10
Israel yomba God dumere mambuno du-wakai erekrikwa
Angrima wagle, God ye Israel yomba ere-inambedi pre na munduna pond pango ana engenge kamange erete wanmoglka. Ye God mambunomo pamere eramnedi yombuglo erikwa i na kandre ana dinongugl endiga, ba God mambunomo kaima i ye pirpogl sikre yegl erikwa. God yomba du-yene we dungwa mambuno i ye pirpogl sikre ana ye yene pirmere kongun yombuglo bogl ere wu du-yene enamunedi erikwa. Ye yegl ertre ba God nono yomba du-wakai we dungwa i mina atnekra moglkrikwa. Nono pirkan ounga lo ka ikra Krais erekuno erekondungwa. Ipre yomba prapra Krais wedi pirngi dingwa wagle ye God ongumuglo mina yomba du-yene moraglkwa.
Yomba prapra God i-ikine endinagledi prukwa
Ana lo ka ipre Moses ka yegl muno boglko punga: “Yomba ta lo ka pamere duglo boran ana God ye yomba du-yene moglme dinambuka ye lo i mina kor-morambuka.” Ba yomba pirngi dindre wu du-yene eingwa i kamambuno pepa mina muno yegl pangwa: “Ene noman mina ka yegl dikratniwo, ‘Yomba ira endimbo heven suna enambe?’ ” Ene yegl dimara i Krais i-atne una pre dingwa. Te ene ama yegl dikraglkwa, “ ‘Yomba ira geglkwa dumono i mina atne enambe?’ ” I geglkwa dumono igle mina Krais auro i-egli una pre dingwa. Ana kamambuno pepa mina sraglwe dum? Yegl dungwa: “God kamo i ene motnara mangigl yongwa, te ene dran mina pandre, ana noman suna yongwa.” Kamo i ene pirngi dingwa ka, no dinongugl ende wamga. Ipre Yesus ye Yaglkande moglmedi drano pagl dinongugl ende, te ye goglko God ikor endungwa i nomano mina pirngi dimbi ana God ene ere-inambuka. 10 Kaima, nono nomano mina pirngi dumgo ana God nono yomba du-wakai we dungwa. Te nono drano mina pirngi dumga i dinongugl endumgo ana God nono ere-yungwa. 11 Ana kamambuno pepa mina kamo ipre ka yegl dungwa, “Yomba ta Yesus wedi pirngi dungwa ye angai goglkrambuka.” 12 Nono pirkan ounga: Juda ya Grik yomba ye kane perepere ta moglkiurka. Yaglkande suwara i yomba prapra Yaglkandeno moglkwa. Ipre yomba prapra ye kangiye dagl no akeple dinambedi krapogl teingo ana ye dimere God ere wakai eretongwa. 13 Te, “Yomba no akeple dinambedi kangiye dagl agle dimbi ana Yaglkande ye prapra ere-inambuka.”
14 Ba ye Yesus wedi pirngi dikre meglmbi ana ye srambre ere kangiye dagl no akepledo dinaglme? Mo Yaglkande kamo i ta pirkrimbi ana ye srambre ere pirngi dinaglme? Mo Yaglkande kamo i ta dipene ende tekrimbi ye srambre ere piraglme? 15 Ana Yaglkande kamo dipene endinaglkwa yomba i ta God diendekran ana srambre ere kamambuno dinaglme? Kamambuno pepa mina yegl muno beglko pangwa: “Kamambuno wakai ake i-wingwa yomba ye wakai kaima erikwa.”
16 Ana Israel yomba prapra kamambuno wakai i ta pir isuna endekrikwa. Tamanga. I propet Aisaia yegl dumere, “Yaglkande, no kamambunono dumga i yomba ira pirngi dume?” 17 Yeglpre nono pirkan ounga; God kamo boglo kiglko pirtre pirngi dumga, te ka boglo wakai punga i Krais mina ungwa. 18 Ba na ka kra yegl poglka, kamambuno wakai i ye kaima pirkrimo? Tamanga. Ye pirkondingwa. I kamambuno pepa mina yegl pangwa:
“Ye nunguno embriye waidi
makan koglkoglo pi kondungwa, te ye kanno waidi endpi
makan uglomugl koglkoglo plau dikondungwa.”
19 Na aglke kordagl kraporaglka: Israel yomba ye ka i pirkrim kana? Okuna Moses ka yegl dungwa,
“Na, yomba yungu ombuno
bangeta isuna ende pandigl
ene deno buglo endimbo ana
deno kumbran te yomba
nomane wakai paikrukwa
yungu ombuno meglkwa i
digaglmbo ene mawa eraglkwa!”
20 Te propet Aisaia ye pir-oglmbasi ka yegl dungwa,
“Yomba, na pre dokokrikwa
ba ye na kan ingwa te na pre
kra tongwa poglkrikwa ba
nana ye mina wu pendigl pi ombunodi teinga.”
21 Ana Israel yomba pre yegl dungwa,
“Ka sendingwa ya ka urur
dingwa yomba ye ikine endina
pre engenge na onguna duglosi mogl teinga.”
10:5 Wok Pris 18:5 10:6 Lo 30:12 10:7 Lo 30:13 10:8 Lo 30:14 10:11 Aisaia 28:16 10:13 Joel 2:32 10:15 Aisaia 52:7 10:16 Aisaia 53:1 10:18 Buk Song 19:4 10:19 Lo 32:21 10:20 Aisaia 65:1 10:21 Aisaia 65:2