4
Ta̱quë Yoꞌoseꞌeje̱ Paꞌye Quëaseꞌe
(Mt 13.1-9; Lc 8.4-8)
Ti̱jupë Jesús jaira të̱ꞌtëpapi yeꞌya huëouna, jai pa̱i i̱ quëꞌrona tsiꞌsi dateña. Jai pa̱irepa tsiꞌsi daijëna, Jesús ña jujani i̱ti maca jaira huahua yona aya mëni jaꞌruña, pa̱iseꞌe mejahuëre paꞌijëna. Ja̱ maca yuretaꞌa jaiye yeꞌyaëña, pa̱i yoꞌoyeje̱ paꞌye ñeje caquë.
“Asajë̱ꞌë, iyere, ta̱quë sani ta̱seꞌere. Ja̱je sani ta̱quëna, yequë ca̱pi maꞌana to̱mepi. To̱meina, pi̱ꞌapi dani peo hue̱ꞌña o̱cue saopi. Yequë ca̱pi quë̱na yejana to̱meo. To̱meni esa mëapi, pe̱a yeja doꞌire. Ja̱je mëacotaꞌare ë̱sëpi ëo hue̱api, tsita memaꞌconi. Yequepi to̱mepi, miu pi̱si quëꞌrona. Ja̱je paꞌina, miu pi̱sipi teꞌe ai deꞌoni hue̱ hue̱api. Ja̱je yoꞌoni quë̱imaꞌo pacoꞌë, ta̱seꞌe. Yequë ca̱pi deꞌo yejana to̱mepi. To̱meni mëani jaiye deꞌoye quë̱jiꞌi. I̱ti ca̱ yequë ñëapi quë̱jiꞌi, treinta ca̱, yequepi sesenta ca̱ cuiꞌne yequepi cien ca̱ quë̱jiꞌi.”
Casi jeteyoꞌje caëña, ja̱ohuaꞌire:
“Ca̱joro hueꞌecohuaꞌi pani, asajë̱ꞌë.”
Me Ne Ja̱ꞌñere Pa̱i Ñañena Co̱ni Quëaëꞌni
(Mt 13.10-17; Lc 8.9-10)
10 Quëa tëjisi jeteyoꞌje Jesús teꞌi pëaëña. Pëaëna, ñani i̱ quë̱no maca i̱ yeꞌyacohuaꞌi ja̱ꞌre co̱ni paꞌicohuaꞌipi se̱teña: ¿I̱ohuaꞌi ñañena co̱ni i̱que yoꞌoyere quëaëꞌni, ja̱je? 11 Cajëna, i̱pi sehuouña. Se̱jëna, Jesupi caëña:
“Mësarute Maijaꞌquëpi ta̱ꞌñe asaye i̱sipi, yahueseꞌere maꞌtëmo te̱ꞌte ayere. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare ja̱ro ti̱ro paꞌicohuaꞌire cato i̱ohuaꞌi ñañe ayepi co̱ni caquë quëaye paꞌiji. 12 Ja̱ohuaꞌipi ñajëtaꞌa ñañe pa̱jajë caquë. Cuiꞌne asajëtaꞌa ti ja̱re caji cuasamaꞌcohuaꞌipi paꞌija̱jë caquë, cuiꞌne asani po̱nëmaꞌpëna i̱ohuaꞌi coꞌaye yoꞌoseꞌe sa̱i deꞌhuacaiye peoja̱quë caquë quëayë.”
