2
Efesus uumeleeŋ kanageso yoŋoo qambaŋmambaŋ qaa
Jiisasnoŋ toroqeŋ jero, “Jon giinoŋ mono Efesus sitiwaa zioz tuuŋ yoŋoo poŋ qereweŋa gajobagiaajoŋ tere kokaeŋ oowa,
“Moŋnoŋ boro dindiŋanoŋ seŋgelao 7 meŋ lambewaa duŋ rara goulnoŋ memeta 7 yoŋoo batugianoŋ kema kaŋ namakeji, iinoŋ qaa kokaeŋ jeja: Niinoŋ goo nanamemeŋgaa kania moma kotoweta kokaeŋ eja: Giinoŋ nogo ariŋ gawona kotiiŋ meŋ laligoŋkejaŋ. Aŋgosisirinoŋ kaparaŋ koma mokosiŋgoŋ laligoŋkejaŋ. Ejemba doogoya yoŋowo ala mende meŋ aoŋ oŋanoŋ sureeŋ konjoma oŋomakejaŋi, ii mojeŋ. Tosianoŋ wasiwasi eja aposol mende kolooŋ kileŋ qagia kaeŋ qamakejuti, giinoŋ ii aŋgotetenoŋ ama gosiŋ oŋona qolomoloŋ qaa jejegiaa kaniagianoŋ asuganoŋ asugiro.
“Tosianoŋ noo qanaajoŋ ama kakasililiŋ ama goŋgi kaparaŋ koma siimbobolo moma mokosiŋgoŋ laligona. Esuŋkamakamaa olaŋ mende ama laligonato, iwoi kuuya moma mokosiŋgoŋ nama laligona, ii mojeŋ. Kaaŋa laligonato, uugaa qaaya moŋ kokaeŋ mobe mende sokonja: Walawala uuga meleema honoŋa qaa jopagoŋ noma laligonato, uuganoŋ mono sologoro kambaŋ kokaamba olomooŋ laligojaŋ.
“Walawala uukoisoro somata moma laligonato, iikanoŋadeeŋ looriŋ olomooŋ kamaaŋ qeŋ laligojaŋ. Gii mono geeŋgaa kanaga ii romoŋgoŋ moma kotowa. Kawaajoŋ mono uuga meleemba. Walawala uumeleembaa iwoiya anati, mono iikawaa so mombo toroqeŋ amba. Uuga siŋgisoŋgoya iikanoŋa mende meleembagati eeŋ, niinoŋ mono goonoŋ kaŋ lambewaa duŋ raraga qetegowe uumeleeŋ kanageso Efesus kanoŋ mombo mende ewaa. Kamaaŋ guroto, goojoŋ kokaeŋ mobe qeaŋgoja: Giinoŋ Nikolait yoŋoonoŋ nanamemeŋgia togoŋ uuduuduu amakejaŋ. Niinoŋ kaaŋiadeeŋ ii togoŋ kawaajoŋ uuduuduu amakejeŋ.
*“Oŋoonoŋga moronoŋ gejiawo laligoji eeŋ, Uŋa Toroyanoŋ zioz tuuŋa tuuŋa ananaajoŋ qaa jeŋkeji, iinoŋ mono ii geja ama moma kotowa.
“Moŋnoŋ aŋgobato bologa kuuya uuguŋ haamo ambaati, niinoŋ ii wambe Anutuwaa oyaŋboyaŋ gawonoŋ (paradais) eukanoŋ uma laaligo kotigaa gere umuganoŋ rama kota neŋ laligowaa.” Kiaŋ.
