Dwagi Yai Gesi Po Jongo Asęani
Hasia nedebo tau sabo po
Te Jongo Jisasde asęani pogo te dabolo ola mabo dao, te Jisas da, te Godigo Ogwa mu da, te aga te da tǫde bidibo we bidi ma dobola sabo bidi dao. Godigo agai po dabolo ola mawainu, tama agai aga Ogwa daba tagala palali. Tama tibaso, Jongo Jisasde te po wai, aga da te Godigo po dao, tama te pogo te bidi tigi siyu tama bidi gagawai pedalali. Tama Jongo homugo te agai Jisasde asęani po nedebo we bidi augwaligo homu te poba begi peyu, tama augwaligo te bidada peyu, bidada pabo ula siyu bidaibao.
Te we bidi augwaligo te Jisas te Godigo Ogwa da hania konemainogo eyu, tama Jisasgo haniani bomai sę yali po te Jongo asęani. Tama Jisasgo ola mani po me Jongo asęani, te bobobage po dao. Aga isabo sogo pąba yagaselama, tama te sogo pio Jisasgo po hauwa aga wali pali bidi dabebolo ola mani, te augwali tau somainogo yai.
1
1 Polobadu polobadu mu, te tigidali nai pedalisiąma, meni yai digi, Po bolo bidai. Po God dali bidai. Tama te Po aga digi God dao.
2 Polobadu polobadu mu, te tigidali nai gagalobo sogode, te Po God dali bidai.
3 Godigo te Pobolo po weyu, tigidali nai nigao wai. Tama Pogo tigidali nai nigai. Tama gasa nai gasa tųdu me pedalobeo. Menio. Tigidali nai pedalali te Po aga digi nigilama, pedalai.
4 Bidabo bomo Po agade elalubo. Tama agai bidabo bomo te we bidi augwaligo ula dao.
5 Te ulago hulia sabobolo te ula mabo dao. Tama hulia sabogo te ula me sogo halubeo.
6 Godigo bidi me deli tagala palai, te bidi nogi Jon.
7 Jon agai te ula po te we bidibolo pusagasai. Te we bidi tigidali augwaligo te po odoyu, augwa homu tigidali te poba konealumainu eyu, te Jongo te po pusagasai.
8 Jon aga digi te ula menio. Tiali goli agai te ula po augwalibolo te po wagasai.
9 Te ula da te ula mu dao. Tama aga te sogo tǫba dulai, tigidali we bidi ula mawainogo yali.
10 Te Po e tǫde bidai. Aga digi e tǫ nigai. Tiali goli tǫde bidibo we bidi augwaligo aga konebeo.
11 Aga bulu muba asai. Tiali goli aga hani augwaligo aga sabeo, gesebeo.
12 Tialima, aga augwali bidi dabe mego sali, gesalio. Augwaligo augwa homu agaba muani. Tama tibaso, agai augwalide usu da po olama, tama augwali Godigo wai puluba pedalai dao.
13 Tama augwali Godigo wai puluba gagawainogo, augwali augwa ida ayago kanemego ame nabeo. Te augwali Godigo wai te augwa tigigo homugo me ame nabe. Bidigo homugo menio. God aga digi augwali aga wai puluba pedalali dao.
14 Te Po aga digi bidi pedalai, tama da we bidi tomode aga bidai. Dago agai genuai nogi dali agai moni bomo dali si suai. Te Godigo Ogwa deligo genuai nogi dali bomo dali si dago suai. Agai te we bidi olo tau sabo sę hauwa eyu, te agai mu po naga weyu yai.
15 Te we bidi baptais mabo bidi Jon agai te we bidibolo agai po weyu i tama wai, “Polobadu eno te po wai, ‘Nosali bidi me asobo bidi agai eno nogi aiyaba elaluaibao. Magi basowe? Ena ame nesiąbadi, aga polobadu mu bidai. Tama tibaso, agai nogigo eno nogi aiyaba elalubo dao,’ eno te po wai. Tama megi te bidi e dao, eno dagebolo polobadu wali po gilama,” Jongo te po wai.
16 Aga te olo tau sabo sę hauwa mu ebo dao. Tama dabolo agai ma eyu, ma eyu idu gebo dao.
17 Te bidi nogi Moses agai da Juda dabego wąį mu augwalibolo agai Godigo bomo yai po ola mawai. Tiali goli, Jisas Krais agai genuai olo tau sabo sę dali mu po dali si magasai.
18 Menio. Bidi me deligo God munu me gedugo subeo. Mu menio. Tialima, te Godigo ogwa deli aga aya pąde bidibo, agai Godigo page dabolo ola mawai dao.