Ta̱quë Yoꞌoyeje̱ Paꞌye Quëaye
(Mt 13.18-23; Lc 8.11-15)
13 Caëña, yequeje̱:
“¿Mësaru iye quëaseꞌe asa ti̱ꞌañe pa̱ñe? ¿Ja̱je pani me yeque cuiꞌne paꞌye quëato asa ti̱ꞌajaꞌcohuaꞌi aꞌni? 14 Maijaꞌquë coca quëaquë api, i̱ti ca̱ ta̱ñeje paꞌi. Maijaꞌquë cocaꞌë, i̱ti ca̱. 15 Maꞌana i̱ti to̱meseꞌeje̱ paꞌiohuaꞌi paꞌiyë, yecohuaꞌi. Ja̱je paꞌiohuaꞌipi Maijaꞌquë coca asayë. Asarena, huatipi dani, peo hue̱ꞌña i̱ohuaꞌi asaseꞌere nejoñere quëaji. 16 Quë̱na yejana ta̱seꞌeje̱ paꞌiohuaꞌi aꞌë, yecohuaꞌi. Ja̱je paꞌiohuaꞌipi ai yëjë asani sihuajë deꞌhuayë, Maijaꞌquë coca. 17 Ja̱je asasicohuaꞌitaꞌa quëcomaꞌpë ai yoꞌoyepi paꞌina, pa̱nitaꞌa deꞌo coca doꞌire pa̱ipi sa̱ñope yoꞌojëna, yoꞌo jujani je̱oñere quëaji. 18 Yecohuaꞌipi miu pi̱si quëꞌrona ta̱ëna mëañeje paꞌiohuaꞌipi deꞌo coca asayë. 19 Asasicohuaꞌitaꞌa iye yeja coꞌamañare ai cuasajë jaiye coꞌamaña pa ëayepi cosoquëna, coa siꞌa coꞌamaña yë huesëni yoꞌojë Maijaꞌquë cocare nejoñe aꞌë. Ja̱je yoꞌocohuaꞌi quë̱iñeje paꞌye deꞌoye paꞌiyere i̱ño ti̱ꞌañe peoji. 20 Yecohuaꞌipi deꞌo coca asani ti deꞌhuacohuaꞌi paꞌiyë. Ja̱ohuaꞌipi jaiye quë̱iñeje paꞌiohuaꞌi paꞌiyë, deꞌo yejaje̱ paꞌiohuaꞌi. Yecohuaꞌipi treinta ca̱ quë̱iseꞌeje̱ paꞌiohuaꞌi paꞌiyë. Yecohuaꞌipi sesenta ca̱ quë̱iseꞌeje̱ paꞌiohuaꞌi paꞌiyë. Cuiꞌne yecohuaꞌipi cien ca̱ quë̱iseꞌeje̱ paꞌiohuaꞌi paꞌiyë.”
Toa Tsë̱o Pë Yoꞌoye Ayepi Yeꞌyaye
(Lc 8.16-18)
21 Caëña, cuiꞌne:
“¿Toa tsë̱o përe dani mahuë huëꞌehuëna nëcocohuaꞌi aꞌni pa̱nitaꞌa ca̱i saihuë huëꞌehuëna nëcocohuaꞌi aꞌni? Pa̱ni, toa tsë̱o pë cato siꞌa hue̱ꞌña miajaꞌconi ti̱ñare pana nëcoye paꞌiji. 22 Yahueseꞌe paꞌiseꞌepi siꞌaye ti̱ꞌa ja̱ꞌñeseꞌe aꞌë cuiꞌne pa̱i ñamaꞌpë paꞌija̱jë cajë yoꞌoseꞌere siꞌaohuaꞌi, asaseꞌe paꞌija̱ꞌcoa. 23 Mësarupi ca̱joro hueꞌecohuaꞌi sëte asa ti̱ꞌajëꞌë.”
24 Caëna, cuiꞌne:
“Deꞌhua mësaru asaseꞌere yoꞌojë̱ꞌë. Mësaru yecohuaꞌire cue̱cueni i̱siyeje̱ paꞌye mësaruteje̱ Diusupi cue̱cueni i̱sija̱ꞌquë api. Mësaruni jerepa i̱sija̱ꞌquë api, i̱ti asacohuaꞌini. 25 Ja̱je paꞌina, paquëni jerepa i̱siye paꞌiji. Cuiꞌne peoquëni jerepa aꞌri maña i̱ payeque jioye paꞌiji.”
