9
Morende kambaŋ seri soriŋgo Anutu iŋi miteŋ gabuŋ:
Anutuji jojofo buru fuŋfuŋgaine ruaru oo oŋuakoŋ ohoweine baku miteŋ gakiminde buru oi mitigako boyobebuŋ. Oi boyoberu moreŋgo kambaŋ seri soriŋ kubaine babi peya. Anuture kambaŋ seri soriŋ kubaine oi iŋi babuŋ: Soriŋ maŋine fuŋfuŋgaine oo lambere ŋeŋe eru poroŋ kubaine oi Anuture jiŋo maio uqo ŋeŋeo Anuture biŋe ruabi ŋeya. Soriŋ maŋine ore tinaine oi soriŋ maŋine tiriine.* Ore ŋadiineo maŋine mo tinaine soriŋ mokiine yobu oi peya. Soriŋ maŋine yoyoka yokore botugo kambaŋ dobu dimaya.*
Soriŋ maŋine mokiine yobu oo juŋ jinaŋ ririgare koro alata eru jojofo burure katapa oi ebu. Alata oi goulji babaine eru katapa sakiine oi sosowo goulji kefagakiine fukeya. Paora tinaine mana oi goul deroo ruaru katapa ore maŋgo siŋaŋ gaegobuŋ. Oŋuakoŋ Aronde toku gbaru gidaine popouine eru Anutuji jojofo buruine kogo quraŋgako sipaine oi katapa ore maŋgo siŋaŋ gaegobuŋ. Katapa maŋgo ya yokaomo oi oŋu pebuŋ.* Katapa paiineo jonu mimerereŋ yoyoka goulji babaine oi dimabu. Oi Anutuji maŋfuŋgo goko kuririquraŋinere soso fukeya. Jonu yoyoka oi toyakuŋ qorumureru katapa iporoine kefagaru dimabu. Katapa iporoine oi Anuture keririkeinde ŋeŋe fukeya. Buŋo moakoŋ moakoŋ oi damaŋ yoo bubu poretiŋ mimane ekimiŋ ore so mata.*
Anuture kambaŋ seri soriŋ kubainere ya sosowo oi oŋu burugabi eko soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji damaŋ so soriŋ maŋine fuŋfuŋgaine oo roperu Anutu kiŋaŋ qateku gioyaŋuŋ baku gobuŋ.* Oŋu gobuŋyoŋ, soriŋ gio siŋaŋ qoruine iŋoji akoŋ gosa so ate moakoŋ oo soriŋ maŋine mokiine yobu oo roperu goya. Dari roru oo roperu iŋoyoŋunde eru kufufuŋ yoŋoji qaqouma paio agiburaŋ ebuŋ, ore eru boji rigaru dari keseme wakiya.*
Oŋu burugaru ruabi Moro Tiriineji soso oi oduru oiji ŋiŋigo iŋi qaji noreru goya: Soriŋ maŋine fuŋfuŋgaineji jikigaru dimaga, damaŋ oo Anutuji soriŋ maŋine mokiine yobu ore fuŋine oi totogo so barariŋga yareko gobuŋ. Buŋo oi damaŋ yoore soso fukega. Fuŋine oi iŋi: Ŋiŋigoji yauŋine yauŋine pesiŋ ruaru boji roru warebi rigaegobiyoŋ, maŋyaŋunji jibu womo bofukenimiŋgo embimbiŋgaegobi. Maŋyaŋunji agiburaŋ ebuŋ ore eru kejigako boji roru wareru Anuture soriŋ kubaineo roperu oŋga wosiegobiyoŋ, oiji agiburaŋyaŋuŋ keririkenimiŋgo embimbiŋgaegobi.
10 Uqo yauŋ eru obu yauŋ roru wareru raqo wareqo ebi miti meso fuŋne fuŋne eyareegobiyoŋ, oŋu sakire mimiti oi akoŋ boyobeegobi. Ya oi rone sagako eru gobuŋyoŋ, Anuture buru gariinere damanji ware fukeme oo akoŋ fuŋgaru so jikigaru sagaiŋ. Oŋu.
