3
Sardis uumeleeŋ kanageso yoŋoo qambaŋmambaŋ qaa
Jiisasnoŋ toroqeŋ kokaeŋ jero, “Sardis sitiwaa zioz tuuŋ yoŋoo poŋ qereweŋa gajobagiaajoŋ mono tere kokaeŋ oowa,
“Moŋnoŋ Anutuwaa uŋa waŋa 7 ano seŋgelao 7 ii borianoŋ raro meŋ laligoji, iinoŋ qaa kokaeŋ jeja: Niinoŋ goo nanamemeŋgaa kania moma kotoweta kokaeŋ eja: Giinoŋ ejemba jaagianoŋ gbiliŋ laligojaŋiwaa qata bosimakejanto, Anutuwaa jaanoŋ koomuya koloojaŋ. Kawaajoŋ mono uuga tooro moma waaba. Goo nanamemeŋganoŋ noo Anutunaa jaanoŋ akadamuyawo mende kolooja. Goo kaniaga gosiŋ kaeŋ mokoloowe. Goo kanageso uutanoŋ uumeleeŋ ejemba tosaaŋa toroqeŋ laligojuto, iyoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ komuŋ tagowombaajoŋ anju. Kawaajoŋ giinoŋ mono meŋ kotiiŋ oŋoma laligowa.
*“Anutuwaa iwoi goŋgi buŋa qeŋ aoŋ monati, ii mono uu womboganoŋ somoŋgoŋ romoŋgowa. Buŋa ii mono teŋ koma uuga meleemba. Gbiligbili mende laligowaati eeŋ, niinoŋ mono yoŋgoro meme kaaŋa oloŋ kaŋ asugimaŋa. Kamaŋatiwaa aua kambaŋa mende mona qaananoŋ mono uulaŋawo qaganoŋ uro lombo mokoloowaga. Kaento, Sardis zioz tuuŋ oŋoo batugianoŋ ejemba afaandia oŋonoŋ opo surugia awaagadeeŋ galeŋ koŋgi jewoŋawo mende kolooja. Kawaajoŋ yoŋonoŋ saanoŋ maleku taaŋanoŋ selegianoŋ mouma niwo kema kaŋ laligowuya. Yoŋonoŋ kaaŋa kolooŋ laligowutiwaa so kolooju.
*“Moŋnoŋ aŋgobato bologa kuuya uuguŋ haamo ambaati, iwaajoŋ mono maleku tualalakota mugi mouma laligowaa. Iwaa qata laaligo kotigaa buk papianoŋ oogita eji, niinoŋ ii mende kondeemaŋa. Maŋnaa jaasewaŋanoŋ keuro Siwe gajobaurutanoŋ iigi qata saanoŋ asuganoŋ jokolooŋ oŋomaŋa.
“Oŋoonoŋga moronoŋ gejiawo laligoji eeŋ, Uŋa Toroyanoŋ zioz tuuŋa tuuŋa ananaajoŋ qaa jeŋkeji, iinoŋ mono ii geja ama moma kotowa.” Kiaŋ.
Filadelfia uumeleeŋ kanageso yoŋoo qambaŋmambaŋ qaa
*“Filadelfia sitiwaa zioz tuuŋ yoŋoo poŋ qereweŋa gajobagiaajoŋ mono tere kokaeŋ oowa,
“Moŋnoŋ Eja Toroya ano Hoŋaboŋa kolooŋ kiŋ Deiwidwaanoŋ kiiya meria meŋ galeŋ koma laligoji, iinoŋ qaa kokaeŋ jeja: Iinoŋ nagu metano moŋnoŋ ii koma kii ii memambaajoŋ amamaawaa. Iinoŋ ii koma kii mero kiro moŋnoŋ ii metamambaajoŋ amamaawaa. Niinoŋ goo nanamemeŋgaa kania saanoŋ moma kotojeŋ. Alana moba, goo esuŋganoŋ kamaaŋqeqeta kolooji, ii mojeŋ. Kamaaŋqeqeta koloojato, giinoŋ noo Buŋa qaana teŋ koma kanana otaaŋ qana mende qakooma laligona. Kawaajoŋ niinoŋ nagu moŋ baganoŋ metambe moŋnoŋ ii komambaajoŋ amamaawaa.