Smirna uumeleeŋ kanageso yoŋoo qambaŋmambaŋ qaa
*“Smirna sitiwaa zioz tuuŋ yoŋoo poŋ qereweŋa gajobagiaajoŋ mono tere kokaeŋ oowa,
“Komuŋ gbiliŋ kotiiŋ laligoji, iinoŋ waladeeŋ laligoŋ (iwoi kuuya mokolooŋ kanageŋ jero qaono) konoga laligoŋ ubaati, iinoŋ qaa kokaeŋ jeja: Giinoŋ koŋajiliŋ moma kamaaŋqeqeta koloojaŋi, ii mojento, Anutuwaa jaanoŋ qabuŋaganoŋ uuta kolooro simbawoŋawo koloojaŋ. Tosianoŋ Juuda ejemba mende kolooŋ kileŋ qagia kaeŋ qamakejuti, iyoŋonoŋ mepaqepae ama gema qeŋ goŋgi aŋgosisiri momakejaŋi, ii mojeŋ. Yoŋonoŋ ‘Qamakooli miri hoŋa koloojoŋ,’ jeŋ kaiyakagianoŋ Satan mepeseeŋkeju.
10 “Siimbobolo moma laligowagato, iikawaajoŋ toroko mende moba. Moba, Kileŋaa Toyanoŋ aŋgobatonoŋ ama oŋomambaajoŋ ejemba kuuŋ oŋono oŋoonoŋga tosaaŋa uŋuama kapuare mirinoŋ oŋoombu. Aŋgosisiri ama oŋombuti, oŋo ii weeŋ 10 moma laligowu. Jaawo laligowuyaga me komuwuyaga, mono niwo pondaŋ naŋgi niinoŋ laaligo kotigaa ila wage oŋomaŋa.
11  *“Oŋoonoŋga moronoŋ gejiawo laligoji eeŋ, Uŋa Toroyanoŋ zioz tuuŋa tuuŋa ananaajoŋ qaa jeŋkeji, iinoŋ mono ii geja ama moma kotowa.
“Moŋnoŋ aŋgobato bologa kuuya uuguŋ haamo ambaati, iwaa selianoŋ komuro motooŋgo koloowaato, koomu indeŋ woiya ii mende komuwaa.” Kiaŋ.
Pergamum uumeleeŋ kanageso yoŋoo qambaŋmambaŋ qaa
12 “Pergamum sitiwaa zioz tuuŋ yoŋoo poŋ qereweŋa gajobagiaajoŋ mono tere kokaeŋ oowa,
“Moŋnoŋ manjawaa soo somata (bainat) jewoita leelee sulutuk aaŋa meŋ laligoji, iinoŋ qaa kokaeŋ jeja: 13 Giinoŋ laaligo raraga dakanoŋ ama laligojaŋi, ii mojeŋ. Satanoŋ aŋo jiŋkaroŋ duŋ raraya kuurota eji, gii mono iikawaa kosianoŋ laligoŋkejaŋ. Kileŋ noo qana meŋ niwo toroqeŋ qokotaaŋ namakejaŋ. Satambaa laaligo raraya Pergamum siti kanoŋ ero Antipasnoŋ noo kanana pondaŋ naŋgoŋ jeŋ kotiiŋ nano oŋoo batugianoŋ kanoŋ qegi komuro. Giinoŋ nii moma laariŋ nomakejaŋi, qaa ii kambaŋ iikanoŋ kaaŋagadeeŋ mende kolatiŋ qakoona.
14  *“Kaento, uugaa qaaya melaa moŋ kokaeŋ mobe mende sokonja: Goo kanageso batugianoŋ tosianoŋ gejatootoo eja takapolakaya qata Balaam iwaa jinjauŋ arembo laligoŋ otaaŋkeju. Kantri tosaaŋa yoŋonoŋ nembanene meŋ tando lopioŋ yoŋoo nanduŋ mamatewoo buŋa qeŋ kanagianoŋ aŋgi esuŋgianoŋ tururoti, Israel ejembanoŋ ii mende neŋkegi. Wala mende negito, Balaamnoŋ eja qata Baalak kokaeŋ kuma muro, ‘Gii mono Israel ejemba ii newutiwaajoŋ tutugoŋ oŋomba.’ Kaeŋ kuma kuuŋ oŋoma siwa kaaŋa utuŋ anoti, iyoŋonoŋ mono iikanoŋ osiŋ afaaŋgoŋ negi ano serowiliŋ laŋ aŋgi. Oŋoonoŋga tosianoŋ Balaambaanoŋ momo areŋ ii otaaŋkeju.
