18
Ŋerep Mala So Wano Wanok Ŋei Erane Don Rokop
Pakiso Yesu eŋe dokoine don rokop iwa edange. Eŋe eŋine dokoineŋo Anutu wano naso baŋem mi pelekeu paki, togole more meŋenkaikei wane edange Eŋe meŋe meŋen urata maine mi qeliŋkaikei, ea wane eŋe don rokop ea iwa yale kito more dokoine edange, “Mat maneo wano wanok ŋei mane geke, eŋe Anutu wane mi kaetkake, so eŋe ŋei mane wane yale waka mi kaetkake, pakiso ŋerep ŋaone seuseune maneŋo mat yewao geke. Eŋe wano wanok ŋei eŋano atak loutne sari meŋenka iwa yale rake, ‘Ŋabaneŋo naŋano masi borikine make, ge na mapik nanikene!’ Naso kiriroine okangi, so wano wanok ŋei eŋe mi mapik kayakane rake, ŋo, naso kiroroine okangiso, eŋe iwa yale wetino detke, ‘Na Anutu wane mi kaet nanmaike, so na ŋei mane wane ewine mi kitomaile, ŋo ŋerep iwa, eŋe naso baŋem sari more qesonnane more, sorinnane umat suaine ninge, ea wane na eŋe mapik kaikale. Na mi mapik kaikaleo, eŋe sari meŋennan mageki, na eŋane don wane zok bauwawa okanikale!’ ”
Yesu eŋe don kisi ea ra more, takotke edange, “Ŋine wano wanok ŋei qeguŋ maguŋine, ea wane don detkakei. 7-8 Yalewaka, ŋine Anutu mapik ŋuniakane eŋano kaiwe so ruo naso baŋem sorin borin aroke meŋenkaikei. Eŋe eŋine ŋei ŋerewekoune wanokone more, ikopka mapitoniake. Ŋo Ŋei Wawainane Gipoleŋo kepeo koso zinge sari more, ŋei ŋerep eŋe Anutu malip kamami, ea maratoniake, me mida?”
Parisi Ŋei so Takis Mama Ŋei Erane Don Rokop
Naso yewao, ŋei ŋerep natne eŋe Yesu wane don desikei wane sarikoi, eŋe weteno iwa yale detkoi, “Ŋedomka koboboine gemaine, ŋei ŋerep natne eŋe yau yaup gemami.” 10 Yesu eŋe wet dereret ea dere more, don rokop iwa edane rake, “Naso maneo, ŋei etke ere Anutu wane Bakom Urumgo meŋen kaikeik wane arikoik, ŋei mane eŋe Anutu wane papa togon welaine ŋei, Parisi mane, ŋei mane eŋe takis mama.
11 “Parisi eŋe eŋinane detki waki, koŋka okora iwa yale ra meŋenkake, ‘Na kaŋ bap sua mida, na masi isisine mi mamaile, na ŋei mane wane ŋanomine kobu mi mamaile, ŋei ŋerep natne eŋe masi qotkoine ea ma okanmami. Na eŋe yale mi okanmaŋkale, ea wane na Anutune eŋetŋone bukewe wamaike. Na takis mama ŋei borikine yewa, eŋe yale mida! Na eŋane masi qotkoine mi mogatmaŋkale. 12 Soda baŋem ea wane kotine kaiwe etkeka etkeka na ŋara sawe gemaile. Naŋane wesi aboŋne korop, ea na 10go ŋine weku geŋane biŋek qewaremaŋkale, ea wane na Anutune eŋetŋone bukewe wamaike.’