We bidi baptais mabo bidi Jon agai po pusali
(Mat 3:1-12; Mak 1:1-8; Luk 3:1-18)
19 Te Juda dabe augwaligo pris bidi dabe dali, Livai bage dali augwaligo bidi dabe te Jerusalemdu te Jon bidibo digiba tagala palali, augwaligo Jon hanalu omainogo yali. Tama augwali Jon pageba sabolama, te po hanalu wai, “Nage dewe?”
20 Tama Jon agai hogwa sabeo, po dualobeo, agai po hanilama weyu, te po wai, “Ena Godigo sa muyu asaiba wali bidi Krais menio,” Jongo te po wai.
21 Tama augwaligo Jonbolo hanalu wai, “Magi yaliwe? Nage te bidi polobadu Godigo po wali bidi nogi Elaija dawe?” Tama Jongo te po wai, “Ena te bidi Elaija menio.” Tama augwaligo te po wai, “Dago te Godigo po wabo bidi asobo tonalubo dao. Nage te bidi dawe?” Tama Jongo te po wei ponoyu, te po wai, “Ena te bidi menio.”
22 Tama augwaligo Jonbolo te po wai, “Nage de dawe? Dago te da tagala palai bidi dabebolo po wei ponainogo, dabolo wao. Naga digi nage de da wabo dawe?”
23 Tama Jongo te po wai, “Te polobadu bidai bidi nogi Aisaia, Godigo po polo ola mani profet bidi, agai te tobage po wai, ‘Bidi me deligo bidi meni yai bulu tomode agai bomonama i weyu, te po obao, “Te Genuai Bidigo asabo tų dodolao.” ’ Te po wabo bidi ena dao,” Jongo te po wai.
24-25 Tama te Farisi bidi hani dabego tagala palai bidi dabe augwaligo te po hanalu wai, “Nage Godigo sa muani bidi menio, tama nage te bidi nogi Elaija menio, nage te Godigo po polo ola mani bidi menio. Tama nago magi baso te we bidi baptais mobawe?” te po hanalu wai.
26 Tama Jongo augwalibolo po wei ponoyu, te po wai, “Eno augwali olo ąįgo naga te baptais mabo dao. Tialima, dage tomode bidi me deli te dolalubao. Tama dagego te bidi konebeo.
27 Te bidi aga ena tudi badu nosali asaibao. Ena digi ena dwagi yai bidi menio. Teyu, eno agai sągą nadoba bono eno pisigagobeo,” Jongo te po augwali dali wai.
28 Te po bulu me nogi Betani te badu pedalai, te ąį nogi Jordan sesege badu. Te bulude Jongo augwali Juda we bidi baptais mawai.
Jisas Godigo kibu sipsip wai tiwai dao
29 Te sogo kigamu Jisas asobo Jongo suai. Tama Jongo te we bidibolo te po wai, “Suao, te bidi da, aga Godigo kibu sipsip wai dao. Agai te tigidali tǫde bidibo we bidi augwaligo yali dwai sęgę te sela sąwaibao.
30 Polobadu eno te po wai, ‘Nosali bidi me asobo bidi agai eno nogi aiyaba elaluaibao. Magi basowe? Ena ame nesiąbadi, aga polobadu mu bidai. Tama tibaso, agai nogigo eno nogi aiyaba elalubo dao,’ eno te po wai. Tama megi te bidi e dao, eno dagebolo polobadu wali gilama.
31 Eno digi eno te nosali asobo bidi mena bidi dawe, te eno konebeo. Tiali goli, eno aga te dage Israel we bidi dali ola momainu, eno we bidi baptais magasiyu asai,” Jongo te po wai.
32 Te Jon agai suali sę te po weyu, te po wai, “Eno suali, Godigo Mobo Bidi dagalu tagalama, tǫba dulubuo, te ba hi tiwai asobo eno suai. Tama te ba hi Jisasgo tigi dolo dulubo, te eno suai.
33 Eno digi te nosali asobo bidi eno me konebeo. Tialima, Godigo ena tagala palu, we bidi baptais mao weyu, enabolo te po wai, ‘Te eno Mobo Bidi dulama, bidi mede bidibo nago sueibao. Te bidi da, te nosali asaibao wali bidi dao. Tama te bidi agai te we bidibolo te eno Mobo Bidi mawaibao. Agai te Mobo Bidi augwali we bidi baptais mabo tiwai mawaibao,’ Godigo enabolo te po wai.
