OLWIMBO LW’ENYIMBO
Enshokolezi
Olwimbo lw'Enyimbo, kwo kuderha lwimbo lwinjinja lulushire ezindi nyimbo zoshi. Omu mpindulo ya ngasi lubero, eci citabu ciyimbire olwimbo lw’obuzigire bw’abasîmîne babirhi: omuhya-mulume n’omuhya. Obwo buzigire bugera omu marhangulo manji: hali amango busera, buzibuhe; hali n’amango bubà nk’obufîre, buhune okulumûlwa.
Muli eci citabu omuhya-mulume ali aderhwa «mwâmi» (1, 4-12), erhi «Salomoni» (3, 7-9) n’omuhya naye mpu ye «Sulamita» (7, 1-6). Okushimba ebinwa n’olulimi lw’eci citabu, rhwanaderha oku cayandikagwa omu mango gali kurhenga mwâka gwa 450 kuhika mwâka gwa 400 embere Yezu Kristu aburhwe.
Abalenga b’Abayahudi bàdesire oku enyigîrizo z’ecitabu c’Olwimbo lw’Enyimbo luli lwîganyo lw’obuzigire bwa Nyamuzinda n’Israheli, lubaga lwâge lwîshogwa. Amandiko Matagatîfu kwo gayêrekana Obuzigire bwa Nyamuzinda nka buzigire bwa Lungere oku bintu byâge, nka buzigire bwa muhya-mulume oku muhya. Ecitabu c’Olwimbo lw’Enyimbo ciyimbire okwo kusîmana kw’omuhya-mulume n’omuhya, mpu luyumvîse omurhimanya wasoma, oku obuzigire bwa Nyamuzinda burhajira lugero.
Bashakulûza b’e Ekleziya bagerire olwo lwîganyo lw’obuzigire bw’abahya oku ihwe ly’obuhya bwa Yezu Kristu na Ekleziya yâge. Abandi bagerera ebinwa by’eci citabu oku buzigire bw’okunali bulunga omulume n’omukazi omu buhya nkana. Rhumanye buzinda oku ezi nyigîrizo ziyêrekîre obuzigire bwa ngasi muntu kuli Nyamuzinda.
Eci citabu cirimwo ihano likulu bwenêne na linjà na lwîganyo lwa Nyamuzinda oku bashebine n’abayankîne, owalonza agashongwire adôma ah’iriba. Ndigi olushire Nnâmahanga okurhuhâ ihano. Rhuyumvîrhe oku nka mushebîne erhi muyankîne:
1. Mulolere Nnâmahanga kw’olwîganyo. Erhi acîshoga Israheli ayêrekîne oku obuzigire burhagulwa. Ye Muzigirwa na Musîmwa ali akunga Cirangashana wâge, Muzira izâbyo wâge. Ciru abakoyakoya bakakoyakoya, Engûkù yâge eri nguma yône. Nnâmahanga acêsize enderho, enkengêro n’ebijiro abayankîne bajirirâna omu buzigire.
2. Orharhînyaga oku bwîra owinyu oku enderho, enkengêro, n’ebirumbu byâge byoshi bikusîmîsa. Omubwîre lyo abà cinogerwa câwe anarhimûkwe. Ciru wakabona abakukeyakeyakwo, banakuba engohe, oderhe, erhi: «Engûkù yâni eri nguma yône, ye mukânie, ye ibanie!»
Abâna bîrhu babè ba Burhashengwa na ba Murhonyi arhaniampa gubaya. Ababona oku muzigirana bakayâgalwa kulya amashanja gakagiyâgalwa na Israheli.
EBIRIMWO
1. Olwimbo lurhanzi: cigabi 1, 1—2, 7
2. Olwimbo lwa kabirhi: c. 2, 8—3, 5
3. Olwimbo lwa kasharhu: c. 3, 6—5, 1
4. Olwimbo lwa kani: c. 5, 2—6, 3
5. Olwimbo lwa karhanu: c. 6, 4—8, 4
6. Olwimbo lwa kali ndarhu: c. 8, 5-14
1
Izîno ly’ecitabu n’enshula-mwanzi
Olwimbo lw’Enyimbo. Lwa Salomoni.
Omuhya
Ayishe anûnugurhe n’ehinûnugurho hy’akanwa kâge.
Okusîmwa nâwe kwo kununu ah’idivayi.
Amavurha ocîshizire alà nka gahumula bwinjà!
izîno lyâwe ciru lyône, mavurha gadubuka,
co cirhuma abanyere bakusîma*.
 
«Onkeme nkushimbe, rhukanye!
Mwâmi ampesire omu mwâge;
We wâbà busîme na bushagaluke bwîrhu.
Okusîmwa nâwe kwarhulalusa kulusha idivayi;
Bayazize abakusîma».