Ta̱seꞌe Mëañe Ayepi Quëaye
26 Jesupi capi, cuiꞌne:
“Maijaꞌquë cua̱ñe te̱ꞌte cato yejana i̱ti ca̱re ta̱ëna, i̱oseꞌe mëañeje paꞌye aꞌë. 27 Ja̱je paꞌina, ta̱ tëjisi jeteyoꞌje sani i̱ti ta̱siquë ca̱iji. Ca̱ni tëjini naꞌiquëna, huëiji. Ja̱je cuiꞌne muꞌseña cuiꞌne ñamije tëto saiji. Yoꞌoquëna, ta̱si ca̱ cato tsatani mëa huëoji. Ja̱je yoꞌoquëna, i̱ti ta̱siquë cato huesëquë paꞌiji, i̱o yoꞌoye. 28 Yejaseꞌe ai deꞌoye necaina, mëaji. Duꞌru macarepa i̱ti ñë macapi mëaji. Jeteyoꞌje i̱ti tsa̱ꞌña neji. Jeteyoꞌje i̱ti ca̱ yuretaꞌa neji, i̱ti tsa̱ꞌñana ti̱më ja̱ꞌñe. 29 I̱ti ca̱ yaꞌji tëjisi maca i̱ti ca̱ tëasiꞌi caquë etaquë api. Ja̱je yoꞌoyeje̱ paꞌye aꞌë, Maijaꞌquë te̱ꞌte aye.”
Mostaza Ca̱ Ayepi Yeꞌyaye
(Mt 13.31-32; Lc 13.18-19)
30 Yequeje̱ caëña, Jesús:
“¿I̱queje̱ paꞌye aꞌni, Maijaꞌquë te̱ꞌte aye, pa̱nitaꞌa i̱quena co̱ni caquë quëaraꞌye i̱ohuaꞌi asa ja̱ꞌñe? 31 Mostaza ca̱re yejana ta̱ñeje paꞌye aꞌë. Ja̱ ca̱ cato siꞌa so̱quë ca̱ maña se̱ña maca ai aꞌri ca̱ꞌë. 32 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare ta̱sicopi ai deꞌosico pani siꞌa so̱quë ñëa maña jerepa jaico ai deꞌocoa. Ja̱je paꞌiopi jai so̱quë capë̱a paꞌiona, pi̱ꞌaje i̱ona daijë pëa huajëjë paꞌicohuaꞌi aꞌë, jaꞌo huëꞌehuëna.”
33 Ja̱je Jesús yeꞌyapi, Maijaꞌquë coca. Jaiye i̱ohuaꞌi ñañe ayepi caquë i̱ohuaꞌi a̱ꞌjiñe asa ti̱ꞌañeque quëapi. 34 I̱ohuaꞌi ñañe ayepi caquë siꞌanë quëaëña. Coa peoye quëaye pa̱ëña. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare i̱ yeꞌyacohuaꞌiseꞌere siꞌaye i̱ quëaseꞌere ja̱re cayë caquë nuñerepa quëaëña, teꞌohuaꞌire.
Jesupi Tuture Cuiꞌne To̱ꞌañere Cua̱ñeñe
(Mt 8.23-27; Lc 8.22-25)
35 I̱ti muꞌse naꞌiquëna, i̱re yeꞌyecohuaꞌire caëña:
“Je tëꞌhuina je̱ñuꞌu.”
36 Caëna, ja̱ maca Jesús yohuëre paꞌina, pa̱ire je̱oni sateña, Jesús ja̱ꞌre. Saijëna, cuiꞌne yequë yohuëja̱ꞌa co̱ni sateña. 37 Saijëna, ai tutu huëouña. Jairapi ai to̱ꞌaquë yohuëna ocopi ti̱mëoña. 38 Ti̱mëquëna, Jesutaꞌa sëtipë quëꞌrore coa u̱i ca̱quëña, i̱ si̱opë tëo pacona tëo paquë. Ca̱ina, ja̱ohuaꞌipi dani sëtoni careña:
“Yeꞌyaquë, mai ne huesëyë.”
39 Cajëna, huëni tuture cua̱ñeiña. Cuiꞌne jairare caëña.
“Yoꞌomaꞌo paꞌijë̱ꞌë.”
Caquëna, tutupi joꞌcua je̱o nëquëña. Cuiꞌne jairaje̱ tsi̱ña deꞌhuaje̱ paꞌio deꞌoña. 40 Ja̱ maca ja̱ohuaꞌire caëña:
“¿Me yoꞌojë caꞌrayeꞌni? ¿Maijaꞌquëpi ñacaiji, cuasa maꞌñe?”
41 Caquëna, i̱re yeꞌyecohuaꞌipi ña quëquëni careña:
“¿I̱queire papi, iquë ja̱ jerepa tuture cuiꞌne jairate cua̱ñequëꞌni, cuiꞌne sehuoco?”