15 “Kaaŋiadeeŋ goo kanageso batugianoŋ tosia Nikolait yoŋoonoŋ momo qoloŋmoloŋgoya meŋ otaaŋkeju. 16 Kawaajoŋ gii mono uuga meleemba. Kaeŋ mende ambagati eeŋ, niinoŋ mono uulaŋawo goonoŋ kaŋ kanagesouruga kaaŋa ii metama oŋomaŋa. Buunanoŋ manjawaa soo somata (bainat) eji, iikanoŋ manja qeŋ kotoŋ giliŋ oŋomaŋa.
17  *“Oŋoonoŋga moronoŋ gejiawo laligoji eeŋ, Uŋa Toroyanoŋ zioz tuuŋa tuuŋa ananaajoŋ qaa jeŋkeji, iinoŋ mono ii geja ama moma kotowa.
“Moŋnoŋ aŋgobato bologa kuuya uuguŋ haamo ambaati, niinoŋ mono nene aasaŋgoya qata mana ano jamo taaŋa mumaŋa. Woi ii mube jamo taaŋa iikanoŋ qata dologa oogita ewaati, ii yaŋodeeŋ weeŋgoŋ mobaa. Tosianoŋ ii mende mobuya.” Kiaŋ.
Taiataira uumeleeŋ kanageso yoŋoo qambaŋmambaŋ qaa
18 “Taiataira sitiwaa zioz tuuŋ yoŋoo poŋ qereweŋa gajobagiaajoŋ mono tere kokaeŋ oowa:
“Anutuwaa Meriaa jaa kotanoŋ gere bolaŋ kaaŋa jeŋ asariro kana susuyanoŋ sosoniŋ aeŋ braas kaaŋa kokobilibiliawo kolooji, iinoŋ qaa kokaeŋ jeja: 19 Niinoŋ goo nanamemeŋgaa kania moma kotoweta kokaeŋ eja: Giinoŋ Anutu jopagoŋ moma laariŋ muŋ gawoŋa meŋkejaŋ ano aŋgosisiri kaparaŋ koma moma mokosiŋgoŋ laligoŋkejaŋ. Kanakanaiyanoŋ iwoi ama menati, ii kambaŋ kokaamba meŋ seiŋ ama meŋkejaŋ.
20  *“Kaeŋ meŋkejanto, uugaa qaaya moŋ kokaeŋ mobe mende sokonja: Giinoŋ emba qata Jezebel iwo uumotooŋ ama ii mende totooŋ sureeŋ muŋkejaŋ. Iinoŋ gejatootoo emba mende koloojato, kileŋ iyaŋaa qata kaeŋ qamakeja. Iinoŋ ejemba tutugoŋ kokaeŋ kuma oŋomakeja: Tando lopiombaa nanduŋ mamatewoo nembaneneya buŋa qeŋ kanagianoŋ aŋgi esuŋgianoŋ tururoti, ii mono saanoŋ neŋ laligowu. Kaeŋ kuma oŋoma gawoŋ meme alauruna kuuŋ oŋono looriŋ jinjauŋ kema ii neŋkeju ano serowiliŋ laŋ amakeju. 21 Niinoŋ Jezebel uuta meleembaatiwaajoŋ kambaŋ mubeto, serowiliŋa mesaoŋ uuta meleembaatiwaajoŋ mende moma tondu laligoja.
