3
Mambuno kinde yombuglo ere mambuno wakai ta engrekrambuka
Yegl eran, Juda yomba sraglmere mogl-mitna ende Yomba Bina engrime? Nangino punduwo beglkwa mambuno i mina, taragl wakai sragl taragl plau dume? Aya! God eremogl taragl wakai kanekane Juda yomba tongwa. Ana komnaiye kana God kamo wakai Juda yomba sugl moraglmedi pre tongwa.
Ana yomba tau ka i pinande erekrikwa. Ba sraglmere erambe? Ye ka i pirngi dikrimbi ana ye mambuno yegl eraglmara i God taragl eragle dipanduglkwa i erekrambu kana? Tamanga! Yomba prapra kakimbi dingwa ba God suwara engenge ka kaima dungwa. Kamambuno pepa mina yegl muno beglko pangwa,
“God, ene mambuno
du-wakai keme ere na
ka-tange natnga ba ye ene
ka-tange tenamnedi erimbi
ana ene kot mina yombuglo kaima eratnga.”
Ana nono mambunono kinde i mina God mambunomo du-yene i-nongugl endinan ana nono sragl we dinamune? Na nono yomba nomano pamere ipre ka dinaglka. God ye nono mambunono kinde ounara topo norkwa i ye mambuno paikrumere orum kana? Taman! God du-wakai moglkruma dagl ana ye yomba prapra mambuno srambre mere ere yumbu sinambe? Ana tau yomba nomane mina yegl pirkwa, na kakimbi dimara i mina God kamo kaima unongugl enan pindre ana kangiye kande wu kande kaima ongwa. Ye ka i pirmbi ka kaima erambuka, ana sraglpre God eremogl ene tandaglme yomba we dinare topo kinde narambe? Ipre nono yegl dinamga wakai pamo? “Nono mambuno kinde oun kade ana eramnara i mambuno wakai wu pene enambuka.” Nono yegl dumun pra kuno erambo? Tamanga! Ba yomba tau ka kinde yegl mere di nangina dangingwa. Na nana ka di waniga i ka kinde imere orme dingwa. Okuwo God ka-tange yombamo i tendre ana mambuno kinde erimere topo te ikine endinambuka.
Yomba prapra mambuno du-yene erekrikwa
Ana sraglmere moune? Nono Juda yomba mogl-mitna ende ana Yomba Bina engre atne endumuno? Tamanga! Nono Juda ya Grik akiye kuno mogltre ana tandaglme mina atnekra mounga. 10 Kamambuno pepa mina muno yegl beglko pangwa:
“Yomba du-yene suwarata
moglkraglkwa kaima tamanga!
11 Yomba nomane wakai
pangwa suwara kaima ta
moglkre te God kan inagledi yomba dokokrukwa.
12 Yomba prapra konbauna
wakai kinde kondingwa. Ye
prapra wu yomba kinde kaima
eingwa. Ana yomba suwarata
wakai erekrukwa. Kaima tamanga!”
13 “Ye bind nunguno i
giglpene maugl dra audi
yomere yegl yongwa te ye
drambino mina kakimbi
merkinde dingwa.” “Ana
toki kinde dra mina giu nuglo
kinde pamere yegl ye drano mina pangwa.”
14 “Ye engenge ka kinde
geu orkwa di yomba teingo
ana yomba deno munduno
yumbun dongwa i ye drano mina kausi pangwa.”
15 “Ye tambre kaima
mukundi pi yomba erekinde ere sigoramnedi pirkwa.
16 Ye taragl merkinde ere
wilekole ende ana yomba
eriko pinuglone wanmeglkwa.
17 Ye yomba bogl nomane
bipokndi yei wanmoraglkwa mambuno i paikrukwa.”*
18 “Te ye kuri kaima ta God kunduglmo goglkrikwa.”
19 Ana lo ka sragl we dungwa i nono pirkan ounga i yomba lo mina atnekra meglkwa ipre ditongwa. Yeglpre, yomba suwarata yegl dikrambuka, “Na du-wakai moglka!” Tamanga! Nono yomba makan koglkoglo mogl omga i God ongumuglo mina aglauno pangwa keunde mounga. 20 Lo sika singwa mambuno i yomba suwarata God ongumuglo mina yomba du-yene moglkrikwa. Lo pangwa i nono tandaglme ounga mambuno i-nongugl ende norko ana pirkan ounga.
Yomba ta Krais pirngi dinan ye kangiye du-yene panambuka
21 Erme God mambunomo du-yene unongugl pi kondungwa. I lo pinande erikwa konbo i mina wu pene pikrukwa, tamanga. I konbauna ta mina wu nongugl ongwa. Ana Moses lomo ya propet wagle ka muno beglkwa i God mambuno du-yene ipre dipene endingwa. 22 Mambuno du-yene i yegl. Yaglambu prapra Yesus Krais pirngi dingwa yomba God eremogl ye yomba du-yene meglme dungwa. Konbauna perepere ta yeikrukwa. Kaima tamanga. 23 Nono yomba prapra tandaglme ounga keunde mounga, yegl pre nono God bogl akiye heven suna moramga kuno ta erekrukwa. 24 Ba God wakaimo tongwa, ya te Yesus Krais nono topo ere i-ikine endina pre kongun orko te God eremogl nono yomba du-wakai meglme dungwa. Ana wu du-wakai enamga i nono kongun ounara pre ta manga, ba God eremogl Yesus Krais ongo mina yoko kaima norkwa. 25 I Yesus goran ye bormaimo toindi yanginan ana yomba ta pirngi dinaglkwa mere, tandaglmeno koko ende tenambuka pre ana God kande pinde i-pere ende kondungwa. Ana mambuno i mina okuna God nono yomba du-yene meglme dungwa i ombunodi norkwa. Te okuna God kiendi mogltre, ana yomba tandaglme erikwa mere topono kinde oglandi ta tekrukwa. 26 Ba enge erme i God yene du-yene kaima moledi ombuno di pene ende norkwa. Ana nono pirkan eramga, God yene du-wakai yene moglkwa. Ana yomba prapra Yesus Krais pirngi dingwa mere i God eremogl yomba du-wakai meglme dungwa.
27 Yeglpre, yomba ira yene kangiye ake mitna endinambe? Yomba yene kangiye ake mitna endinambuka suwarata moglkrukwa. Ana mambuno i dundi kondungwa. Te lo duglo beglkwa konbauna i mina mambuno ita sidundikrukwa, ba nono pirngi dumga konbauna i mina nono kangino ake mitna endumga mambuno i sidundungwa. 28 Sraglpre, erme nono yegl pirkan ounga nono God ongumuglo mina wu du-wakai omga i pirngi dumga konbauna i mina suwara. Te lo duglo beglkwa konbauna i mina tamanga. 29 God ye Juda yomba keunde Godno moglum kana? Te ye Yomba Bina ombugl Godno moglkrumo? Taman, ye Yomba Bina akiye Godno moglkwa. 30 God suwara kaima moglkwa. Ye nangino punduno beglkwa yomba pirngino kandre te nangino punduno boglkrikwa yomba pirngino akiye kandre ana kangino yomba du-wakai we dungwa. 31 Yeglpre, nono pirngi dumga i mina lo engre atne endum kana? Kaima tamanga! Nono lo akepledi mitna ende ana singigle dumga.
3:4 Buk Song 51:4 3:12 Buk Song 14:1-3; 53:1-3; Saveman 7:20 3:13 Buk Song 5:9 3:13 Buk Song 140:3 3:14 Buk Song 10:7 * 3:17 Aisaia 59:7,8 3:18 Buk Song 36:1