*“Moba, tuuŋ moŋ yoŋonoŋ ‘Qamakooli mirinanawo koloojoŋ,’ jeŋ kaiyakagianoŋ Satan mepeseeŋkeju. Juuda ejemba mende kolooŋ kileŋ qagia kaeŋ qama qoloŋgoŋ jeŋkeju. Niinoŋ ejemba ii kuuŋ oŋombe goo kaniaga moma asariwuya. Ii moma asariŋ kaŋ goo kanaganoŋ usugoŋ kamaaŋ jopagoŋ gomakejeŋi, ii asuganoŋ jokoloowu. 10 Niinoŋ kaparaŋ koma lombo moma mokosiŋgoŋ nama kotiiwagatiwaajoŋ jeweti, giinoŋ noo jeŋkootona ii aŋgoŋ koma otaaŋ laligona. Kawaajoŋ niinoŋ kaaŋagadeeŋ gii kokaeŋ aŋaliŋ aŋgoŋ koma gomaŋa: Konjiliŋ kambaŋ qaita moŋ kaŋ kantria kantria sokoma namonoŋ laligoŋ kenjuti, ii aŋgotetenoŋ ama oŋombaa. Kambaŋ iikanoŋ kaŋ kuuro niinoŋ gii konjiliŋ iikanoŋa metogoŋ waŋga somoŋgomaŋa.
11 “Niinoŋ mono uulaŋawo eleema kamaŋa. Moŋnoŋ guuguŋ kouma tawa memeyaa kambaŋanoŋ haamo ama gombabotiwaajoŋ mono uuwaa hina eŋ gonji, ii mono pondaŋ kalaŋ koma laligona mende soowa. 12  *Moŋnoŋ aŋgobato bologa kuuya uuguŋ haamo ambaati, niinoŋ mono ii wama noo Anutunaa mepemepesee jigo (tempel) uutanoŋ kuuwe tandoya koloowaa ano kambaŋ moŋnoŋ ii mombo mende mesaowaa. Iikanoŋ laligoro selianoŋ neenaa Anutunaa qata, Anutuwaa sitiaa qata ano neenaa qana dologa qa karooŋ ii oomaŋa. Anutunanoŋ Jerusalem sitia doŋgoga ii iyaŋaa gomanoŋ eukanoŋ ano eji, iikanoŋ Siwenoŋga kamaaŋ namonoŋ asugiwaa.
13 “Oŋoonoŋga moronoŋ gejiawo laligoji eeŋ, Uŋa Toroyanoŋ zioz tuuŋa tuuŋa ananaajoŋ qaa jeŋkeji, iinoŋ mono ii geja ama moma kotowa.” Kiaŋ.
Laodisia uumeleeŋ kanageso yoŋoo qambaŋmambaŋ qaa
14  *“Laodisia sitiwaa zioz tuuŋ yoŋoo poŋ qereweŋa gajobagiaajoŋ mono tere kokaeŋ oowa,
“Moŋ qata Aamen, iinoŋ Anutuwaa qaaya pondaŋ naŋgoŋ Daŋgunu hoŋaboŋa kolooja. Anutu ilaaro iwoi kuuya mokoloori galeŋ komakeji, iinoŋ qaa kokaeŋ jeja: 15 Niinoŋ goo nanamemeŋgaa kania moma kotoweta kokaeŋ kolooja: Uuga mende olomooja ano noo gere bolananoŋ uuganoŋ mende jeŋkeja. Oo uuganoŋ olomoonaga me gere toonaga, iikanoŋ mobe sokonagato, biiwianoŋ kotamototaŋ laligona mende sokonja.