22 “Kawaajoŋ niinoŋ emba ii qewe ji kiro salenoŋ eŋ siimbobolo mobaa. Kaaŋagadeeŋ iwo serowiliŋ amakejuti, iyoŋonoŋ nanamemeŋgia bologa ii mende mesaoŋ uugia meleembuti eeŋ, niinoŋ mono ii kaaŋgadeeŋ uŋuwe siimbobolo kanjaŋawo mobu. 23  *Iwaa meraborauruta ii mono uŋuŋ konjoratiwe komuwu. Kaeŋ kolooro zioz kanageso kuuya oŋonoŋ iŋiima noo kaniana kokaeŋ moma yagowu: Niinoŋ ejemba uuroromoŋgia gosiŋ qaa jegia ano uusiiŋgia kuuya moma komuŋ nanamemeŋgiaa so kitia meleembe kuuya motomotooŋ oŋoo qagianoŋ ubaa. Niinondeeŋ mono iikawaa Toya koloojeŋ.
24 “Yoŋoojoŋ kaeŋ koloowaato, Taiataira oŋoonoŋga tosianoŋ Jezebelwaa momo areŋa ii mende otaaŋkeju. Kaeŋ mende aŋgi oŋoojoŋ mepaqepae kokaeŋ ama jeŋ oŋomakeju, ‘Oŋo roromoŋgo keemeyaa kania mende moma kotoŋ seleeŋgeŋ laligoju.’ Mepaqepae kaeŋ ama jeŋ oŋomakejuto, Satambaa buŋa momowaajoŋ qa kaaŋa qamakeju. Niinoŋ zioz tuuŋ kuuya oŋoojoŋ kokaeŋ jewe mobu: Niinoŋ lombo moŋ mende toroqeŋ ambe oŋoo qagianoŋ ubaa. 25 Oŋo Buŋa qaa meŋ laligojuti, mono iikanoŋ qokotaaŋ laligowu. Ii mono pondaŋ otaaŋ laligoŋ ugi nii mombo eleemaŋ.
26  *“Moŋnoŋ noo uusiiŋna otaaŋ aŋgobato bologa kuuya uuguŋ haamo ama laligoŋ komuwaati, niinoŋ ii ku-usuŋ mube waba kantria kantria galeŋ koma oŋoma laligowaa. 27 Maŋnanoŋ ku-usuŋ nono ii buŋa qeŋ aoŋ Poŋ laligojeŋ. Kaaŋiadeeŋ oŋoonoŋga moŋnoŋ haamo ambaati, niinoŋ ii galeŋkoŋkoŋ gawombaa ila wageya ano aeŋ taa gbaruya mumaŋa. Ii mube iikanoŋ gomaŋa gomaŋa ejemba galeŋ koma oŋoma kotakota mindiŋgoŋ oŋoma laligowaa. Gbakoŋ monjoŋ gbarunoŋ qeŋ qosonjuti, iinoŋ mono iikawaa so qaa qootogo ejemba taa gbaru powowoŋ kotiga iikanoŋ uŋuŋ kondeema mendeema oŋono qeqelala laligowuya. 28 Kaaŋagadeeŋ gomaŋ aaŋaa widi seŋgelaoya mumaŋa.
29 “Oŋoonoŋga moronoŋ gejiawo laligoji eeŋ, Uŋa Toroyanoŋ zioz tuuŋa tuuŋa ananaajoŋ qaa jeŋkeji, iinoŋ mono ii geja ama moma kotowa.” Kiaŋ.
* 2:7 Jen 2.9; Ais 22.2; Eze 28.13; 31.8 * 2:8 Ais 44.6; 48.12; Ais 1.17; 22.13 * 2:11 Isa 20.14; 21.8 * 2:14 Jaŋ 22.5, 7; 31.16; Dut 23.4; Jaŋ 25.1-3 * 2:17 Eks 16.14-15; 16.33-34; Jon 6.48-50; Ais 62.2; 65.15 * 2:20 1 Kiŋ 16.31; 2 Kiŋ 9.22, 30 * 2:23 Ond 7.9; Jer 17.10; Ond 62.12 * 2:26 Ond 2.8-9