Kristo dariinere fuŋne
11 Kristoji wareru seŋgiŋbaŋgiŋ noreega ore soriŋ gio siŋaŋ qoruine fukeya, iŋoji morende kambaŋ seri soriŋ ŋiji babaine oo so ropeya. Oŋu matayoŋ, Sombuŋgo soriŋ kubaine pega, oo ropeya. Soriŋ kubaine oiji ropekiine fuŋine mo fukega. Kuririquraŋineji oi qembibiineke. 12 Oo roperu soriŋ maŋine fuŋfuŋgaine petigaru noniŋ eru bulmakao madeine yoŋore dari so roru raya. Oŋu matayoŋ, iŋoyoŋunde dari keseme oiji maŋgo eteko Sombunde soriŋ maŋine mokiine yobu oo ropeya. Oo damaŋ moakonde so ropeko saga foreko pega. Duenoŋuŋ oŋu baru seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ ore kesueko damaŋ tatariine tomiri sagaru pe ropeiŋ.
13 Rone moreŋgo noniŋ eru bulmakao ŋi yaberu dariyaŋuŋ roru wareru bulmakao ŋigo jeŋoŋine oiji boji rigaru ore komeine oŋuakoŋ roru wareru ŋiŋigo bopeboriŋyaŋuŋke oiji igokuru garu rau yarebi saga yabeya. Oŋu munaŋ qa yarebi oiji sakiyaŋuŋ jureru bagbagbaga yabeme gobuŋ.* 14 Oŋu ebuŋ ine, Kristore dariji damaŋ yoo munaŋqoqo kamasi oi kokoine odureru iŋi enoreega: Dariineji maŋnoŋuŋ kejigako oi jureru eebobonoŋuŋ kome sanaŋinere biŋe fukekimiŋ ore so oi keririkeega. Oŋu enoreko gogo Rauine Anutu kiŋaŋ qateinde gio oi afagaru baku gokimiŋ. Moro Tiriineji go waperu tatariine tomiri go ropeiŋ, iŋoji Kristo bapi gako bakaine tomiri goyayoŋ, noŋunde eru iŋoyoŋe kikisiŋ ee eru Anuture boji lama fukeya.
15 Fuŋine iŋi ore Kristoji jojofo buru gariinere siŋaŋ qoruine fukega: Anutuji ŋiŋigo seŋgiŋbaŋgiŋ fukeru damaŋ tatariine tomiri oŋuine gokiminde buŋo kiperu oŋga yabeya, yoŋoji ya oi rauganimiŋ ore manega. Ore eru Kristo igodoŋgako Anutu eru ŋiŋigo botunoŋuŋgo maŋmoakoŋ ekiminde gio baku goga. Jojofo buru fuŋfuŋgainere damaŋgo ŋiŋigoji kadi odureru agiburaŋ ebi oiji kipe yabeko gobuŋ, Kristoji oi oone pirue yabeiŋ ore eru komeru dueyaŋuŋ baya.
16 Moji yareyaine sosowo gogoine tariiŋ, damaŋ oo ogoinere biŋe fukeiŋ ore mitigame buŋo pega, ogoineji ya oi pipa so roiŋ. Pipa matayoŋ, buŋo rauineji komeko fuŋineji totogo fukeme ŋonebi damaŋ oo oi soine roiŋ. 17 Gariine gome damaŋ oo buŋoine oiji foriineke so fukeiŋyoŋ, buŋo rauineji komeko buŋoine oiji usuŋineke fukeiŋ. 18 Buŋo ore so jojofo buru fuŋfuŋgaine oi oŋuakoŋ joma dariine so kesenobuŋ ine, foriineke so fukena.
19 Buru fuŋfuŋgainere fori oi iŋi fukeya: Mosesji Kadi buŋore mimiti buŋo sosowo oi kufufuŋ sosowo yoŋore oseru ŋadiineo bulmakao madeine eru noniŋ yabeko dariyaŋunji wakiya. Wakiko oi roru obuke qodureru lama sikiine boboroŋ yojuŋiru roru ondu sisiineo kiperu dario igokurugaru tieko Kadi buŋo Quraŋ lama sakiineo quraŋgaru poporiŋgabuŋ, oi rau teya. Oi rau teru kufufuŋ sosowo botuyaŋuŋgo roregaru dari obuo igokurugaru tieru bokeme oiji rau yareya.* 20 Oŋu rau yareru iŋi yajiya, “Anutuji buŋoine reŋganimiŋ ore mitiga ŋareru ŋoŋoke jojofo ega ore dariine yo.”