34 Tama ena digi eno sulama, tama eno dagebolo te po obao, te bidi Jisas aga Godigo Ogwa dao,” Jongo po tama wai.
Jisasgo aga wali pabo bidi me si me si i olama sai
35 Do tama dao wabo side Jon aga wali pabo bidi si Jon aga dali ma dolaluai.
36 Tama Jon agai Jisas soabo suali, tama Jongo te po wai, “Suiąo. Te bidi te Godigo kibu sipsip wai tiwai dao,” Jongo aga wali pabo bidi si dali te po wai.
37 Te bidi sigo agai wali po odama, tama augwali si Jon tagalama, Jisas wali pai.
38 Jisas begelama suali, te bidi sigo aga wali asai. Tama Jisas agai te bidi sibolo te po wai, “Dage sigo magi nai gegebawe?” Tama te bidi sigo te po wai, “Rabai, nage mena bede bidibawe?” Te po Rabai, te page, po ola mabo bidi te page elalubo dao.
39 Tama Jisas agai te bidi sibolo te po wai, “Dage si aselama, suagasao.” Tama te bidi si pelama, Jisas bidibo digi sugi pai. Te tama giliga dega sabo sogo 4 klok augwali si Jisas dali pelama, tama te piode augwali si Jisas dali bidai.
40 Te Jongo wali po odali bidi si augwali si Jisas wali pai. Tama bidi me deli aga nogi Andru, te aga ama nogi Saimon Pita.
41 Tama polo agai aga ama Saimon gegegi pai, tama agabolo te po wali, “Dago te Mesaia bidi suali,” Andrugo aga ama Saimonbolo te po wai. (Dago te nogi Mesaia wali begelama, tama te nogi poai Krais dao, Godigo sa muyu asaiba wali bidi dao.)
42 Tama Andru agai aga ama Saimon odasa, Jisas bidibo madigi pai. Jisas agai Saimon sulama, te po wai, “Nage Saimon, Jongo ogwa dao. Nosali nago nogi Sifas waibao,” Jisasgo te po wai. (Dago te nogi Sifas begelama, tama wai, Pita wali nogi, te nogi page masigi dao.)
Jisasgo Filip dali Nataniel dali ‘Dage si ena wali asao’ wali
43 Do tama da wabo side Jisas aga homugo Galili buluba paibao wai. Tama Jisas agai Filip suai, tama agabolo te po wai, “Nage ena wali asao,” te po wai.
44 Filip aga te Betsaida be nanide bidai bidi, te bulu te Andru dali Pita dali augwali sigo page bulu.
45 Filip pelama, Natanielbolo te po wagi pai, “Te bidi polobadu Mosesgo te bomo yai po bukude asęani po dali, tama Godigo polobadu po ola mani profet bidi dabe me, augwaligo te bidi dali po asęai, te bidi dago suai. Te bidi Jisas aga Nasaret bulu bidi Josepgo ogwa dao,” Filip agai te po wai.
46 Tama Nataniel agai te bo weyu, te po agabolo ola mani, “Teyu da, dwagi yai nai me deli te Nasaret bulude pedalaibawe?” Filipgo agabolo te po wali, “Nage aselama, suagasao.” Tama augwali si Jisas pageba pai.
47 Jisasgo Nataniel aga pageba asobo suali. Tama Jisasgo te bidi dabebolo tama wali, “Suiąo. Te asobo bidi aga Israel bidi mu dao. Tibo po aga homude me elalubo meni.”
48 Natanielgo Jisas hanalu weyu, te po wai, “Magi ilama, nago ena koneaniwe?” Jisasgo agabolo po wei ponoyu, te po wai, “Hasia, Filipgo nage i wasiąbadi, te nage ni kaya pagede bidibadi, te sogo nage eno suai dao,” Jisasgp te Nataniel dali te po wai.
49 Natanielgo Jisasgo po wei begelai, “Po ola mabo bidio, nage Godigo Ogwa dao, nage Israel we bidigo tuni bidi dao.”
50 Jisasgo po wei ponanio, “Eno nagebolo te po wai dao, ‘Nage eno ni kaya pagede suai dao.’ Tama nago te po odobaso, naga homu tigidali enaba muaniwe? Ao, tama nosali nago sueibao, genuai sęgo eno megi yali te sę aiyaba elaluaibao.”
51 Tama Jisasgo agabolo ma naga wai, “Mu tamao, eno mu po dagebolo obao, nosali dagego dagalu dala pabo sueibao. Tama dagego Godigo dagalude sę ebo ensel mobo bidi augwali ugwaba holoyu, aiyaba duluyu ebo dagego sueibao. Tama augwali enaba asiyu yaibao, ena da te Godigo Bidi Mu dao,” Jisasgo te po wai.