13 “Ŋo takis mama ŋei eŋe deine qeliwo mi potki ariki, okora more qomine boriki so rake, ‘Na ŋei qotkoine, Anutu, ge naŋane qomŋone borikep!’ ” 14 Yesu eŋe donkisi raki, qoekiso edange, “Na ŋidanmaile, Anutuŋo takis mama ŋei eŋane sotine qelika nigetkake. Eŋe Anutu wane kaitko koboboine okorake, ŋo Anutuŋo Parisi ea wane sotine mi qeliŋka nigetkake. Ŋei maneŋo eŋine eŋetine maki suayakane okaniake, yemo Anutuŋo ma ket birakayake. Ŋo ŋei maneŋo eŋe eŋane eŋet biŋekine ma kesiakeo, yemo Anutuŋo ŋei ea ma wa birakayake.”
Yesu Eŋe Medep Nigatne Mosoponge
15 Ŋei ŋerep natne eŋe dokoene Yesuŋo metineŋo kuteno more mosop oniakane ra more, eŋano ebu sarikoi, pakimo Yesu wane dokoine eŋe ŋei ŋerep one more rawetongoi. 16 Ŋo Yesu eŋe medep nigatne eŋano sarikei wane edorake, “Qeliŋonbi! Medep nigatne ea naŋane osono maine sariu, ŋine misuk rawetonikei, Anutu eŋe ŋei ŋerep medep nigatne iwa yaline eŋane rokopko wareoniakane siminkake. 17 Ŋine don iwa detsorok detlukkei, medep nigatne eŋe Anutuŋo wareoniakane siminonmaike, ŋo ŋei natne eŋe Anutuŋo wareoneakane mi siminonmaikeo, eŋe Anutu wane gege togon kepe ea wane kotino mi wakesikei.”
Ŋei Aboŋine Suaine Eŋane Donkisi
18 Yuda ŋei ŋetne mane Yesu wano sari qesonka rake, “Kito ŋebo ŋebon maepne, na dalino okane more, naso baŋem gege togon maratka gemaŋkale?”
19 Yale rakimo, Yesuŋo olatke, “Ge onoka wane na ‘Mayakatne’ , noramaine? Anutu wekuŋo mayakatne. 20 Ge Anutu wane papa togon don detmaine, ŋire ŋao ŋanom mi bira nagukeik, so ŋei me ŋerep mane misuk maikeik. Ge ŋei mane mi qenom seukeake. Ge kobu mi maikene. Ge ŋei mane mi ma baikkaikene. Ge nabok magak erane bango ge more, erane don dereret tewek okanikene.”
21 Ŋei yewa eŋe rake, “Kito ŋebo ŋebon, na mo medepnoka Anutu papa togon don ea mane mi qeliŋkakole, mo korop okane gesakole gemaile iwa.”
22 Yesu eŋe don ea dere more olatke, “Ge kine kine weku mi okanine, ea ge makoboenom. Ge ari more aboŋŋone korop ea ŋei natne ebonnom wesi ginbi ma more, wesi yewa ŋei aboŋene midaine eŋe qika ebonikene, eso yalinane ge baŋ qeli wane aboŋ togogole maratkaikene. Pakiso geŋone sari ŋadeno mogatnane sarimaŋkene.” 23 Ŋei yewa eŋe don yale dere more, wet dereretine umareki qelige arike. Eŋe wesi aboŋine maune loutne zok manerop pa mange, ea wane.
24 Yesu eŋe ŋei ea wane dereret umat dere more rake, “Ŋei yaline wesi aboŋene suaine, eŋe Anutuŋo ware oniakane raikei, ŋo eŋe zok urata suaine ma more aboŋene qeliŋka more Anutu wane qeli gege togon numa mogasikei. 25 Kamel eŋe samap wane aŋaono wakesikei wane ea mo urata suaine mida, ŋo baliŋa ŋei eŋe Anutu wane qeli ewe zonom so gege togongo wane rake, eamo eŋe zok urata suaine, zok manerop ma more aboŋine qeliŋkayake.”
26 Ŋei ŋerep natne eŋe don ea dere more, Yesu qesonkakoi, “Ge ramaine, Anutuŋo baliŋa ŋei maine mi wareoniake, yale okangi, ŋei ŋerep ketkele gemami, ea eŋe weneŋ Anutuŋo mi wareoniake me?”