16 “Moŋ me moŋ sokonagato, uuganoŋ boroŋa moŋ geregere ano gereganoŋ mende jeji me uuhamo mende koloojaŋi, ii mende sokonja. Gere ano hamo batubatu uuwoinoŋ laŋ laligojaŋiwaajoŋ mono buunanoŋga sulaaŋ gombe kemebaga. 17 Geeŋgaa selega meŋ uma kokaeŋ jeŋkejaŋ: Niinoŋ eja kindimbiri qabuŋanawo koloojeŋ. Esuhina meŋ seiŋ sonanoŋ mokoloojeŋ. Siiseweweya qaa laligoŋ iwoi mombaajoŋ mende amamaajeŋ. Kaeŋ jeŋkejanto, kaniaga hoŋa mende moma kotojaŋi, ii kokaeŋ: Giinoŋ mono uuŋgonjaŋ ama tapekokoro laligona tosianoŋ wosomomo ama gomakeju. Wanaya laligoŋ jaaga gooro titou sele bombolaŋ laligoŋkejaŋ.
18 “Kawaajoŋ qambaŋmambaŋ qaa kokaeŋ gonjeŋ: Giinoŋ noonoŋga iwoi karooŋ koi sewaŋa mewa: Eja kindimbiri qabuŋagawo koloowagatiwaajoŋ mono goul gerenoŋ dalasisi ooŋ godomaruruya mendeeŋgi sosoniŋ kamaaŋ qaonoti, ii mono sewaŋa mewa. Sele bombolaŋ laligoŋkejaŋi, iikawaa gamuya kojaŋgiwagatiwaajoŋ mono maleku taaŋa sewaŋa meŋ mouba. Jaaga gooji, iikawaajoŋ mono jaaosowaa keleya ii sewaŋa meŋ jaaga tororo uuwagatiwaajoŋ moriwa. 19  *Niinoŋ wombo alauruna jopagoŋ oŋomakejeŋi, ii kuuya kileŋagiaajoŋ temboma jeŋ oŋoma mindiŋqindiŋ ama oŋomakejeŋ. Qeaŋgowutiwaajoŋ kaeŋ amakejeŋ. Kawaajoŋ gii mono jeulalaŋ mesaoŋ uuga meleema siŋgisoŋgoga gema qeŋ laligowa.
20 “Moba, niinoŋ nagunoŋ qeŋ nanjeŋ. Moŋnoŋ noo qaa arona moma uu naguya metambaati, niinoŋ mono iwaa miri uutanoŋ uma iwo rabe iinoŋ niwo ainjoloŋ rama motooŋ nembanene newota.
21 “Niinoŋ aŋgobato bologa kuuya uuguŋ haamo ama Maŋnanoŋ nuano iwaa jiŋkaroŋ duŋanoŋ kamaaŋ kooroŋanoŋ rajeŋ. Kawaa so moŋnoŋ aŋgobato bologa kuuya uuguŋ haamo ambaati, niinoŋ mono ii wambe noo jiŋkaroŋ duŋnanoŋ kamaaŋ kooronanoŋ rabaa.
22 “Oŋoonoŋga moronoŋ gejiawo laligoji eeŋ, Uŋa Toroyanoŋ zioz tuuŋa tuuŋa ananaajoŋ qaa jeŋkeji, iinoŋ mono ii geja ama moma kotowa.” Kiaŋ.
* 3:3 Mat 24.43-44; Luuk 12.39-40; Isa 16.15 * 3:5 Eks 32.32-33; Ond 69.28; Isa 20.12; Mat 10.32; Luuk 12.8 * 3:7 Ais 22.22; Job 12.14 * 3:9 Ais 49.23; 60.14; 43.4 * 3:12 Ais 21.2; Ais 62.2; 65.15 * 3:14 Gba 8.22 * 3:19 Gba 3.12; Hib 12.6