimbobolo honombonoŋa qaa moroti, iikawaajoŋ mono aaruŋ saama jiŋgeŋ qabuya.
16 Jiŋgeŋ qama kokaeŋ jewuya, “Oo siti somata, lombo qagianoŋ urotiwaajoŋ mono ‘Yei! Yei!’ qama jiŋgeŋ qajoŋ. Yoŋonoŋ opogia tualalakota, osoga nezoŋgbala ano oso popolaŋ ii mougi. Akadamugia goul, kowonjiŋ hoŋawo ano kasasoroŋ tosianoŋ menjereŋgoŋ aogi tanigianoŋ kokobilibiliawo kolooro. 17  *Kaeŋ aŋgito, esuhinagia kaaŋa honoŋa qaa ii mono uulaŋawo aua motooŋgowaa uutanoŋ tiwilaaŋ aliŋ qaoŋgi.” Kaeŋ jegi.
Waŋgo kapten kuuya ano ejemba waŋgonoŋ kema kaŋkejuti, iyoŋonoŋ kaaŋiadeeŋ kuuya Babilon siti oogita jero kaasoya ii korikori nama iibuya. Kaaŋagadeeŋ waŋgo ejemba opo sel mororoŋgogi haamonoŋ naŋgoro kemakejuti ano kowenoŋ gawoŋ tosaaŋa meŋ laaligogia naŋgoŋkejuti, iyoŋonoŋ mono korebore ii korikori nama iibuya. 18  *Emba somata qabuŋayawo aŋgi jero gere bolaŋaa kaasoya waabaati, ii korikori nama iima amburereŋ ama kokaeŋ jewuya, “Siti qabuŋayawo kokawaa alia mono kambaŋ moŋnoŋ mende ero.”
19  *Kaeŋ jeŋ sububuŋ orasiŋ too ariŋ qama jiŋgeŋ qama oroŋ saama kokaeŋ jegi, “Oo siti somata, aua motooŋgowaa uutanoŋ iwoiya kuuya mono tiwilaaŋ aliŋ qaono. Ejemba waŋgogiawo kuuya kowenoŋ kema kaŋ esuhinagia sewaŋa mewutiwaajoŋ ama iikanoŋa moneŋ goul (maa suaŋ) seiseiya horogi siti iikanoŋ qabuŋayawo kolooro. Lombo qagianoŋ ujiwaajoŋ mono ‘Yei! Yei!’ jeŋ saajoŋ.” Kaeŋ jegi.
20  *Yoŋonoŋ nanamemeŋ doogoya tosaaŋa ama oŋoma laligogiti, Anutunoŋ mono iikawaa qaaya jeŋ tegoŋ iroŋa meleeno qagianoŋ uro siimbobolo somata momakeju. Kawaajoŋ Siwe gomanoŋ laligojuti, oŋo mono iwaajoŋ ama otokoriaŋ maabu. Anutuwaa ejemba soraaya, aposoluruta ano gejatootoo ejemba oŋo mono aisooŋ renduŋ horoŋ laligowu.
21  *Kawaa gematanoŋ Siwe gajoba esuŋa uuta moŋnoŋ kaŋ jamo somata qatawo meŋ waama kowenoŋ giliro kemero kokaeŋ jero, “Anutunoŋ siti somata qabuŋayawo ii mono kokawaa so geriawo kondeema meleeŋgi kemeŋ qaondaborowaa. Qaondabororo kanageŋ kambaŋ moŋnoŋ mende mokoloowutiwaa so koloowaa. 22  **Oŋo siti iikanoŋ komaŋ koma gita kulele qeŋ awelo romoŋ uuŋ rii qama oroŋ laligogiti, iikawaa otoŋa mono kambaŋ moŋnoŋ mombo mende mobuya. Babilon oŋoonoŋ ejemba momo gawoŋgia kania kania meŋ laligogiti, ii mono tegoro. Dokta didiman, qaqazu klaak ano kaaŋa ii iikanoŋ mombo mende totooŋ mokolooŋ oŋombuya. Wiit dumuŋ kota kowonjiŋ woiwaa batugaranoŋ mejejaagi (mill) otoŋa kolooroti, iikawaa isiŋosoŋanoŋ mono qaono sitinoŋ mono goroŋ qeŋ ewaa.
23 “Wala sitigiaa miria kuuya ii kiwagiawo asarigito, asasaga iikanoŋ mono bogoro paŋgamaŋ ewaa. Ejawaa gemaurugianoŋ embawaa mata sewaŋa bao aŋgoŋ boruŋ jegi embawaa sakitiurutanoŋ otokoriaŋ maama neŋ qaa goŋ ama korisoro ama laligogiti, otokoriaŋ iikaaŋaa otoŋa ii mono mombo mobutiwaa so qaago. Babilon oŋoo koŋkororo ejemba ii kantria kantria kanoŋ moma oŋoŋgi qabuŋagiawo kolooŋ laligogi. Yoŋoonoŋ suuqaŋgoroŋ hamoqeqe ejemba ii baloŋ so ejemba uugia meŋ soogi jiŋjauŋ ama laligogi.” Siwe gajobanoŋ kaeŋ jero.
24  *Babilon ii kokaembaajoŋ tiwilaaro: Gejatootoo ejemba ano Anutuwaa ejemba soraaya ii mono yoŋoo batugianoŋ tondu taŋala ama uŋugi komugi sagianoŋ kamaaro. Yoŋoonoŋ sa ano balonoŋ ejemba tosaaŋa uŋugi komugiti, kuuya iyoŋoo sagiaa iroŋanoŋ mono yoŋoo qagianoŋ uro laligogi. Kaniagia kaaŋa mokoloogi ero. Kiaŋ
* 18:2 Ais 13.21; 21.9; Jer 50.39; 51.8; Ais 14.8 * 18:3 Ais 23.17; Jer 51.7 * 18:4 Ais 48.20; Jer 50.8; 51.6, 45 * 18:5 Jen 18.20-21; Jer 51.9 * 18:6 Ond 137.8; Jer 50.29 * 18:7 Ais 47.7-9 * 18:9 Eze 26.16-17 * 18:11 Eze 27.31, 36 * 18:12 Eze 27.12, 13, 22 * 18:15 Eze 27.31, 36 * 18:17 Ais 23.14; Eze 27.26-30 * 18:18 Eze 27.32 * 18:19 Eze 27.30-34 * 18:20 Dut 32.43; Jer 51.48 * 18:21 Jer 51.63-64; Eze 26.21 * 18:22 Eze 26.13; Ais 24.8 * 18:22 Jer 7.34; 25.10 * 18:24 Jer 51.49