27 Yesu eŋe mainge rake, “Kepeo ŋei ŋerep ŋine ŋaŋaemami, ŋo Anutu wekuŋo mi ŋaŋaemaike, Anutu eŋe kine kine korop ma wareakane, eŋe maine mi qekayake.”
28 Pakiso, Petoroŋo Yesu olatke, “Detmaine, ŋene kepe matze so kine kineze qeliŋone more, ge mogatgangone.”
29 Yesuŋo rake, “Na don wele ŋidanmaile, ŋei mane eŋe Anutu wane ra more, mat me ŋanom medep, me tatiŋon, me nabok, me magak qeliŋonware, eŋe sari na mogat naniakeo, 30 ea wane turuŋine Anutuŋo eŋe naso iwao kepeo mo geke, ea yuane more, zok manerop makoke maniake, so baŋ koso nasoo ŋado eŋe gege togon kiroine manerop maratka takotke mangi ge ari geake.”
Yesu Eŋe Koso Atak Mane Seukke More Wiekane Rake
31 Yesu eŋe dokoine 12 yewa koso ebu qeduguone more edange, “Detmami, ŋene wa Yerusalem ariŋem. Anutu wane qelit ŋeiŋo Ŋei Wawainane Gipole ra more kine kine korop kibi qekoi, ea korop wakoniake. 32 Ŋei natneŋo Yuda ŋadeeno eŋane meteeno birakaikei. Pakimo, ŋei ea eŋe don isi masirakinerop okane more, sopotka more 33 kumunamŋo qe more, kibego qeu seuke more, kaiwe mama karewe deŋesereo pa more, eŋe koso wisikae wieake.”
34 Yesu eŋe kine kine iwa rakiso, dokoine eŋe mi detlukwarekoi, Anutuŋo don ea wane kine motkeke, ea wane eŋe mi detlukwarekoi.
Yesu Eŋe De Pilik Ma Menaŋkake
35 Yesu so dokoine eŋe Yeriko osino lotkekoi, ŋei mane deine pilik pilikine eŋe ŋei ŋerep edo wesi aboŋ natne qesiŋkaikei wane meŋenone more, boka woka metmaŋke. 36 Eŋe ŋei ŋerep magu eŋane don ukat dere more qesonone rake, “Ea onokaka?”
37 Ŋei ŋerep magu keuo ŋine natne eŋe olatkoi, “Yesu, Nazaret matko ŋine, eŋe mo iwa sarimaike.”
38 Eŋe yale dere more boka rake, “Oo, Yesu, ge Dawit wane ŋaboine ŋetne, ea Anutu eŋe mo rake, yewa bira gangi ketkone, ge naŋane wetŋone borikep!”
39 Ŋei ŋerep magu yewa eŋe ŋei de pilik ea kuroŋka more rakoi, “Ge aŋaŋone ma wonge metnom!” Yale rau, eŋe soringe togoleka koso boka rake, “Dawit ŋaboine ŋetne, ge siluŋ naŋane wetŋone borikep!”
40 Yale ra bokaki, Yesu eŋe dere more, doŋ mane okora edane rake, “Ŋine ari ŋei yewa ma sariu.” Pakimo ŋei eŋe Yesu wane osino lotkekiso, Yesu eŋe qesonka rake, 41 “Na ge dalino okan ganikalane ramaine?”
Ŋei eŋe mainge rake, “Waomne, na dene koso posikalane ramaile.”
42 Yesu eŋe olatke, “Ge deŋone pore kanom, ge naŋano mena menaŋ wane zonomne detlukka more, malipnannom paki, ea wane menaŋmaine.”
43 Yale raki, yewaka ŋei ea deine lotkeki pore ka more, Yesu mogatka more, Anutu wane eŋetine buke wake, pakimo, ŋei ŋerep magu eŋe masi togole ea ka more, Anutu wane eŋetine weneŋ bukeu wake.