Ecîtakîro cirhanzi
Omuhya
Ndi mwîru ci ndi mwinjà, wâni mwe banyere b’e Yeruzalemu,
kwo ndi aka amahêma g’e Kedari, aka ebihando by’e Shalma.
Murhalolaga omubiri gwâni mwîru, izûba eryo lyambabaga?
Bagala ba nyâmà§ abâla bandubiraga, banjira mulanzi wa mizâbîbu.
Elyani ishwa ly’emizâbîbu ntalilangaga!
Mbwîraga mâshi Muzigirwa w’omurhima gwâni:
ngahi wayâbulira obusò?
Ngahi waziyahula hano zirhenga omu izîko?
Lyo ntagija nageragera nka cirala
emunda amasò* g’abinyu gayabukire.
Abimbiza
Akabà orhamanyiri wâni namwinja w’abakazi boshi,
okulikire enshando z’obusò
onayabulire abâna-hene bâwe
entambi z’ebwa bigala by’abangere.
Omuhya-mulume
Wâni Musimwa wâni,
namâkushushanya na kahesi wâni
bashwekire oku ngâlè ya Faraoni mwâmi w’e Mîsiri!
10 Amarhama gâwe nka gayinjiha
aha karhî k’ebisikiyo,
alà ehigosi ogwêrhe omu karhî k’amagerha.
11 Bisikiyo bya masholo§ rhwakulongeza
n’olugole lw’amarhale.
Bône na nnene: omuhya n’omuhya-mulume
12 Oku nnakuno ali omu côgo câge,
n’obukù bwâni bwayuduka.
13 Omuzigirwa wâni hiri hirhù hya bukù,
hidekerire aha karhî k’amabêre gombi.
14 Omuzigirwa ali cihadu ca mukû
omu ishwa ly’emizâbîbu y’e En-Gadi*.
 
15 -Alà nka wayinjiha, Muzigirwa wâni, alà nka wayinjiha!
Amasù gâwe ziri ngûkù
16 -Nka wayinjiha Muzigirwa wâni,
nka wanuna wâni! Encingo yîrhu ishamba.
17 -Emitungo y’enyumpa yîrhu eri ya nduluma
n’oburhungiri buli bwa nsindani.
* 1:3 Omuhya: Israheli yeri muhya wa Nyamuzinda: naye Nyamuzinda yêne ye Muhya-Mulume. 1:4 Abanyere go mashanja. Arhali Israheli yêne walolakwo Nyamuzinda obucire. Agandi mashanja goshi nago ye Muciza wago. -Nyamuzinda ye Mwâmi w’oluhaga lwâge. -Omu ka-Nyamuzinda k’e Yeruzalemu. -Banaderha mpu omuntu anayigurhe obusîme. Omu Mwandiko Mutagatîfu namwo banaderhe mpu obusîme bunalaluse nka mamvu. 1:5 Ndi mwîru ci ndi mwinjà: -Israheli arhahezagya obwinjà bwâge ciru akabà ali omu bujà e Babiloni. -Kedari na Shalma, bishagala by’e Buharâbu. Amahêma g’abagendagenda omu irungu (babedwini), gabà gajizirwe n’empù z’empene ganabà mîru. § 1:6 Bagala ba nyâmà: Ngabo ya Bakaldeyi ba Nabukondonozori: bo bàshâbaga Yeruzalemu. Abakaldeyi bali bene wâbo Israheli bulya Abrahamu àli w’e Huri emwa Abakaldeyi (Murh 11, 28.31). -Bujà bw’e Babiloni. -Israheli oyo obujà bwakulaga aha mwâge, bwamuheka emwa bene. * 1:7 -Muzigirwa w’omurhima gwâni, nk’omuhya ye waderha -Nyamubâho ye Lungere wa Israheli. -Agandi masô, go gandi mashanja. 1:8 Israheli, ishanja lîshogwa. Namwinja w’abakazi boshi ye Israheli, ishanja lîshogwa. 1:9 Obujà bw’e Babiloni bushushine na bulya bw’e Mîsiri. § 1:11 Okuyambikwa ebisikiyo bihyâhya kuli kuyêrekwa oburhonyi: akolaga aleka ebi ali agwêrhe amango ali mujà, ayambale ebihyâhya. Rhulole muli Luk 15, 22. * 1:14 Olwo lugo kwo luderhwa buno mpu ye «Ain Djidi», omu iderha ly’Abaharâbu, ebwa Nyanja y’Omunyu. -Obusò n’abâna-hene, gwo muzinzi gw’abajà erhi aharhenga bujà. -Ntondo ya Siyoni yo abâmi b’Israheli bayûbakagakwo. 1:16 Encingo, co cihugo ca Palestina-Israheli, cihugo cigishe, cirya ciyêramwo ngasi hyasi na ngasi lushogo.