21 Oŋu yajiru jikigaru kambaŋ seri soriŋ kubaine oi oŋuakoŋ dari oo igokurugaru bokeme rau teya. Munaŋqoqo gio baniminde kuriri yareya sosowo oi oŋuakoŋ igokurugaru bokeme rau teya.* 22 Anuture Kadi buŋoji mitiga ore so oi me oi sosowo oi dariji jurebeneŋ gbagbataeŋine fukeega. Ore eru moji dari so kongana ine, Anutuji agiburaŋnoŋuŋ so bokena. Oŋu.*
Kristore dariji agiburaŋnoŋuŋ keririkeega.
23 Morende soriŋ kubaine oi Sombunde soriŋ kubainere soso eru sasako Moreŋgo soriŋ eru ore merofu eru jonu oi boji ririga eru oŋuine oiji munaŋ qa yarebi gbagbataeŋine fukebi sagayayoŋ, Sombuŋ soriŋ kubainere yareya ore oi so sagaga. Ore eru Kristoji boji ririga fuŋine mo eya, oiji Sombuŋ soriŋgo roperu ore yareyaine sosowo munaŋ qa yabeko gbagbataeŋine fukebi sagaya. Boji ririga fuŋine mo oiji morende boji ririga oi odureru bibiineke fukeya. 24 Ore fuŋine oi iŋi: Kristoji boji soriŋ maŋine mokiine yobu ŋiji babaine oo so ropeya. Morende soriŋ kubaine oi Anuture soriŋ kubaine foriinere sasako fukeya. Kristoji Sombuŋ kae foriine oo roperu damaŋ yoo bapi nobeeiŋ ore minebobonoŋuŋ fukeru Anuture jiŋo maio fukeega.
25 Morende soriŋ gio siŋaŋ qoruineji gosa so joma dariyaŋuŋ roru boji soriŋ maŋine mokiine yobu oo roperu goya. Kristoji ore kamasi so eega. Iŋoji Sombuŋ kaeo ate kokoine so ropeya. Anuture boji lama fukeko gosa so qaenimiŋ ore eru paibe so ropeya.
26 Ate moakonji so sagana ine, iŋo Anutuji Sombuŋ moreŋ bofuke yapeya, damaŋ oone fuŋgaru joiserereŋine bibiineke maneko ateine boakoŋ fukena. Oŋu matayoŋ, morende damanji tariiŋgo eme damaŋ yoo ateine moakoŋ akoŋ agiburaŋ keririkeiŋ ore eru fukeya. Fukeru iŋoyoŋe boji ririga oŋuine eteniminde eru rurua eya. 27 Moreŋ ŋiŋigo noŋunde buru oi iŋi pega: Noŋuŋ damaŋ mogo komekimiŋ eru ore ŋadio Anutuji buŋonoŋuŋ osoeru mitari noreiŋ.
28 Buru ore so Kristoji oŋuakoŋ ŋiŋigo boakoŋ noŋunde agiburaŋ keririkeiŋ ore ateine moakonde so wareru iŋoyoŋe boji ririga oŋuine eteniminde eru rurua eya. Iŋoji damaŋ mogo kirieru wareiŋ. Agiburande eru moke so wareiŋyoŋ, ŋiŋigo fukeinde ore odigaegobeneŋ, noŋuŋ seŋgiŋbaŋgiŋ noreru oga nobeiŋ ore eru fukeiŋ. Oŋu.*
* 9:2 Eks 26.1-30; 25.31-40; 25.23-30 * 9:3 Eks 26.31-33 * 9:4 Eks 30.1-6; 25.10-16; 16.33; Jare 17.8-10; Eks 25.16; Dut 10.3-5 * 9:5 Eks 25.18-22 * 9:6 Jare 18.2-6 * 9:7 Lew 16.2-34 * 9:13 Lew 16.15-16; Jare 19.9, 17-19 * 9:19 Eks 24.6-8 * 9:21 Lew 8.15 * 9:22 Lew 17.11 * 9:28 Ais 53.12